U Srbiji se stanovi masovno kupuju na keš - ali državu to ne alarmira
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da su uhapšene tri osobe, koje se sa još dvoje ranije uhapšenih terete za pranje novca i udruživanje radi vršenja krivičnih dela.
Foto: Pixabay
Sumnja se da su od 2015. godine prali novac stečen kriminalnim aktivnostima u Danskoj, a da su 2,2 miliona evra u kešu nelegalno prenosili u Srbiju - pa ih ulagali u izgradnju nekretnina.
"Osumnjičeni su, prema navodima krivične prijave, slali autobusima danskog autoprevoznika 'Top turist' u Srbiju, gde su osnovali Privredno društvo 'Fabula arte' iz Beograda, preko koga je gotov novac ulagan u poslove kupoprodaje zajedničke izgradnje i izvođenja radova na nepokretnostima na teritoriji Srbije", navodi se u saopštenju.
Podaci Agencije za privredne registre ukazuju da "Fabula arte" od 2014. godine nema skoro nikakve prihode, a godišnji rashodi od po petnaestak hiljada evra beleže se tek od 2017. godine. Računi su im odavno u blokadi.
U Srbiji je u protekle četiri godine mali procenat nekretnina kupljen iz kredita, prema zvaničnim podacima institucija, ali iako je u široj javnosti već odomaćeno mišljenje da je to rezultat "pranja para" - nadležni zvanično ove stavove niti potvrđuju niti opovrgavaju, piše Nova ekonomija.
Slučaj kriminalne grupe od pre nekoliko dana jedan je od retkih koji je, navodno, povezan direktno sa ulaganjem u nekretnine. U međuvremenu, preko 80 odsto nekretnina u Srbiji su kupuje za gotovinu, što je (u najmanju ruku) nesvakidašnje.
Početak buma
Beograđani skoro deceniju prolaze kroz epidemiju novogradnje, koja se sada širi i po drugim gradovima i turističkim destinacijama širom zemlje. Naravno, nisu svi delovi Srbije podjednako zahvaćeni građevinskom groznicom.
Oni koji se bave ravojem tržišta nekretnina kažu da je ovo normalan korak u ekonomiji koja se razvija, ali nosi sa sobom, kao i svaki biznis kada je u toliko brzoj ekspanziji, potencijalne probleme.
"Glavni rizik proizlazi iz pranja novca u nekretninama. To ne znači da se sav građevinski rad u Srbiji koristi za pranje kriminalnih sredstava. Neki pojedinci peru novac od nelegalnih aktivnosti u izgradnju građevinskih objekata, sa ili bez građevinskih dozvola, što dodatno pojačava sumnje. To se potvrđuje činjenicom da je većina stanova u poslednjih pet godina kupljena gotovinom, što povećava zabrinutost", objašnjava analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala Saša Đorđević.
Nedavni izveštaj Globalne inicijative registruje nekoliko sektora koji nose najveći rizik kada su u pitanju ilegalni tokovi novca. To su sektor nekretnina, onlajn kazina, bankarski sektor i računovođe. Već u uvodnoj reči izveštaja stoji da se novogradnja identifikuje u "Srbiji kao posebno rizičan sektor, sa kriminalcima koji koriste imovinu visoke vrednosti za pranje novca".
Činjenica da se značajan procenat transakcija nekretninama obavlja u gotovini, ali i da taj udeo raste.
Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda(RGZ), u 2023. godini 17 odsto svih kupoprodaja stanova je plaćeno iz kreditnih sredstava, 2022. godine taj procenat je iznosio 26 odsto. Taj udeo je i 2020. i 2021. godine bio 31 odsto za sve stanove.
Broj izdatih građevinskih dozvola za stambene zgrade u novogradnji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) je rastao svake godine.
U januaru 2020. godine 195 zgrada je dobilo dozvolu, 2021. godine istog meseca broj dozvola je bio 355, 2022. u januaru 306 i prošle godine 345 je broj dozvola izdat u novogradnji.
Miloš Tomin, konsultant za sprečavanje korupcije i finansijskog kriminala, podseća da u većini zapadnih zemalja svaka transakcija preko 10.000 dolara podleže proveri.
"(Istovremeno), gotovina se obavezno prijavljuje upravi za sprečavanje pranja novca. U Srbiji uprava sprovodi istrage iz drugih oblasti, recimo sredinom 2020. godine proveravaju poslovanje nevladinih organizacija umesto visoko rizične oblasti stanogradnje i kupoprodaje nekretnina", navodi Tomin.
I Đorđević iz Globalne Inicijative je saglasan sa ovim navodima - da nadležne institucije mogu bolje da rade svoj posao.
"Pažnju treba usmeriti na unapređenje sposobnosti organa gonjenja da sprovode finansijske istrage paralelno sa standardnim procedurama. Na primer, istraga o trgovini drogom treba da se vodi paralelno sa istragom o povezanim novčanim tokovima", kaže Đorđević.
U prošloj godini preko 80 odsto nekretnina u Srbiji je kupljeno za gotovinu taj procenat je nenormalan bilo gde u svetu, navodi Tomin. On smatra da se novac pere manje kroz kupovinu nekretnina, već više kroz samo investiranje u gradnju. Posle gradnje se često dešava da oni koji su investirali zatim kupuju stanove u novoizgrađenoj nekretnini u gotovini pa kao povezana lica dodatno operu novac. Lako je naći slučajeve u domaćem sudstvu gde se novac domaćih a i stranih organizovanih kriminalnih grupa ulaže u nekretnine u Srbiji.
"Neadekvatno vođenje evidencije o pranju novca od strane vladinih agencija rezultira podacima koji nisu uporedivi, naglašavajući potrebu za većom doslednošću u prijavljivanju i praćenju finansijskog kriminala", rezultat je istraživanja Globalne inicijative.
Činjenica je i da se građani Srbije bore da bi podigli kredit za nekretninu, te da je kupovna moć u Srbiji značajno manja nego u nekim drugim delovima Evrope. I u regionu Zapadnog Balkana smo na četvrtom mestu što se tiče plata, a uslovi kreditiranja kod banka nedostižni za prosečne građane. Tu u igru dolaze strani državljani.
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
18
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
5
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
0
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
2
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
0
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
ChatGPT troši struju koliko i 35.000 domaćinstava
07.02.2026.•
0
Jedan upit ChatGPT-u putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje.
Gugl objavio: Ovo je bio prihod Jutjuba u 2025. godini
07.02.2026.•
2
Kompanija Gugl je saopštila da je Jutjub u 2025. godini ostvario prihod veći od 60 milijardi dolara i istakla da je stalni cilj povećanje broja pretplatnika.
RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava za upis bespravnih objekata
07.02.2026.•
12
Skoro 2,3 miliona građana prijavilo se za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Narodna banka Srbije skratila menjačima rok za povraćaj efektivnog stranog novca bankama
06.02.2026.•
7
Narodna banka Srbije (NBS) produžila je danas važenje mere donete u decembru kojom se obezbeđuje povećana dostupnost efektivnog stranog novca ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru.
EU i SAD najavile Memorandum o razumevanju o kritičnim sirovinama
06.02.2026.•
1
Evropska unija i SAD su se dogovorile da u narednih mesec dana potpišu Memorandum o razumevanju radi jačanja sigurnosti lanaca snabdevanja kritičnim mineralima.
Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan
06.02.2026.•
30
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
06.02.2026.•
21
Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
25
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
16
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Komentari 27
Zovite pravim imenom
Fića
:)
Sad ću zovem Oskara...!
Analiticar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar