Politička zloupotreba suše vodi u sukobe - šta će biti s vodom?
Nezapamćeni toplotni talas je krajem aprila zahvatio Španiju.
Foto: Pixabay
U Kordobi, tradicionalno najtoplijoj regiji, tempertatura je u četvrtak 27. aprila u 15 časova dostigla 38,7 stepeni, za dva stepena premašivši dosadašnji aprilski rekord u državi. Pošto je lokalni rezervoar presušio, oko 80.000 stanovnika u nekoliko desetina sela je prešlo na snabdevanja vodom iz kamiona. Maksimalna dnevna količina dobijane vode je pet litara po osobi.
April u Portugalu
Ni u drugim pokrajinama nije bilo ugodnije, živa je u Sevilji stala na 37,8, dok je u Kataloniji zabeleženo 36,9 stepeni. Ugroženo je oko 60 odsto ruralnog područja, procene su da će posebno nastradati uzgoj pšenice i ječma, premda nestašica vode ozbiljno dovodi u pitanje i uzgoj masline i orašastog voća. Novac iz EU predviđen za ovakve slučajeve će pomoći seljacima, ali neće rešiti suštinu - slab rod pojedinih useva.
Španija je najviše izložena naletu tropskog vetra sa severa Afrike, ali posledice u vidu neubičajeno uvećane temperature kada mu vreme nije trpe i u pojedinim regionima istoka Portugalije, jugoistoka Francuske i severozapada Italije. Kako je još u sećanju prošlogodišnja jara, sve oči su uprte u predviđanja metereologa. Nisu ružičasta, očekuje se leto znatno toplije nego što je dugogodišnji prosek.
Zapravo, Španci su već duže vreme suočeni sa sve vrelijim (pro)letnjim mesecima. Tri prethodne sezone bile su izrazito sušne, pa su na Iberijskom poluostrvu građani u zebnji da će im se ponovo desiti 1961. godina, do sada najtoplija, dok je prošla bila druga, pretprošla treća po nevoljama sa vrelinom. Možda je najveći problem upravo loše stanje u rezervoarima. U većini je voda na polovini nivoa na kom bi trebalo da bude, ali u velikom broju jedva da dostiže i četvrtinu predviđenog kapaciteta.
Pogon za desalinizaciju
Problemi sa vodom nisu novina za stanovnike Iberijskog poluostrva, posebno ne za Kataloniju. Hroničan nedostatak je decenijama mučio žitelje Barselone pre nego što su izgradili moderan i efikasan pogon za desalinizaciju morske vode, pravo tehničko čudo. Iz njega se u kriznom periodu pijaćom vodom snabdeva milion žitelja. Problem je što u okolini najvećeg katalonskog grada živi pet miliona ljudi.
Pakleno toplo vreme i nestašica aktuelizovali su pitanje vode, širom Evropske unije možda i više nego u samoj Španiji. Slično je bilo i lane, u godini koja se, posmatrajući Evropu kao celinu, smatra verovatno najtoplijom unazad pet vekova, kada su tribine o vodnim pitanjima bile svakodnevnica u evropskim varošima.
Moguće i da je rat u Ukrajini uticao na to da je jedna od dominantnih tema bila o "pravu na vodu". Po taktu iz Vašingtona javnosti se nametao stav da bi svi trebalo da imaju pravo na vodne resurse, bez obzira na čijoj teritoriji se nalaze. U pojedinim delovima sveta čak su i potencijalni vodni kapaciteti nedovoljni. Primera radi, na Bliskom istoku sa nekadašnjih 4.000 spali su na 1.300 kubnih metara po čoveku.
Arktik i sibirske reke
Tek što su ovogodišnje vrućine započele, a iste priče se ponavljaju u još razrađenijoj i politizovanijoj formi. Polazi se od proračuna da se 70 odsto svih vodnih rezervi na kugli zemaljskoj nalazi na Antarktiku i Arktiku, pri čemu su količine na severnom polu nešto veče. Resurs kontrolišu zemlje u čiji sastav spadaju i delovi polarnog kruga.
Od svih njih posebno je Rusija u dobroj poziciji. Dok se u SAD, na Aljasci, ne nalazi niti jedna velika reka čija je utoka u slivu polarnih rezervi, takvih je u Kanadi tri. Međutim, u Rusiji je čak jedanaest ovakvih tokova i to daleko najvećih, Jenisej unosi 624, Ob 540, Lena 410 miliona kubika. Rusi rezerve vode doživljavaju kao svoj veoma važan resurs i uveliko planiraju da vodu izvoze. Procene su da će za dve-tri decenije prihod od inoplasmana čoveku najpotrebnije tečnosti nadmašiti prihode od izvoza nafte i gasa. Takođe, i rezerve vode u jezerima natpolovično su skoncentrisane u Rusiji gde se na njih gleda kao na nacionalno bogatstvo.
Dijalog sa vlasnikom
Svakako da se briselske priče o pravu svih na važne resurse u Moskvi doživljava kao neka vrsta pripreme i za grublji nasrtaj na vodu u sibirskim naslagama. Slično kao što i sukobe u Ukrajini tumače posledicom težnje "političkog Zapada" da razbiju i podele Rusiju, potom razgrabe i druge njene resurse.
Paklene vrućine svake godine donose sve veće nevolje sa vodom. Ne samo u Evropi, već, manje-više, na svim meridijanima. Postrojenja za desalinizaciju vode nadomak Barselone lep je primer doprinosa rešavanju velikog problema. O važnim globalnim temama dobro je i razgovarati, ali ne sa apriornim stavovima. Rešenje treba tražiti kroz dijalog i to sa svim zainteresovanim stranama, pre svega sa onima čija bi vlasnička prava mogla biti pogođena. U suprotnom, stvari se kreću lošim putevima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
3
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
1
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
15
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
7
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Inspekcija Ministarstva poljoprivrede povukla 1,4 tone hrane iz prometa
27.04.2026.•
2
Inspektori Ministarstva poljoprivrede su u prvom kvartalu 2026. godine obavili 229 kontrola hrane u maloprodajnim objektima i tom prilikom iz prometa povukli gotovo 1,4 tone hrane.
Zbog zastoja pregovora SAD i Irana cene nafte rastu
27.04.2026.•
1
Cene nafte danas rastu, a rekordni rast američke berze se usporio pošto je tokom vikenda porasla neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u ratu SAD sa Iranom.
Novi sistem za plaćanje u evrima od maja: Šta donosi građanima?
27.04.2026.•
20
Ulazak Srbije u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) od 5. maja predstavlja važan korak ka finansijskoj integraciji sa EU, uz očekivanja da će prekogranična plaćanja postati brža, jednostavnija i jeftinija.
Organizacije civilnog društva pozivaju vlade Zapadnog Balkana da ne grade gasovode i gasne elektrane
27.04.2026.•
54
Vlade Zapadnog Balkana treba da odustanu od izgradnje gasovoda i elektrana na gas jer će time produbiti zavisnost od gasa, već da se okrenu obnovljivim izvorima energije, navodi 47 organizacija civilnog društva.
Očuvanje vrednosti kroz generacije: Tradicija i ekonomska sigurnost u savremenom dobu
27.04.2026.•
0
Kultura štednje i očuvanja kapitala duboko je ukorenjena u društvenim i ekonomskim tradicijama našeg regiona.
Komentari 3
piskaralo
Alo
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar