Većina najvažnijih privrednih grana smanjila proizvodnju: Na listi najvećih gubitaša i Rio Sava
Većina najvažnijih privrednih grana u Srbiji je 2022. smanjila je proizvodnju i izvoz, a takav trend je nastavljen i ove godine, navodi se u danas objavljenoj ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Najviše zabrinjava sve veći pad domaćih privatnih ulaganja, koja su se 2022. svela na oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), za šta je najodgovornija državna politika koja uporno forsira strane investitore, nanoseći dugoročnu štetu najkonkurentnijem delu srpske privrede, ističe se u publikaciji mesečnika "Biznis i finansije".
Privreda u Srbiji je prethodne godine uvećala na godišnjem nivou poslovne prihode za nešto manje od petine, na 17.285,6 milijardi dinara, ukupna dobit je porasla za četvrtinu, na 864,2 milijarde dinara, dok je ukupni gubitak bio veći za četiri odsto i na kraju 2022. je iznosio 3.906,5 milijardi dinara.
Godišnja edicija BIZNIS TOP objavljuje rang liste 150 najvećih preduzeća u Srbiji u 2022. godini, prema ostvarenoj dobiti i po poslovnom prihodu, kao i rang liste po okruzima prema ostvarenoj dobiti i poslovnim prihodima, a na osnovu podataka Agencije za privredne registre (APR).
Poslovanje velikih kompanija je najviše uticalo na rezultate cele privrede, a koliko je domaće tržište koncentrisano pokazuju podaci da je samo sto preduzeća ostvarilo skoro 30 odsto ukupnih poslovnih prihoda, više od dve petine ukupnog dobitka i preko polovine ukupnog gubitka.
Vodećih sto preduzeća je realizovalo 5.172 milijardi dinara poslovnih prihoda, a više od petine ovog iznosa je prihodovalo svega pet kompanija. Prvih sto preduzeća po neto dobiti je imalo ukupni dobitak veći od 532 milijarde dinara, od čega na pet kompanija otpada skoro 43 odsto, dok je pet najvećih gubitaša generisalo gotovo petinu gubitka celokupne privrede, navodi se u ediciji.
Ukupne investicije su 2022. zabeležile blagi pad (0,3 - 0,4 odsto), strane direktne investicije su porasle za više od 20 odsto, a javne investicije su realno stagnirale.
Prošle godine višestruki pobednik je bila Naftna industrija Srbije, koja je ostvarila najveću zaradu i poslovne prihode. NIS je uvećao dobit za više od četiri puta, na 93,5 milijardi dinara, a prihode za preko 77 odsto, na skoro 500 milijardi dinara. NIS je generisao 2,9 odsto poslovnih prihoda i 7,5 odsto ukupnog dobitka privrede, pre svega zahvaljujući značajno uvećanim prihodima iz osnovne delatnosti, usled velikog poskupljenja nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu.
Na drugom i trećem mestu su preduzeća iz rudarskog sektora, kompanije Srbija Ziđin majning iz Bora sa dobiti od 75 milijardi dinara i Ziđin kuper Srbija, sa zaradom od 35,2 milijardi dinara. Četvrti je Telekom Srbija, jedina kompanija među najprofitabilnijom petorkom koja je u domaćem vlasništvu i koja je prošle godine imala zaradu od 13,3 milijarde dinara.
Najveće iznenađenje na listi najprofitabilnijih je petoplasirano preduzeće SCM paur, ističe se u ediciji BIZNIS TOP. Ovaj rumunski trgovac strujom koji je osnovao firmu u Srbiji u martu 2022. godine sa samo dva zaposlena, prošlu godinu je završio sa dobiti od skoro 11 milijardi dinara. Ona je generisana prvenstveno iz poslovnih prihoda koji premašuju 16,4 milijarde dinara, a najveći udeo imaju prihodi od prodaje struje matičnom društvu iz Rumunije.
Među prvih pet sa najvećim poslovnim prihodima, iza prvoplasiranog NIS-a je Elektroprivreda Srbije, sa prihodom od 358,4 milijardi dinara, a slede Srbijagas (219,6 milijardi dinara), Deleze Srbija (134,5 milijardi dinara) i Tigar tajers (13,1 milijardi dinara).
Elektroprivreda Srbije je istovremeno bila i najveći prošlogodišnji gubitaš, sa neto gubitkom koji je za godinu dana uvećan skoro pet puta, na 72,6 milijardi dinara, što je gotovo petina ukupnog neto gubitka privrede. Istovremeno, ukupni gubitak ovog javnog preduzeća je kumuliran na skoro 301 milijardu dinara i veći je za trećinu u poređenju sa 2021. godinom.
Na listi pet najvećih gubitaša su i Ikarbus sa neto gubitkom od 24,6 milijardi dinara, Arena čenels grupa (12,5 milijardi dinara), kragujevački Fijat, odnosno FCA grupa (11,7 milijardi dinara) i preduzeće Rio Sava, koje je prethodne godine zabeležilo minus od 9,9 milijardi dinara.
Banke, za razliku od realnog sektora, beleže izrazito dobre poslovne rezultate. Neto dobit u prvih devet meseci skoro je duplirana u odnosu na isti period prošle godine i dostigla je 101,5 milijardi dinara, dok je prinos na kapital premašio nivo od 17 procenata.
Ipak, sve jači recesioni pritisci mogli bi doneti visoka rezervisanja i kreditne gubitke u narednom periodu, zaključuje se u ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nisan prodaje sedište firme, otpušta 15 odsto zaposlenih
06.11.2025.•
0
Japanski proizvođač automobila Nisan saopštio je danas da prodaje sedište kompanije u Jokohami za oko 540 miliona evra, ali i da će je kasnije zakupiti.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju veće oko šest odsto nego godinu dana ranije
06.11.2025.•
0
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine veće su 5,78 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
BDP Srbije veći dva odsto
06.11.2025.•
0
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.
Od 1. januara se menjaju naknade za registraciju i druge usluge APR-a: Ovo su detaljni iznosi
06.11.2025.•
3
Od 1. januara 2026. godine važiće nove naknade za registraciju i druge usluge koje pruža Agencija za privredne registre (APR).
Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju
06.11.2025.•
0
AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.
U Turskoj otkriveno nalazište zlata vredno 1,7 milijardi dolara
06.11.2025.•
1
Rudarska kompanija Erdemir je objavila da je u turskoj provinciji Sivas otkrila oko 424.000 unci zlata čija se vrednost procenjuje na 1,7 milijardi dolara.
Direktor Gunvora: Moguće nestašice goriva ako ne dođe dogovora o kupovini Lukoil-a
05.11.2025.•
2
Evropa bi mogla da se suoči sa problemima u snabdevanju gorivom i gubicima radnih mesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne aktive Lukoila za oko 22 milijarde dolara.
Vučić: Rusi traže rešenje za NIS, više rade oni nego mi, srećan sam što su ozbiljno shvatili situaciju
05.11.2025.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija traži rešenje za NIS i da se nada pozitivnom ishodu.
Trenutno stabilno snabdevanje tržišta Srbije naftnim derivatima
05.11.2025.•
3
Aktuelna situacija u vezi sa snabdevanjem tržišta naftnim derivatima razmatrana je na sastanku stalnog radnog tela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru.
Fondacija Centar za demokratiju: Srbija ekonomski ranjiva, hiljade radnika ostaju bez posla
04.11.2025.•
4
Fondacija Centar za demokratiju (FCD) upitala je danas kakav je program države za ublažavanje posledica ekonomske nestabilnosti.
Javni dug Srbije na kraju septembra 38,11 milijardi evra
04.11.2025.•
7
Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iz budžetske rezerve 500 miliona dinara za "Expo 2027"
04.11.2025.•
5
Iz budžetske rezerve Republike Srbije rešenjem Vlade na poslednjoj održanoj sednici preusmereno je 500 miliona dinara za potrebe Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027.
"Parkirajte na otvorenom, dalje od objekata": Stelantis povukao vozila zbog opasnosti od požara
04.11.2025.•
2
Proizvođač automobila Stelantis opozvao je ukupno 320.065 vozila modela "džip rengler" i "gren čiroki" u SAD zbog potencijalnog kvara na visokonaponskoj bateriji koji može da izazove požar.
Vučić: Nervozan sam oko NIS-a svaki dan, naši ruski prijatelji pričaju s nekim o rešenju
04.11.2025.•
50
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su se "naši ruski partneri i prijatelji angažovali i počeli da razgovaraju sa nekim o rešenju za NIS".
Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope
03.11.2025.•
4
Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.
Ministarka trgovine: Trgovinski lanac Karfur zainteresovan za dolazak u Srbiju
03.11.2025.•
7
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.
ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
02.11.2025.•
2
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
02.11.2025.•
2
Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.
Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
02.11.2025.•
1
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
02.11.2025.•
36
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
2
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar