Većina najvažnijih privrednih grana smanjila proizvodnju: Na listi najvećih gubitaša i Rio Sava
Većina najvažnijih privrednih grana u Srbiji je 2022. smanjila je proizvodnju i izvoz, a takav trend je nastavljen i ove godine, navodi se u danas objavljenoj ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
Najviše zabrinjava sve veći pad domaćih privatnih ulaganja, koja su se 2022. svela na oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), za šta je najodgovornija državna politika koja uporno forsira strane investitore, nanoseći dugoročnu štetu najkonkurentnijem delu srpske privrede, ističe se u publikaciji mesečnika "Biznis i finansije".
Privreda u Srbiji je prethodne godine uvećala na godišnjem nivou poslovne prihode za nešto manje od petine, na 17.285,6 milijardi dinara, ukupna dobit je porasla za četvrtinu, na 864,2 milijarde dinara, dok je ukupni gubitak bio veći za četiri odsto i na kraju 2022. je iznosio 3.906,5 milijardi dinara.
Godišnja edicija BIZNIS TOP objavljuje rang liste 150 najvećih preduzeća u Srbiji u 2022. godini, prema ostvarenoj dobiti i po poslovnom prihodu, kao i rang liste po okruzima prema ostvarenoj dobiti i poslovnim prihodima, a na osnovu podataka Agencije za privredne registre (APR).
Poslovanje velikih kompanija je najviše uticalo na rezultate cele privrede, a koliko je domaće tržište koncentrisano pokazuju podaci da je samo sto preduzeća ostvarilo skoro 30 odsto ukupnih poslovnih prihoda, više od dve petine ukupnog dobitka i preko polovine ukupnog gubitka.
Vodećih sto preduzeća je realizovalo 5.172 milijardi dinara poslovnih prihoda, a više od petine ovog iznosa je prihodovalo svega pet kompanija. Prvih sto preduzeća po neto dobiti je imalo ukupni dobitak veći od 532 milijarde dinara, od čega na pet kompanija otpada skoro 43 odsto, dok je pet najvećih gubitaša generisalo gotovo petinu gubitka celokupne privrede, navodi se u ediciji.
Ukupne investicije su 2022. zabeležile blagi pad (0,3 - 0,4 odsto), strane direktne investicije su porasle za više od 20 odsto, a javne investicije su realno stagnirale.
Prošle godine višestruki pobednik je bila Naftna industrija Srbije, koja je ostvarila najveću zaradu i poslovne prihode. NIS je uvećao dobit za više od četiri puta, na 93,5 milijardi dinara, a prihode za preko 77 odsto, na skoro 500 milijardi dinara. NIS je generisao 2,9 odsto poslovnih prihoda i 7,5 odsto ukupnog dobitka privrede, pre svega zahvaljujući značajno uvećanim prihodima iz osnovne delatnosti, usled velikog poskupljenja nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu.
Na drugom i trećem mestu su preduzeća iz rudarskog sektora, kompanije Srbija Ziđin majning iz Bora sa dobiti od 75 milijardi dinara i Ziđin kuper Srbija, sa zaradom od 35,2 milijardi dinara. Četvrti je Telekom Srbija, jedina kompanija među najprofitabilnijom petorkom koja je u domaćem vlasništvu i koja je prošle godine imala zaradu od 13,3 milijarde dinara.
Najveće iznenađenje na listi najprofitabilnijih je petoplasirano preduzeće SCM paur, ističe se u ediciji BIZNIS TOP. Ovaj rumunski trgovac strujom koji je osnovao firmu u Srbiji u martu 2022. godine sa samo dva zaposlena, prošlu godinu je završio sa dobiti od skoro 11 milijardi dinara. Ona je generisana prvenstveno iz poslovnih prihoda koji premašuju 16,4 milijarde dinara, a najveći udeo imaju prihodi od prodaje struje matičnom društvu iz Rumunije.
Među prvih pet sa najvećim poslovnim prihodima, iza prvoplasiranog NIS-a je Elektroprivreda Srbije, sa prihodom od 358,4 milijardi dinara, a slede Srbijagas (219,6 milijardi dinara), Deleze Srbija (134,5 milijardi dinara) i Tigar tajers (13,1 milijardi dinara).
Elektroprivreda Srbije je istovremeno bila i najveći prošlogodišnji gubitaš, sa neto gubitkom koji je za godinu dana uvećan skoro pet puta, na 72,6 milijardi dinara, što je gotovo petina ukupnog neto gubitka privrede. Istovremeno, ukupni gubitak ovog javnog preduzeća je kumuliran na skoro 301 milijardu dinara i veći je za trećinu u poređenju sa 2021. godinom.
Na listi pet najvećih gubitaša su i Ikarbus sa neto gubitkom od 24,6 milijardi dinara, Arena čenels grupa (12,5 milijardi dinara), kragujevački Fijat, odnosno FCA grupa (11,7 milijardi dinara) i preduzeće Rio Sava, koje je prethodne godine zabeležilo minus od 9,9 milijardi dinara.
Banke, za razliku od realnog sektora, beleže izrazito dobre poslovne rezultate. Neto dobit u prvih devet meseci skoro je duplirana u odnosu na isti period prošle godine i dostigla je 101,5 milijardi dinara, dok je prinos na kapital premašio nivo od 17 procenata.
Ipak, sve jači recesioni pritisci mogli bi doneti visoka rezervisanja i kreditne gubitke u narednom periodu, zaključuje se u ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
2
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Marketi Idea, Roda i Merkator: Nastavljamo redovno poslovanje, snabdevanje neometano
12.11.2026.•
3
Prodavnice Idea, Roda i Merkator nastavljaju sa radom, a snabdevanje maloprodajne mreže se odvija nesmetano, saopštila je kompanija Idea marketi.
Rafinerija u Pančevu sprema se za obustavu proizvodnje zbog havarije na JANAF-u
12.11.2026.•
3
Rafinerija u Pančevu smanjila je obim proizvodnje naftnih derivata, a priprema se i za potpunu obustavu zbog prekida transporta sirove nafte naftovodom JANAF, nezvanično saznaje N1.
Narodna banka Srbije povećala kamatnu stopu na šest odsto
12.11.2026.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) danas je odlučio da zaoštri monetarne uslove povećavajući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od šest odsto, saopštila je NBS.
Poštanska štedionica: Ne može se odgovornost za nedostatak novca na šalterima prebacivati na banku
12.11.2026.•
7
Banka Poštanska štedionica odbacila je tvrdnje Pošte Srbije da joj za isplatu penzija nije obezbedila dovoljno gotovine.
Počelo zakazivanje termina u Poštanskoj štedionici za isplatu novca klijentima Alta banke
12.11.2026.•
4
Banka Poštanska štedionica objavila je da je klijentima Alta banke u stečaju omogućeno zakazivanje termina za isplatu osiguranih depozita.
Srbija sa novom vlašću i Kina: "Odnosi će se ohladiti, ali se nastavlja saradnja uz strožu kontrolu"
11.11.2026.•
8
Peking poručuje da je spreman da sa novom srpskom vladom jača političko poverenje i širi praktičnu saradnju.
Penzionera sve više, radnika sve manje
11.11.2026.•
18
Sve vlasti na svetu vole da ističu one parametre koji bi mogli ukazivati na nešto bolji učinak tokom njihovog upravljanja.
Pol Makartni postao milijarder: Sada je najbogatiji muzičar na svetu
11.11.2026.•
3
Britanski muzičar Pol Makartni (84), nekadašnji član Bitlsa, dostigao je bogatstvo od oko 1,4 milijarde dolara i postao treći najbogatiji muzičar na svetu, objavio je magazin Forbs.
Kalifornija ipak još ne uvodi poseban porez za milijardere: Predlog odbačen na glasanju
11.11.2026.•
4
Glasači u Kaliforniji odbacili su Predlog 40 za uvođenje posebnog jednokratnog poreza na bogatstvo od pet odsto za stanovnike ove američke savezne države čija neto imovina premašuje milijardu dolara.
Napravljen portal za zakazivanje termina za isplate klijentima Alta banke, u Novom Sadu isplata na sedam mesta
11.11.2026.•
0
Poštanska štedionica saopštila je da je spremna za početak isplate osiguranih iznosa depozita klijentima Alta banke u stečaju, koja počinje 13. novembra.
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
10.11.2026.•
5
Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Srbija trenutno bez nafte iz Janafa: Stručnjak o tome koliko dugo Rafinerija Pančevo može tako
10.11.2026.•
9
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da bi kvar na Jadranskom naftovodu mogao da bude otklonjen za pet do deset dana i da, ukoliko se to dogodi, ne bi trebalo da bude poremećaja u snabdevanju gorivom.
Šoškić o NIS-u: Rešenje nije nacionalizacija, treba ga tražiti u pregovorima sa Rusima
10.11.2026.•
35
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić smatra da rešenje za NIS treba tražiti u pregovorima sa ruskim vlasnicima, a ne u nacionalizaciji.
Vrednost kompanije Nvidija pala za 250 milijardi dolara zbog afere direktora sa kineskom špijunkom
10.11.2026.•
2
Vrednost kompanije Nvidija gotovo preko noći je umanjena za više stotina milijardi dolara.
Američke berze u porastu, cena nafte pala
09.11.2026.•
1
Američko tržište akcija danas beleži rast, nadoknađujući deo značajnih gubitaka iz prošle nedelje, dok cena nafte pada.
Šoškić: Kurs dinara ostaje fiksan, šire se neistine kako će dinar da izgubi vrednost
09.11.2026.•
18
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić je danas kazao da je Poštanska štedionica stabilna i da nema razloga za zabrinutost zbog kursa dinara.
Studenti: Nova vlada će po formiranju hitno predstaviti mere za stabilizaciju kompanije Idea
09.11.2026.•
15
Studenti su povodom situacije s komapanijom Idea Marketi Beograd objavili da je najvažnije sprečiti prekid njenog poslovanja i posledice koje bi pogodile radnike, domaće proizvođače, dobavljače i građane.
Šta nova vlast dobija u nasleđe: Privredni rast na veresiju
09.11.2026.•
7
Srbiji se u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2 odsto, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), odmah iza Poljske.
NBS: Dinar je stabilan
09.11.2026.•
3
Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.
Pokrenuta istraga o 1,2 miliona Fordovih vozila zbog vazdušnih jastuka
09.11.2026.•
0
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na autoputevima pokrenula je preliminarnu istragu o više od 1,2 miliona vozila Forda zbog slučajeva nenamernog aktiviranja bočnih vazdušnih jastuka.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar