Potpisan sporazum između EU i latinoameričkog bloka Merkosur, posle 25 godina pregovora
Sporazum između Evropske unije i latinoameričkog bloka Merkosur potpisan je danas u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, posle 25 godina pregovora, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je na svom Instagram profilu napisala da taj sporazum bio "25 godina u nastajanju".
"Sporazum između EU i Merkosura je dostignuće jedne generacije. Za dobrobit budućih generacija. Živelo prijateljstvo između naših naroda i naših kontinenata", napisala je Fon der Lajen.
Sporazum su potpisali Fon der Lajen, predsednici Argentine, Urugvaja i Paragvaja Havijer Milej, Jamandu Orsi i Santijago Penja.
Merkosur, koji je skraćenica za Južno zajedničko tržište, osnovale su kao regionalni trgovinski sporazum 1991. godine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj.
Sporazum između EU i Merkosura trebalo bi da stvori najveću svetsku zonu slobodne trgovine, koja će obuhvatiti oko 700 miliona ljudi i, kako je ranije saopštila Evropska komisija, biće najveća te vrste na svetu.
Kako se navodi plan je da se u velikoj meri ukinu carine i trgovinske barijere između EU i zemalja Merkosura.
Evropska komisija procenila je da bi sporazum mogao da poveća godišnji izvoz EU u Južnu Ameriku do 39 odsto, odnosno 49 milijardi evra, čime bi se podržalo više od 440.000 radnih mesta širom Evrope.
Posebno velike mogućnosti se vide za automobilsku, mašinsku i farmaceutsku industriju, a EK je, kako bi ublažila trenutne proteste poljoprivrednika protiv planirane zone slobodne trgovine nedavno sastavila dodatne ekonomske zaštitne klauzule.
U slučaju štetnog povećanja uvoza iz zemalja Merkosura ili prekomernog pada cena za proizvođače iz EU, mogu brzo da se primene protivmere, što bi dovelo do privremene suspenzije carinskih pogodnosti.
Posebno intenzivno praćenje planirano je za uvoz proizvoda kao što su govedina, živina, pirinač, med, jaja, beli luk, etanol, agrumi i šećer.
Izveštaj o uticaju uvoza iz zemalja Merkosura objavljivaće se na svakih šest meseci.
Glavni razlog što je odugovlačeno potpisivanje sporazuma je zabrinutost poljoprivrednika zbog mogućeg priliva jeftinih proizvoda iz Merkosura, poput govedine i šećera, ali i mogući pritisak na snižavanje standarda proizvodnje.
Zbog namere EU da postigne sporazum sa Merkosurom u više zemalja EU su prethodnih sedmica održani protesti poljoprivrednika koji su tražili bolju zaštitu za svoje proizvode i tržište.
Belgijski poljoprivrednici su tokom noći protestovali protiv potpisivanja sporazuma na teretnom terminalu briselskog aerodroma, a očekuju se dalji protesti ispred Evropskog parlamenta u Strazburu u utorak, zbog straha od nelojalne konkurencije stranih poljoprivrednih proizvoda.
Da bi stupio na snagu sporazum mora da dobije saglasnost Evropskog parlamenta, a potrebno je da ga ratifikuju i zakonodavna tela članica Merkosura Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, što se očekuje da ce biti lakši proces.
Poslanici Evropskog parlamenta će 21. januara glasati o tome da li da upute sporazum Sudu pravde Evropske unije radi provere njegove kompatibilnosti sa evropskim ugovorima, a konferencija predsednika Evropskog parlamenta je stavila ovu tačku na privremeni dnevni red za sledeću plenarnu sednicu.
Zeleno svetlo da Evropska unija potpiše sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkom političkom i privrednom organizacijom Merkosur 9. januara je dala 21 članica EU, dok su Austrija, Francuska, Mađarska, Irska i Poljska bile protiv, a Belgija uzdržana.
Za odobrenje je bilo potrebno najmanje 15 zemalja, koje predstavljaju 65 odsto ukupnog stanovništva EU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
9
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
1
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
2
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
2
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
7
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
0
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
18
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
28
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
56
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
36
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
7
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
1
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
2
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
1
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
Komentari 2
NSad
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar