Politička zloupotreba suše vodi u sukobe - šta će biti s vodom?
Nezapamćeni toplotni talas je krajem aprila zahvatio Španiju.
U Kordobi, tradicionalno najtoplijoj regiji, tempertatura je u četvrtak 27. aprila u 15 časova dostigla 38,7 stepeni, za dva stepena premašivši dosadašnji aprilski rekord u državi. Pošto je lokalni rezervoar presušio, oko 80.000 stanovnika u nekoliko desetina sela je prešlo na snabdevanja vodom iz kamiona. Maksimalna dnevna količina dobijane vode je pet litara po osobi.
April u Portugalu
Ni u drugim pokrajinama nije bilo ugodnije, živa je u Sevilji stala na 37,8, dok je u Kataloniji zabeleženo 36,9 stepeni. Ugroženo je oko 60 odsto ruralnog područja, procene su da će posebno nastradati uzgoj pšenice i ječma, premda nestašica vode ozbiljno dovodi u pitanje i uzgoj masline i orašastog voća. Novac iz EU predviđen za ovakve slučajeve će pomoći seljacima, ali neće rešiti suštinu - slab rod pojedinih useva.
Španija je najviše izložena naletu tropskog vetra sa severa Afrike, ali posledice u vidu neubičajeno uvećane temperature kada mu vreme nije trpe i u pojedinim regionima istoka Portugalije, jugoistoka Francuske i severozapada Italije. Kako je još u sećanju prošlogodišnja jara, sve oči su uprte u predviđanja metereologa. Nisu ružičasta, očekuje se leto znatno toplije nego što je dugogodišnji prosek.
Zapravo, Španci su već duže vreme suočeni sa sve vrelijim (pro)letnjim mesecima. Tri prethodne sezone bile su izrazito sušne, pa su na Iberijskom poluostrvu građani u zebnji da će im se ponovo desiti 1961. godina, do sada najtoplija, dok je prošla bila druga, pretprošla treća po nevoljama sa vrelinom. Možda je najveći problem upravo loše stanje u rezervoarima. U većini je voda na polovini nivoa na kom bi trebalo da bude, ali u velikom broju jedva da dostiže i četvrtinu predviđenog kapaciteta.
Pogon za desalinizaciju
Problemi sa vodom nisu novina za stanovnike Iberijskog poluostrva, posebno ne za Kataloniju. Hroničan nedostatak je decenijama mučio žitelje Barselone pre nego što su izgradili moderan i efikasan pogon za desalinizaciju morske vode, pravo tehničko čudo. Iz njega se u kriznom periodu pijaćom vodom snabdeva milion žitelja. Problem je što u okolini najvećeg katalonskog grada živi pet miliona ljudi.
Pakleno toplo vreme i nestašica aktuelizovali su pitanje vode, širom Evropske unije možda i više nego u samoj Španiji. Slično je bilo i lane, u godini koja se, posmatrajući Evropu kao celinu, smatra verovatno najtoplijom unazad pet vekova, kada su tribine o vodnim pitanjima bile svakodnevnica u evropskim varošima.
Moguće i da je rat u Ukrajini uticao na to da je jedna od dominantnih tema bila o "pravu na vodu". Po taktu iz Vašingtona javnosti se nametao stav da bi svi trebalo da imaju pravo na vodne resurse, bez obzira na čijoj teritoriji se nalaze. U pojedinim delovima sveta čak su i potencijalni vodni kapaciteti nedovoljni. Primera radi, na Bliskom istoku sa nekadašnjih 4.000 spali su na 1.300 kubnih metara po čoveku.
Arktik i sibirske reke
Tek što su ovogodišnje vrućine započele, a iste priče se ponavljaju u još razrađenijoj i politizovanijoj formi. Polazi se od proračuna da se 70 odsto svih vodnih rezervi na kugli zemaljskoj nalazi na Antarktiku i Arktiku, pri čemu su količine na severnom polu nešto veče. Resurs kontrolišu zemlje u čiji sastav spadaju i delovi polarnog kruga.
Od svih njih posebno je Rusija u dobroj poziciji. Dok se u SAD, na Aljasci, ne nalazi niti jedna velika reka čija je utoka u slivu polarnih rezervi, takvih je u Kanadi tri. Međutim, u Rusiji je čak jedanaest ovakvih tokova i to daleko najvećih, Jenisej unosi 624, Ob 540, Lena 410 miliona kubika. Rusi rezerve vode doživljavaju kao svoj veoma važan resurs i uveliko planiraju da vodu izvoze. Procene su da će za dve-tri decenije prihod od inoplasmana čoveku najpotrebnije tečnosti nadmašiti prihode od izvoza nafte i gasa. Takođe, i rezerve vode u jezerima natpolovično su skoncentrisane u Rusiji gde se na njih gleda kao na nacionalno bogatstvo.
Dijalog sa vlasnikom
Svakako da se briselske priče o pravu svih na važne resurse u Moskvi doživljava kao neka vrsta pripreme i za grublji nasrtaj na vodu u sibirskim naslagama. Slično kao što i sukobe u Ukrajini tumače posledicom težnje "političkog Zapada" da razbiju i podele Rusiju, potom razgrabe i druge njene resurse.
Paklene vrućine svake godine donose sve veće nevolje sa vodom. Ne samo u Evropi, već, manje-više, na svim meridijanima. Postrojenja za desalinizaciju vode nadomak Barselone lep je primer doprinosa rešavanju velikog problema. O važnim globalnim temama dobro je i razgovarati, ali ne sa apriornim stavovima. Rešenje treba tražiti kroz dijalog i to sa svim zainteresovanim stranama, pre svega sa onima čija bi vlasnička prava mogla biti pogođena. U suprotnom, stvari se kreću lošim putevima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radak: NBS morala da zna šta se dešava u Alta banci, građani bi štednju mogli da čekaju godinama
03.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije apsolutno snosi odgovornost za dešavanja u Alta banci, jer je nadležna za nadzor bankarskog sektora i morala je da uoči promene u poslovanju te banke, ocenio je urednik Forbes Srbija Ivan Radak.
Banka Poštanska štedionica će isplatiti novac deponentima Alta banke
03.11.2026.•
8
Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita izabrao je Banku Poštanska štedionica za banku isplatioca osiguranih iznosa deponentima Alta banke.
Otvoren stečaj nad Alta bankom
03.11.2026.•
5
Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad Alta bankom, objavila je Agencija za osiguranje depozita.
Intesa Invest negira da ulagači u fondove neće imati dobit zbog zatvaranja Alta banke
03.11.2026.•
4
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest demantovalo je navode da ulagači u fondove neće imati dobit od uloga, jer je deo njihovog novca uložen u Alta banku.
Ekonomisti: Strane firme počele da odlaze iz Srbije još za vreme vlasti SNS, građanin Vučić diže paniku
03.11.2026.•
7
Strane firme već dve godine za vreme Srpske napredne stranke odlaze iz Srbije u potrazi za jeftinijom radnom snagom, a ne zbog promene vlasti i neizvesnosti kako tvrdi bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kompanija Dizni planira da otpusti na hiljade ljudi
03.11.2026.•
1
Kompanija "Volt Dizni" priprema se za ukidanje hiljada radnih mesta, pri čemu je od pojedinih menadžera zatraženo da planiraju smanjenje godišnjih troškova za 20 odsto.
Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."
03.11.2026.•
30
Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ocenio je da je moguće ući u trag novcu Alta banke, ali da je skeptičan kako kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta.
Bivši revizor NBS: Postavlja se pitanje da li je Macura izneo novac iz trezora bez znanja rukovodstva NBS
03.11.2026.•
17
Ako je Davor Macura izveštavao Narodnu banku Srbije o izvlačenju novca iz trezora Alte banke, onda krivičnu odgovornost snose i najodgovorniji u NBS, od direktora kontrole banaka do viceguvernera i guvernera.
Intesa Invest ulagala novac u Alta banku, investitori ostaju bez zarade
03.11.2026.•
5
Intesa Invest (deo grupacije Intesa Sao Paolo) oštećena je krahom Alta banke, potvrđeno je na njihovom portalu u ponedeljak uveče.
Učinak naprednjačke vlasti
02.11.2026.•
12
Promene su se, napokon, dogodile i izborni pobednici bi trebalo da što pre upravljačke poluge uzmu u svoje ruke.
Poštanska štedionica traži da NBS dodatno nadzire njenu likvidnost i finansijske tokove
02.11.2026.•
5
Poštanska štedionica je objavila da je danas od Narodne banke Srbije (NBS) zatražila dodatni stručni nadzor u praćenju likvidnosti i finansijskih tokova te banke.
Idea marketi: Da li je posle hapšenja Davora Macure ugroženo 7.000 zaposlenih?
02.11.2026.•
14
Posle oduzimanja dozvole za rad Alta banci, neizvesna je i sudbina drugih firmi Davora Macure koji je uhapšen. Među njima je i Idea, treći najveći trgovinski lanac u Srbiji, koji zapošljava više od 7.000 ljudi.
NBS: Menjačnice koje su radile sa Alta bankom u najkraćem roku da zaključe ugovor s drugom bankom
02.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) pozvala je danas ovlašćene menjače, koji su imali zaključen ugovor sa Alta bankom o obavljanju menjačkih poslova, da u najkraćem roku zaključe ugovor sa drugom bankom.
NBS: Bankarski sektor Srbije stabilan i visoko likvidan, a stabilnost dinara biće očuvana
02.11.2026.•
10
Narodna banka Srbije saopštila je da je bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan i visoko likvidan i da postoje svi neophodni institucionalni, finansijski i regulatorni mehanizmi za odbranu njegove stabilnosti.
Ekonomska sabotaža: Stručnjaci o potencijalnoj šteti koju odlazeća vlast može da napravi
02.11.2026.•
10
Ko prati režimske medije mogao bi da stekne utisak da je SNS već sada u opoziciji, ali ta stranka i dalje drži poluge moći u državi.
Beogradska berza obustavila pristup Alta banci
02.11.2026.•
0
Izvršni direktor Beogradske berze Lazo Ostojić doneo je odluku o privremenoj obustavi prava pristupa trgovačkom sistemu članu berze Alta banka AD Beograd, objavljeno je na sajtu Beogradske berze.
EU uvela novu taksu za pakete iz Kine
02.11.2026.•
4
Primena nove naknade u iznosu od dva evra za pakete koji stižu u EU iz zemalja koje nisu članice počeo je 1. novembra.
Beogradu iz budžetske rezerve još šest milijardi dinara
02.11.2026.•
2
Gradu Beogradu je na poslednjoj sednici Vlade Srbije u tehničkom mandatu odobreno 5,98 milijardi dinara iz tekuće budžetske rezerve.
Alta Pay Group iz Podgorice ostala bez dozvole
01.11.2026.•
0
Savet Centralne banke Crne Gore (CBCG) doneo je odluku o oduzimanju odobrenja za pružanje platnih usluga platnoj instituciji Alta Pay Group iz Podgorice.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za devet meseci 59 milijardi evra
01.11.2026.•
4
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za devet meseci ove godine bila 59,4 milijarde evra, što je bilo 6,7 odsto više nego u isto vreme prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Narodna banka Severne Makedonije uvela administrativnu upravu u Alta banku Bitolj
01.11.2026.•
1
Narodna banka Severne Makedonije uvela je danas administrativnu upravu u Alta banku Bitolj.
Komentari 3
piskaralo
Alo
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar