Kako će rat u Iranu uticati na ekonomiju: Dva scenarija, Evropa najizloženija
Vojna akcija na Bliskom istoku ima potencijal da preoblikuje region - ali bi mogla da ima i značajne posledice po globalnu ekonomiju i finansijska tržišta.
Foto: Beta (AP Photo/Hassan Ammar)
U opširnoj analizi koju je na svom objavila poznata holandska multinacionalna bankarska i finansijska korporacija ING, ističe se da se, iz perspektive tržišta, u ovom trenutku, mogu razviti dva prilično apstraktna opšta scenarija.
Takođe, predviđaju da bi rat u Iranu mogao da ima velike posledice po Evropu.
Glavno pitanje i ono što pravi najveću razliku, nakon što je ajatolah Ali Hamnei ubijen u subotu, uz napade SAD i Izraela, te odbranu Irana i gađanje meta u okolnim državama, jeste koliko će trajati čitava situacija, odnosno da li će se vojni sukob završiti za nekoliko dana ili će prerasti u dugotrajan rat.
Scenario jedan: Kratki sukob, unutrašnja neizvesnost u Iranu
U slučaju "kratkog" rata, stvari bi se okončale kroz nekoliko dana. U Ormuskom moreuzu ne bi došlo do ozbiljnog prekida saobraćaja, delom i zato što deo iranske nafte ide u Kinu tim prolazom.
Iranski režim ostaje na vlasti, ali dolazi do unutrašnjih nereda.
To bi značilo da bi došlo do početnog skoka cena nafte, koji bi slabio kako popuštaju strahovi od prekida saobraćaja u Ormuskom moreuzu, ističe ING.
Scenario dva: Iranska odmazda primorava Trampa na dugotrajan rat
Predsednik SAD Donald Tramp je već u nedelju uveče rekao da bi rat mogao da traje četiri do pet nedelja. Iranska odmazda, koja je do sada pogodila 10 zemalja, ne ukazuje na skoro smirivanje situacije.
U ovom scenariju, Iran, sateran u ćošak i suočen s pitanjem opstanka režima, eskalira asimetrični ekonomski rat - trajnim uznemiravanjem tankerskog saobraćaja, aktiviranjem hutskih napada na brodove u Crvenom moru i pokušajima da poremeti Ormuski moreuz.
Čak i delimičan prekid u uskom prolazu kroz koji dnevno prolazi 20 miliona barela nafte i više od 100 milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa godišnje izazvao bi šok ponude istorijskih razmera.
U tom slučaju cena nafte bi išla ka 100 dolara i više, došlo bi do stvarne korekcije na berzama, kapital beži u obveznice i tamo ostaje, lanci snabdevanja u Kini i Evropi trpe dugotrajan poremećaj, a centralne banke suočavaju se s dilemom bez jasnog odgovora.
Početna reakcija bi bila da prinosi na merički i nemačke obveznice padaju, dok zlato rasta. Ali ako nafta ostane skupa i inflacija ponovo ubrza, taj efekat slabi, ističe ING u opširnoj analizi.
Na deviznim tržištima moguć je povratak scenarija iz 2022, kada je energetska nezavisnost SAD ojačala dolar u odnosu na evropske i azijske valute. Evro i jen mogli bi da trpe pritisak, dok bi valute tržišta u razvoju doživele nagle obrte.
Evrozona najizloženija velika ekonomija
"Evropa bi najteže osetila makroekonomske posledice, i to u najgorem trenutku. Evrozona je tek počela da izlazi iz dugog perioda stagnacije, uz prve znake oporavka, ali su oni već narušeni novom neizvesnošću oko tarifa. Sada bi region mogao da se suoči sa energetskim šokom povrh trgovinskog", piše ING.
Evropa gotovo svu naftu i značajan deo tečnog gasa uvozi. Skok cena energije i eventualni prekid isporuka podsetili bi na energetsku krizu iz perioda 2021-2023. Ipak, postoje dve važne razlike: Evropa više ne zavisi od jednog dominantnog dobavljača i kriza dolazi na kraju zime, a ne na njenom početku.
Evropska centralna banka nalazi se u pravoj dilemi. Inflacija u sektoru usluga i dalje je uporna, a skok cena nafte podigao bi ukupnu inflaciju. Istovremeno, perspektiva rasta slabi pod teretom tarifa, neizvesnosti i viših troškova energije.
U decembru je ECB procenila da bi rast cena nafte od 14 odsto povećao inflaciju za 0,5 procentnih poena i smanjio rast BDP-a za 0,1 poen – i to samo kroz cenovni efekat, bez uračunatih poremećaja u lancima snabdevanja. Zbog svežeg sećanja na nedavnu inflatornu epizodu, ECB verovatno ne bi posmatrala novi rast cena nafte kao prolazan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Inflacija u zoni evra može rasti zbog sukoba na Bliskom istoku, upozorava ekonomista
03.03.2026.•
0
Produžetak rata na Bliskom istoku mogao bi da dovede do naglog rasta inflacije u zoni evra i da uspori ekonomski rast, ocenio je glavni ekonomista Evropske centralne banke Filip Lejn za britanski list Fajnenšel tajms.
Gorivo u Srbiji već skupo, a rat sa Iranom bi to mogao da pogorša
03.03.2026.•
20
Posledice sukoba na Bliskom istoku mogle bi da se osete u rezervoarima građana Srbije.
Otkup automobila - Kako prodati auto za jedan dan?
03.03.2026.•
0
Prodaja polovnog automobila u teoriji deluje lako - postavite oglas, sačekate kupca i to je to. U praksi, taj proces često traje nedeljama, uz beskrajne pozive, poruke, cenkanje i neozbiljne kupce koji "dolaze sutra".
Prošle godine u Srbiju uvezeno cveća za 42 miliona evra
02.03.2026.•
1
Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća i drugog ukrasnog bilja u prošloj godini u Srbiji iznosila je 49 miliona evra, od čega je vrednost izvoza bila 6,7 miliona evra, a uvoza 42,3 miliona evra.
Vlahović: Model razvoja Srbije nedovoljan za sustizanje privreda Srednje i Istočne Evrope
02.03.2026.•
13
Predsednik Saveze ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović ocenio je da je model razvoja Srbije obezbedio privredni rast, ali je nedovoljan za sustizanje zemalja Srednje i Istočne Evrope.
Raspisan poziv za subvencije poljoprivrednicima od 18.000 dinara po hektaru
02.03.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji koji će biti otvoren do 1. aprila.
Država daje skoro 16 miliona evra za izgradnju jednog hotela za Expo
02.03.2026.•
6
Kompanija Euro KB Rent dobiće 15,9 miliona evra iz budžeta Srbije za izgradnju hotela internacionalnog brenda "Swissotel" iz grupacije "Accor" na lokaciji EXPO u Beogradu, vidi se iz ugovora o subvenciji.
Zbog rata sa Iranom: Cena nafte skočila najviše za četiri godine, a gas u Evropi 28 odsto skuplji
02.03.2026.•
7
Cene nafte su danas zabeležile najveći rast za poslednje četiri godine zbog sukoba na Bliskom istoku nakon što SAD i Izrael napale Iran tokom vikenda.
Kada Mađarska nema more (a ni Srbija)
02.03.2026.•
18
Nekada se znalo reći "kada Mađarska nema mora".
Posledica rata SAD, Izraela i Irana: Nafta bi mogla da poskupi na 100 dolara za barel
02.03.2026.•
5
Američko-izraelski napad na Iran, kao i odgovor Teherana, uznemirili su tržišta nafte. Mnogi predviđaju veliki skok cena.
Non stop štednja - prvi korak ka finansijskom miru
02.03.2026.•
0
Ako čekate kraj meseca da na štednju stavite novac koji vam je ostao na računu, velika je šansa da ta štednja neće brzo napredovati jer troškovi se nekako uvek prilagode iznosu koji tokom meseca imate na računu.
Osiguravajuće kuće otkazuju pokriće ratnog rizika za brodove zbog sukoba u Iranu
02.03.2026.•
3
Nekoliko agencija za osiguranje saopštilo je da otkazuje pokriće ratnog rizika za brodove, zbog sukoba u Iranu i Persijskom zalivu.
Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru manja devet odsto nego pre godinu dana
01.03.2026.•
5
Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru ove godine manja je za 9,1 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, a u odnosu na prošlogodišnji prosek manja je za 14,4 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
OPEK+ povećava proizvodnju nafte zbog sukoba na Bliskom istoku
01.03.2026.•
2
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučile su danas da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte na 206.000 barela dnevno za april.
Finansijski forenzičar: Put novca od javnih nabavki u investicione fondove i nazad u budžet
01.03.2026.•
1
Investicioni fondovi su prilično nepoznat pojam u Srbiji, ali nažalost poslednjih godinu dana u žižu interesovanja dolaze iz pogrešnih razloga.
Gubitak "Puteva Srbije" u 2025. skoro 200 miliona evra
01.03.2026.•
23
"Putevi Srbije" su u poslednjem kvartalu 2025. godine ostvarili neto gubitak od 22 milijarde dinara (oko 194 miliona evra), što je dvostruko više nego u 2024. godini.
Google u Rusiji kažnjen sa 176 miliona evra
01.03.2026.•
1
Sud u Moskvi proglasio je kompaniju Google krivom za kršenje zakonodavstva Rusije i izrekao joj je novčanu kaznu od više od 176 miliona evra.
Počinje Kopaonik biznis forum
01.03.2026.•
0
Na Kopaoniku danas počinje 33. Kopaonik biznis forum sa centralnom temom "Industrijska politika u funkciji dugoročnog privrednog rasta Srbije".
Drašković: Prosečna plata od 1.000 evra je privid, reč je o manipulaciji vlasti
28.02.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je po prvi put istoriji Srbije ostvareno da prosečna zarada bude veća od 1.000 evra.
Oscilacije cena nafte očekuju se sledeće nedelje
28.02.2026.•
2
Očekuje se da će tržišta nafte u svetu, koja ne rade tokom vikenda, sledeće nedelje doživeti oscilacije cena, jer je nejasan uticaj američkih i izraelskih napada na Iran na snabdevanje naftom sa Bliskog istoka.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar