Kako će rat u Iranu uticati na ekonomiju: Dva scenarija, Evropa najizloženija

Vojna akcija na Bliskom istoku ima potencijal da preoblikuje region - ali bi mogla da ima i značajne posledice po globalnu ekonomiju i finansijska tržišta.
Kako će rat u Iranu uticati na ekonomiju: Dva scenarija, Evropa najizloženija
Foto: Beta (AP Photo/Hassan Ammar)
U opširnoj analizi koju je na svom objavila poznata holandska multinacionalna bankarska i finansijska korporacija ING, ističe se da se, iz perspektive tržišta, u ovom trenutku, mogu razviti dva prilično apstraktna opšta scenarija.
 
Takođe, predviđaju da bi rat u Iranu mogao da ima velike posledice po Evropu.
 
Glavno pitanje i ono što pravi najveću razliku, nakon što je ajatolah Ali Hamnei ubijen u subotu, uz napade SAD i Izraela, te odbranu Irana i gađanje meta u okolnim državama,  jeste koliko će trajati čitava situacija, odnosno da li će se vojni sukob završiti za nekoliko dana ili će prerasti u dugotrajan rat.
Scenario jedan: Kratki sukob, unutrašnja neizvesnost u Iranu
 
U slučaju "kratkog" rata, stvari bi se okončale kroz nekoliko dana. U Ormuskom moreuzu ne bi došlo do ozbiljnog prekida saobraćaja, delom i zato što deo iranske nafte ide u Kinu tim prolazom. 
 
Iranski režim ostaje na vlasti, ali dolazi do unutrašnjih nereda. 
 
To bi značilo da bi došlo do početnog skoka cena nafte, koji bi slabio kako popuštaju strahovi od prekida saobraćaja u Ormuskom moreuzu, ističe ING.
Scenario dva: Iranska odmazda primorava Trampa na dugotrajan rat
 
Predsednik SAD Donald Tramp je već u nedelju uveče rekao da bi rat mogao da traje četiri do pet nedelja. Iranska odmazda, koja je do sada pogodila 10 zemalja, ne ukazuje na skoro smirivanje situacije. 
 
U ovom scenariju, Iran, sateran u ćošak i suočen s pitanjem opstanka režima, eskalira asimetrični ekonomski rat - trajnim uznemiravanjem tankerskog saobraćaja, aktiviranjem hutskih napada na brodove u Crvenom moru i pokušajima da poremeti Ormuski moreuz.
 
Čak i delimičan prekid u uskom prolazu kroz koji dnevno prolazi 20 miliona barela nafte i više od 100 milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa godišnje izazvao bi šok ponude istorijskih razmera. 
 
U tom slučaju cena nafte bi išla ka 100 dolara i više, došlo bi do stvarne korekcije na berzama, kapital beži u obveznice i tamo ostaje, lanci snabdevanja u Kini i Evropi trpe dugotrajan poremećaj, a centralne banke suočavaju se s dilemom bez jasnog odgovora.
 
Početna reakcija bi bila da prinosi na merički i nemačke obveznice padaju, dok zlato rasta. Ali ako nafta ostane skupa i inflacija ponovo ubrza, taj efekat slabi, ističe ING u opširnoj analizi.
 
Na deviznim tržištima moguć je povratak scenarija iz 2022, kada je energetska nezavisnost SAD ojačala dolar u odnosu na evropske i azijske valute. Evro i jen mogli bi da trpe pritisak, dok bi valute tržišta u razvoju doživele nagle obrte.
Evrozona najizloženija velika ekonomija
 
"Evropa bi najteže osetila makroekonomske posledice, i to u najgorem trenutku. Evrozona je tek počela da izlazi iz dugog perioda stagnacije, uz prve znake oporavka, ali su oni već narušeni novom neizvesnošću oko tarifa. Sada bi region mogao da se suoči sa energetskim šokom povrh trgovinskog", piše ING.
 
Evropa gotovo svu naftu i značajan deo tečnog gasa uvozi. Skok cena energije i eventualni prekid isporuka podsetili bi na energetsku krizu iz perioda 2021-2023. Ipak, postoje dve važne razlike: Evropa više ne zavisi od jednog dominantnog dobavljača i kriza dolazi na kraju zime, a ne na njenom početku.
 
Evropska centralna banka nalazi se u pravoj dilemi. Inflacija u sektoru usluga i dalje je uporna, a skok cena nafte podigao bi ukupnu inflaciju. Istovremeno, perspektiva rasta slabi pod teretom tarifa, neizvesnosti i viših troškova energije. 
 
U decembru je ECB procenila da bi rast cena nafte od 14 odsto povećao inflaciju za 0,5 procentnih poena i smanjio rast BDP-a za 0,1 poen – i to samo kroz cenovni efekat, bez uračunatih poremećaja u lancima snabdevanja. Zbog svežeg sećanja na nedavnu inflatornu epizodu, ECB verovatno ne bi posmatrala novi rast cena nafte kao prolazan.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Otkup automobila - Kako prodati auto za jedan dan?

Prodaja polovnog automobila u teoriji deluje lako - postavite oglas, sačekate kupca i to je to. U praksi, taj proces često traje nedeljama, uz beskrajne pozive, poruke, cenkanje i neozbiljne kupce koji "dolaze sutra".

Non stop štednja - prvi korak ka finansijskom miru

Ako čekate kraj meseca da na štednju stavite novac koji vam je ostao na računu, velika je šansa da ta štednja neće brzo napredovati jer troškovi se nekako uvek prilagode iznosu koji tokom meseca imate na računu.

Počinje Kopaonik biznis forum

Na Kopaoniku danas počinje 33. Kopaonik biznis forum sa centralnom temom "Industrijska politika u funkciji dugoročnog privrednog rasta Srbije".

Oscilacije cena nafte očekuju se sledeće nedelje

Očekuje se da će tržišta nafte u svetu, koja ne rade tokom vikenda, sledeće nedelje doživeti oscilacije cena, jer je nejasan uticaj američkih i izraelskih napada na Iran na snabdevanje naftom sa Bliskog istoka.