Poljoprivreda: Uloženo mnogo novca, rezultati slabi
Dani su Međunarodnog poljoprivrednog sajma, manifestacije koja se u Novom Sadu događa već devedeset i drugi put.
Foto: 021.rs
Agrar je, ne baš ubedljivo kao u ranija vremena, ponovo u središtu pažnje, a uvodničari na otvaranju tradicionalne smotre pokušali su, saglasno svečarskom činu, da sa nekoliko osnovnih podataka prilike i domete u poljoprivredi Srbije prikažu lepšim nego što jesu.
Kako razumeti brojke
Tako se Maja Gojković, predsednica Vlade Vojvodine, oslonila na podatak da je od 2016. godine, kada su naprednjaci osvojili vlast u regionalnoj skupštini, do ove godine iz pokrajinske kase u poljoprivredu uloženo preko sto milijardi dinara, odnosno više od 100 miliona evra po sezoni. Primetno više nego što se odvajalo u prethodnom periodu, kada su u Vojvodini vlast držale demokrate.
Uvek odmereni ministar poljoprivrede Glamočić je našao za potrebno da istakne kako je lane, i pored nepovoljnih vremenskih uslova, vrednost agrarne proizvodnje iznosila 5,2 milijardi evra, od čega je robe u vrednosti 1,4 milijarde plasirano u inostranstvo. Posmatrano u brojkama, u oba slučaja ostvaren je rast spram prethodne sezone.
Međutim, to su ipak samo brojevi čija se prava vrednost razume tek kada se stanje u poljoprivredi sagleda mnogo celovitije. A seljaci i poljoprivredna branša se već godinama žale da iz godine u godinu sve teže žive od agrara. Profit odavno gotovo da više niko i ne pominje, cilj je mnogo prizemniji: nekako preživeti dvanaest meseci, do naredne žetve.
Izvoznik postao uvoznik mleka
Krah stočarstva ubedljivo odražava situaciju u poljoprivredi. Srpska poljoprivreda je spala na tako niske grane da samo 25 odsto ukupnog agrara otpada na stočarstvo, dok je u razvijenim zemljama udeo ove grane čak 65 do 70 odsto. Time je domet naših paora, ma koliko se trudili, već u startu limitiran.
Situacija sa mlekom takođe ukazuje na veoma lošu situaciju u poljoprivredi. Decenijama smo ovaj napitak izvozili i to otprilike polovinu proizvodnje. Sada već godinama beli napitak znatno više uvozimo nego što izvozimo. Zapravo, izvoz postaje sve slabija tačka srpskog agrara, srpske ekonomije u celini.
Ministar je ustvrdio da smo lane izvezli oko 23 odsto agroproizvodnje. Međutim, pre dvanaestak godina izvozili smo blizu 30 odsto i nismo bili zadovoljni pošto je dugoročni cilj bio premašiti 45 odsto. Jasno je da smo u poslednjoj deceniji još i pogoršali eksportnu konkurentnost.
Subvencije uvećane, proizvodnja umanjena
Ne samo da su naši proizvodi preskupi na inostranom tržištu, nego su i strani proizvodi na policama ovdašnjih dućana uočljivo jeftiniji od odgovarajućih proizvoda domaćih agrofirmi. Tako smo u poslednjoj deceniji postali i masovan uvoznik svinjskog mesa, mada smo nekada bili solidni izvoznici. Stočni fond nam je toliko umanjen da bi nam sada bila potrebna bar tri uzgojna ciklusa, dakle tri puta po četiri godine, kako bismo broj stoke obnovili na donedavni nivo.
Apsurd je da se krah srpske poljoprivrede događa baš u vreme kada je država povećala razne vrste agrarnih subvencija i uvećala agrarni budžet na ranije nezamislivih 900 miliona evra. Ali, rezultati ulaganja su slabi. Primera radi, nikada subvencije za mleko nisu bile toliko izdašne, a još više za umatičenje krave. Ipak, proizvodnja mleka u Srbiji rapidno opada i osnovni napitak uvozimo sve više.
Rast spoljnotrgovinskog deficita
Očito je da je ključna slabost skupoća srpskih poljoprivrednih proizvoda. Kontinuirano uvećanje deficita u srpskoj razmeni sa inostranstvom govori nam da nam je proizvodnja preskupa i u drugim delatnostima. Međutim, za visoke cene ovoga puta nisu krivi proizvođači, a nije ni ono što nazivamo agrarnom politikom u užem smislu. Čini se da je razlog skupih domaćih poljoprivrednih artikala ekonomska politika države Srbije. Sasvim precizno, monetarna politika iliti precenjen kurs dinara.
Pomoću nacionalne valute merimo vrednost svake druge robe i usluge. Naravno da će nerealno visoka vrednost domaće valute dovesti do toga da i vrednost robe iskazana takvim (precenjenim) dinarom bude previsoka. I to je polazni razlog zašto je u Srbiji proizvodnja, posebno agrarna, skupa. A kada je roba skupa, padaju i izvoz i prodaja na domaćem tržištu. Lek za srpsku poljoprivredu nije samo u agrarnoj politici. Naprotiv, ovoga puta osnovna nevolja je u precenjenoj domaćoj valuti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Direktor Gunvora: Moguće nestašice goriva ako ne dođe dogovora o kupovini Lukoil-a
05.11.2025.•
1
Evropa bi mogla da se suoči sa problemima u snabdevanju gorivom i gubicima radnih mesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne aktive Lukoila za oko 22 milijarde dolara.
Vučić: Rusi traže rešenje za NIS, više rade oni nego mi, srećan sam što su ozbiljno shvatili situaciju
05.11.2025.•
12
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija traži rešenje za NIS i da se nada pozitivnom ishodu.
Trenutno stabilno snabdevanje tržišta Srbije naftnim derivatima
05.11.2025.•
3
Aktuelna situacija u vezi sa snabdevanjem tržišta naftnim derivatima razmatrana je na sastanku stalnog radnog tela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru.
Fondacija Centar za demokratiju: Srbija ekonomski ranjiva, hiljade radnika ostaju bez posla
04.11.2025.•
3
Fondacija Centar za demokratiju (FCD) upitala je danas kakav je program države za ublažavanje posledica ekonomske nestabilnosti.
Javni dug Srbije na kraju septembra 38,11 milijardi evra
04.11.2025.•
7
Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iz budžetske rezerve 500 miliona dinara za "Expo 2027"
04.11.2025.•
5
Iz budžetske rezerve Republike Srbije rešenjem Vlade na poslednjoj održanoj sednici preusmereno je 500 miliona dinara za potrebe Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027.
"Parkirajte na otvorenom, dalje od objekata": Stelantis povukao vozila zbog opasnosti od požara
04.11.2025.•
2
Proizvođač automobila Stelantis opozvao je ukupno 320.065 vozila modela "džip rengler" i "gren čiroki" u SAD zbog potencijalnog kvara na visokonaponskoj bateriji koji može da izazove požar.
Vučić: Nervozan sam oko NIS-a svaki dan, naši ruski prijatelji pričaju s nekim o rešenju
04.11.2025.•
50
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su se "naši ruski partneri i prijatelji angažovali i počeli da razgovaraju sa nekim o rešenju za NIS".
Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope
03.11.2025.•
4
Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.
Ministarka trgovine: Trgovinski lanac Karfur zainteresovan za dolazak u Srbiju
03.11.2025.•
7
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.
ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
02.11.2025.•
2
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
02.11.2025.•
2
Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.
Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
02.11.2025.•
1
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
02.11.2025.•
36
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
2
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
01.11.2025.•
4
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.
Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
01.11.2025.•
11
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
31.10.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).
Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
31.10.2025.•
14
Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju.
Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
31.10.2025.•
4
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.
Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
30.10.2025.•
5
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Komentari 7
dacic
primera ima dosta, eto ovaj iz privrede a i jos jedan poznat fuca
u fudbal se ulaze dosta a nikako da postanemo prvaci sveta ,jer vladar zna zasto a nece da kaze
Poljoprivrednik
Bio on 117 din/ 1 eur ili 200 din/ 1 eur cene repromaterijala, goriva i vestackog djubriva ce uvek biti u skladu sa kursom! (ravnace se po cenama u devizama)
Jedino bi mozda otkupne cene mojih prizvoda bile manje! To zelis Zivane (da placam repromaterijal po svetskim cenama a moje proizvode prodajem po srpskim)?
Kako bi mi to pomoglo?????
determinanta
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar