Znamo da su pritisak, uznemirenost i anksioznost jasne posledice ovakvog načina života. Međutim, koliko smo svesni na koji način stres utiče na naš probavni sistem? Doc. dr sci. med. Dušanom Popovićem, internista-gastroenterohepatolog Kliničko-bolničkog centra "Dr Dragiša Mišović - Dedinje" objašnjava na koji način stres utiče na zdravlje našeg stomaka i kako se možemo izboriti sa svim tegobama koje nas muče.
Na samom početku važno je da znamo da se oboljenja organa za varenje mogu podeliti na organska i funkcionalna, ističe doc. dr Popović. U organska oboljenja spadaju različite vrste zapaljenja, tumori, autoimuna oboljenja, intolerancija na različite sastojke hrane i dr.
Kao što se iz samog naziva "funkcionalni" može zaključiti, ova oboljenja nastaju usled poremećaja u funkciji organa za varenje. Funkcionalna oboljenja organa za varenje obuhvataju širok spektar poremećaja kod kojih se često ni nakon detaljnog gastroenterološkog ispitivanja ne može utvrditi jasan uzrok.
U grupu funkcionalnih oboljenja organa za varenje spada više poremećaja, a svakako su najvažniji i najučestaliji sindrom nervoznog debelog creva (iritabilni kolon), dispepsija i funkcionalna opstipacija (zatvor).
Zbog čega dolazi do pojave sindroma nervoznog creva?
U prvim, detaljnijim radovima o sindromu iritabilnog debelog creva, koji datiraju iz 1933. godine, kao značajan faktor nastanka navode se psihički stres i anksioznost. Daljim istraživanjima sindroma nervoznog debelog creva utvrđeno je da i faktori kao što su poremećaj crevne flore, ishrana, poremećaji imunog odgovora, poremećaj lučenja određenih neurotransmitera i hormona, infekcije, nasleđe i mnogi drugi, doprinose negovom nastanku.
U kakvoj su vezi sindrom nervoznog creva i stres?
Organi za varenje imaju svoj nervni sistem tzv. enterički (crevni) nervni sistem, koji je značajno povezan sa centralnim nervnim sistemom (mozak). Zbog toga se svaki poremećaj na nivou centralnog nervnog sistema, uključujući i dugotrajni stres, odražava na funkciju organa za varenje.
Ovo se najčešće ispoljava pojavom simptoma nervoznog debelog creva. Takođe, poremećaji organa za varenje se negativno odražavaju na psihičko stanje pacijenta, pa može doći do pojave napetosti, depresije, anksioznosti, smanjenja kvaliteta života i sl. Tako se stvara "začarani krug".
Poznajući mehanizam nastanka sindroma nervoznog creva, jasno je da je savremen način života, koji obiluje stresom, preduslov za njegov nastanak. Ne sme se zaboraviti da savremen način života uključuje i neredovnu, često i nekvalitetnu ishranu, što takođe može doprineti nastanku iritabilnog kolona.
Kako da prepoznamo sindrom nervoznog creva? Koje tegobe ga prate?
Glavni simptomi su poremećaj crevnog pražnjenja (proliv ili zatvor) i bol u trbuhu. Veoma često se javljaju i tegobe koje su povezane sa gasovima (nadutost, pojačano puštanje vetrova, podrigivanje). Prilikom gastroenterološkog pregleda, najvažnije je napraviti razliku između funkcionalnih poremećaja i, mnogo opasnijih, organskih oboljenja.
Ovo je ponekad veoma teško, jer se obe grupe oboljenja mogu manifestovati gotovo istim tegobama. Zbog toga je neophodan detaljan gastroenterološki pregled, a često i dopunska dijagnostika (npr. laboratorijske analize, analize stolice, ultrazvučni pregled, kolonoskopija i dr).
Lečenje sindroma nervoznog debelog creva obuhvata primenu određenih lekova, ali i redovnu, uravnoteženu ishranu, dovoljan unos tečnosti, eliminaciju svakodnevnog stresa (koliko je to moguće), redovnu fizičku aktivnost i dr. U postupku lečenja veoma korisne informacije se mogu dobiti i iz dnevnika ishrane i simptoma pacijenata. Lekovi koji će biti korišćeni zavise od tegoba koje pacijenti imaju.
Ukoliko se pacijenti žale na nadutost ili tegobe povezane sa gasovima, veoma koristan može biti Flobian®. Sa ovim prirodnim i bezbednim preparatom imam višegodišnje, pozitivno iskustvo.
Aktivna supstanca je Lactiplantibacillus plantarum 299v, koji smanjuje nastanak gasa u crevima, kao i osećaj nadutosti. Primenjuje se u dozi od jedne kapsule dnevno, u trajanju od minimum četiri nedelje.
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.