INTERVJU Ida Sabo: Nacionalizam je prvo oružje buržoazije
Heroina Drugog svetskog rata Ida Sabo napunila je 6. jula 101. godinu, a za 021.rs kaže da se danas ponovo eksploatišu radnici, te da je sve više onih koji lični interes stavljaju ispred zajedničkog.
Za 101. godinu svog života na Balkanu, Ida Sabo je promenila čak osam država, a da nije morala da izađe iz granica Vojvodine. Kako kaže, za jedan vek mnogo stvari se promenilo, neke su nestale, ali ona i dalje traje.
Sa 20 godina se pridružila komunistima, iako je, kako kaže, ideje Karla Marksa usvojila ranije. Zbog političke aktivnosti u Subotici morala je da ode u Sloveniju, gde je bila sekretar Okružnog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije. U razgovoru za naš portal, Ida Sabo akcenat stavlja upravo na mlade koji treba da budu nosioci političkih i društvenih promena.
"Mi smo imali ideju, znali smo za šta se borimo i sve smo radili zajedno. Žrtvovali bismo sebe, jer nismo želeli da izdamo prijatelje. Fašisti su nas tukli, samo da nešto kažemo, ali nismo. Postojala je doza hrabrosti. kao mladi komunisti, odlučili da doprinesemo razvoju države, iako nam se možda državno uređenje nije sviđalo. Stanovništvo je bilo nepismeno i mi smo znali da sa tim ide i nezaposlenost, nema napretka, što je moralo da se menja. Edukovali smo ljude, čitali sa njima Viktora Igoa, Emila Zolu, dakle ni približno šundu koji se nudi danas. Kada se osvrnem na te stvari, shvatim, moj život je lep", priča Ida.
Međutim, sredinom osamdesetih godina prošlog veka dolazi do rasplamsavanja nacionalizama, a ideja o jednoj državi i zajedništvu se polako osipala. Devedesetih je svedočila urušavanju svega što je godinama predano stvarala. Sada, 25 godina nakon razlaza jugoslovenskih republika, kaže da su se takve stvari dogodile jer buržoazija ne može da funkcioniše bez rata.
"Tih godina je došlo do nacionalizma, pojavili su srpski, hrvatski, slovenski, a njegove perjanice su bili oni koji su bili pod uticajem inostranstva. Nacionalizam je prvo oružje buržoazije, potom dolazi imperijalizam i oni se brzo udružuju. Tada nastaju otimačine koje vode ka ratu. To je potrebno kapitalistima, jer ona ne stiče bogatstvo bez rata. Nažalost, ljudima je lako manipulisati i nekad ne mogu da razumeju da nikoga nisu pitali da li želi da bude Srbin, Musliman ili Crnogorac kada se rodi. Nacionalizam nije urođen, tome se ljudi uče. A jedan nacionalizam rađa drugi", objašnjava naša sagovornica.
U takvim situacijama, prema njenim rečima dolazi do stvaranja nesigurnosti i eksploatacije radne snage, što je ovih dana veoma aktuelno.
"To se dešava u celom svetu. Naravno, tome će doći kraj, kao što je svemu došao, ali pitanje je kada, dokle ćemo trpeti ovo mučenje. Život koji mladi žive naziva se mučenje, tu nema slobode. Zato treba ujedini sve snage, a to će, verujem učiniti mladi, koji žele ljudski napredak, a ne ličnu korist. Nažalost mi imamo ljude koji grabe sve za sebe, zato žele sve da prodaju, a šta će biti sutra se ne pitaju. Posledice takvog ponašanja se već sada", ističe Ida i dodaje da se lični interes uviđa u čestom menjanju mišljenja, te da takvih političara danas ima puno.
Ipak, i pored svega, ova učesnica Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je izgubila brata, te robijala u Sloveniji, kaže da će promene doći, i da tome moraju mladi da doprinesu.
"Znate, kada gledam Novi Sad uviđam da je izgubio nešto veliko - toplinu. Ona će se vratiti kada se društvo ponovo uredi, kada najbitnija karakteristika postane ljudskost. Zasuti smo lošim vestima, u takvoj situaciji očekujem da mladi istupe, jer oni moraju znati da ovaj svet kroje za sebe i svoja pokolenja. Ipak, moraju znati da se svest menja polako. Oni bi trebalo da kroz muziku, knjige, kulturu stvaraju novi svet u kojem će čovek, bez obzira na religijsku ili nacionalnu pripadnost, živeti ljudski, dakle dostojanstveno. Ta ideja se, naravno, ne mora zvati ni socijalizam ni komunizam, bitno je da se nešto menja, na bolje", zaključuje Ida.
Biografija
Ida Sabo je rođena 6. jula 1915. godine u Pečuju u Austrougarskoj. U Savez komunističke omladine Jugoslavije primljena je 1934. godine. Pet godina kasnije je otišla u Ljubljanu, gde je pripadala grupi komunista koji su 1941. godine organizovali ustanak i NOB. Nakon rata obavljala je brojne političke dužnosti u partijskim, sindikalnim i državnim organima. Bila je članica Predsedništva SFRJ, Predsedništva Srbije i Saveta federacije. Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena junaka socijalističkog rada, Ordena bratska i jedinstva sa zlatnim vencem i brojnih drugih odlikovanja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Komentari 20
Marina
Saša Todorović
ben akiba
Komentar citaoca pod imenom "DENIS" mozda najbolje oslikava kvalitet danasnjeg zivlja u Srbiji koji je nasilan, ljigav, neprosvecen, bez svog misljenja jer za tako nesto je potreban i mozak.....
U prvoj recenici napominje da je rodjen sedamdesetih! Dal bas sedamdesete ili sedamdeset devete ne navodi ali pokazuje svoje znanje i ekspetrizu za period pre njega, jugoslovenski komunizam !!!!
Srbija ili drzavice bivse Jugoslavije a to se isto odnosi i za ostale drzave iz sastava "VARSAVSKOG PAKTA" nikad nisu bolje zivele nego u vreme tog ocrnjenog komunizma.
Poredeci Srbiju ili Jugoslaviju iz bilo kog vremena pre 1945-te nikad ni jedan covek nije imao veca prava i bolji zivot nego posle 45-te. Isto tako i posle tog komunizma u Srbiji ili te Jugoslaviji nema boljitka u zivljenju, to sve statisticke brojke pokazuju.
Onda imamo nekoga ko ustane iz gomile idiota, obicno su to neki zutokljunci kojia je komunizam dao svoje najbolje i najvrednije..... , pa pocnu da kreste i arlaucu kako je taj isti komunizam bio najgori u istoriji covecanstva poput Seselja a gledajuci pazljivije da nebi tog komunizma drug Vojvoda bi nasledio svog oca na nekoj od bokternica jugoslovenske zeljeznice bez mogucnosti da bez dinara sebe skoluje ni blizu onome sta je danas.
Zivot iznedri razne nakaze ali je najgore kad su to umne, tu je tesko naci adekvatnu zastitu i lek....!!!!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar