Svrab možda ima sopstveni čulni organ
Ako vas nešto svrbi, to je najčešće znak da vas telo upozorava da se na koži nalazi nešto što tu ne pripada.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Suve ljuspice kože, prašina, ujedi insekata ili čak sopstvena dlaka koja vam golica nos - sve to može da izazove potrebu za češanjem, koja u mnogim slučajevima (mada ne u svim) pomaže da se ukloni ono što izaziva iritaciju.
Novo istraživanje sprovedeno na miševima pokazuje da bi ovaj zaštitni refleks mogao da ima čak i poseban čulni organ - sitne dlačice nalik velus dlakama.
Kod miševa ove dlačice najgušće rastu iza ušiju i na zadnjim šapama, odnosno na delovima tela koji su najviše izloženi spoljnim uticajima.
Kod ljudi je situacija drugačija - gotovo celo telo prekriveno je velus dlakama, poznatim i kao paperjaste dlačice ili "breskvine dlačice". Upravo se one uglavnom nalaze na najizloženijim delovima kože.
Velus dlake imaju važnu ulogu u regulaciji telesne temperature. Kada nam je hladno, one se podižu, dok pri visokim temperaturama pomažu da se znoj ravnomernije rasporedi i ispari sa kože.
Međutim, čini se da učestvuju i u opažanju pojedinih vrsta dodira, naročito onih koji izazivaju potrebu za češanjem, prenosi ScienceAlert.
Iako postoji mnogo istraživanja o svrabu izazvanom direktnim kontaktom kože sa iritansima, autori nove studije, predvođeni biolozima sa Univerziteta Mičigen, primetili su da je svrab izazvan pomeranjem dlačica do sada bio veoma malo proučavan.
"Na primer, blaga vibracija velus dlačica na bradi, za razliku od čela, obraza ili ruku, kod zdravih ljudi izaziva veoma intenzivan svrab. Ovi nalazi ukazuju na postojanje specijalizovanih dlačica i nervnih završetaka koji su namenjeni upravo ovoj vrsti mehaničkog svraba", navode autori u radu objavljenom u časopisu "Neuron".
Da bi bolje razumeli ovaj mehanizam, istraživači su sproveli eksperimente na miševima. Naravno, to što se nešto događa kod miševa ne znači automatski da isto važi i za ljude, ali zbog zajedničke evolucione prošlosti mnogi biološki procesi kod ove dve vrste veoma su slični.
"Kod ljudi osećaj dodira omogućavaju dve vrste dlaka - terminalne i velus dlake. Kod glodara su, s druge strane, najviše proučavane zaštitne dlake različitih tipova koje imaju važnu ulogu u mehaničkom osećaju i regulaciji telesne temperature. Međutim, pojedini delovi tela glodara imaju i neobične varijante dlačica sa posebnim funkcijama", objašnjavaju autori.
Tu na scenu stupaju dlačice nalik velus dlakama.
Niz eksperimenata pokazao je da je svaka od njih povezana sa posebnom vrstom brzih senzornih neurona koji veoma blagim pomeranjem dlačice prenose mozgu signal svraba. Kod miševa sa hroničnom upalom kože u područjima gde rastu ove dlačice, pomenuti neuroni bili su izuzetno aktivni, a životinje su se neprestano češale.
Međutim, kada su istraživači isključili gene koji aktiviraju upravo ovu grupu senzornih neurona, miševi više nisu doživljavali upalu kože kao svrab.
"Ove specijalizovane dlačice i nervni završeci povezani sa njima imaju ključnu ulogu u regulaciji trihokneze, odnosno svraba izazvanog kontaktom sa dlačicama, tokom hroničnog svraba, što ukazuje na njihov značaj u poremećenoj obradi senzornih informacija", navode istraživači.
Na prvi pogled možda deluje neobično proučavati šta izaziva svrab kod miševa, ali upravo se ove životinje zbog velike genetske sličnosti sa ljudima široko koriste u biomedicinskim istraživanjima kao prvi korak u razvoju novih terapija.
Razumevanje načina na koji ovaj mehanizam funkcioniše kod miševa, kao i njegove sličnosti sa refleksom svraba kod ljudskih velus dlačica, moglo bi da pomogne naučnicima u razvoju novih terapija protiv ujeda insekata, ekcema, reakcija na otrovni bršljan i drugih oboljenja praćenih upornim svrabom.
"Potreban nam je novi biološki put koji možemo da ciljamo ako želimo uspešno da lečimo hronični svrab. Naše istraživanje ukazuje da bi upravo ova grupa neurona u budućnosti mogla da postane važna meta za razvoj novih lekova", rekao je molekularni biolog Bo Duan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Graviola - supervoće za dobro zdravlje i protiv infekcija
03.11.2026.•
0
Gravital Juice je višekomponentni tečni dodatak ishrani čiji je glavni sastojak egzotično voće graviola. Blagotvornost Gravitala pojačavaju i značajne količine mangostina, jabuke i nopal kaktusa, kao i kokosove vode.
Građani pozvani da do 8. novembra prijave neželjene reakcije na lekove
03.11.2026.•
0
Privredna komora Srbije i Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) pozivaju građane i zdravstvene radnike da do 8. novembra prijave svaku sumnju na neželjene reakcije na lekove.
Batut: Za nedelju dana više od 7.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
01.11.2026.•
1
U Srbiji je od 19. do 25. oktobra zabeleženo 7.336 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Može li mokra kosa da izazove prehladu i da li je opasno spavati sa njom?
01.11.2026.•
2
Verovanje da izlazak napolje ili odlazak na spavanje sa mokrom kosom može izazvati prehladu prenosi se generacijama.
Testosteron bi mogao da ima neočekivanu korist za kosti žena nakon menopauze
01.11.2026.•
0
Testosteron se dugo smatrao prvenstveno muškim polnim hormonom, ali novo istraživanje pokazuje da bi mogao da ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju kod žena nakon menopauze.
Žene intenzivnije doživljavaju dejstvo psihodeličnih droga, a naučnici ne znaju zašto
01.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da žene mogu intenzivnije da doživljavaju pojedine efekte psihodeličnih droga nego muškarci, ali naučnici još ne znaju zbog čega dolazi do tih razlika.
Sok od brusnice mogao bi da spreči stvaranje zubnog plaka
01.11.2026.•
0
Sok od brusnice mogao bi da ima neočekivane koristi za zdravlje zuba, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Scientific Reports".
Neobičan medicinski slučaj: Žena tri godine nosila "kamenu bebu" u stomaku
01.11.2026.•
0
Žena stara 42 godine iz Somalilenda, u Africi, tri godine je nosila kalcifikovane ostatke fetusa u stomaku, a da nije znala šta se dogodilo sa njenom trudnoćom.
Samo jedan odlazak u saunu izaziva nagli porast broja imunskih ćelija u krvi
01.11.2026.•
0
Samo jedan odlazak u saunu mogao bi da izazove iznenađujuću reakciju imunskog sistema.
Da li je bolje da muškarci mokre sedeći ili stojeći?
01.11.2026.•
5
Novo istraživanje pokazuje da za zdrave muškarce položaj praktično nema značaja, ali da situacija može biti drugačija kod onih koji imaju probleme sa mokrenjem.
Jod - mali mineral koji ima veliku ulogu
30.10.2026.•
0
Da li ste znali da nedostatak samo jednog minerala može imati dugoročne posledice po razvoj dečjeg mozga, sposobnost učenja i intelektualni potencijal?
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
4
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar