FOTO, VIDEO: Velika Remeta - manastir sa najvišim zvonikom u Sremu
Manastir Velika Remeta jedan je od najstarijih na Fruškoj gori. Oni koji ga posete moći će da vide najviši zvonik u Sremu.
Foto: 021.rs
Smešten je u istočnom delu Fruške gore, u istoimenom naselju, dok administrativno pripada opštini Irig.
Manastir posvećen Svetom Dimitriju nalazi se na pola sata do 40 minuta vožnje od Novog Sada.
Manastir čine Hram Svetog Velikomuničenika Dimitrija, Kapela Svetog Jovana Krstitelja iz 18. veka i Uspenija Presvete Bogorodice.
Kako doći do Velike Remete?
Oni koji žele da posete ovaj crkveni objekat, a idu iz Novog Sada, lagano će se spustiti uz Dunav, kroz Sremske Karlovce, i potom će pratiti put, sve do Banstola. Potom treba skrenuti desno, na Manastirski put.
Kod Fruškogorskog krsta ne treba da skreću na Partizanski put, osim ukoliko ne žele da posete Krušedol, već treba da nastave pravo. Potom će skrenuti u Ulicu Presvete Bogorodice, koja će ih voditi do ovog naselja i manastira.
Na putu do manastira posetio će proći Ulicu kralja Dragutina, što nije slučajnost, jer je upravo on, po narodnom predanju, osnovao manastir, kada je u lovu pao sa konja i ostao trajno hrom, zbog čega je predao vlast svom bratu Milutinu.
Istorija
Zvanični podaci prvi put manastir Velika Remeta pominju sredinom 16. veka, ali postoji i pisani podatak iz 1509. godine o izaslaniku-kaluđeru despotice Angeline Branković koji je dolazio "u manastir posvećen Svetom Dimitriju", kojem je posvećena i Velika Remeta.
Kompleks manastira je veoma star, jedan od najstarijih na Fruškoj gori i smatra se da je njegova izgradnja započeta u 15. veku. Ovakvi objekti stalno su nadograđivani, pa je tako barokni zvonik pridodat 1735. godine, a posvećen je rođenju Svetog Jovana Krstitelja.
Međutim, u opisu upravo iz ove godine navodi se i da je bila veoma stara, zidana sa krstoobraznom osnovom (u obliku krsta sa dve pevničke i jednom oltarskom apsidom), kao i da je sva od cigala, pa i pod, te da je bila oslikana "starijim molerajem".
U skladu sa tadašnjim vremenom, fasada crkve je baroknog izgleda, dok su nove ikone izrađene u prvoj polovini 17. veka, dok su prestone ikone starije. Zna se i kada su i ko je oslikavao prestone ikone - 1687. godine činili su to ruski zografi Leontije Stefanov, Joan Maksimov i Spiridom Grigorev.
Kao i druge brojne manastire, i Veliku Remetu je zadesila sudbina da na početku Drugog svetskog rata bude opljačkan. Međutim, u Drugom svetskom ratu u njemu su se smestile ustaške jedinice, sve do proleća 1943. godine. U tom periodu komisija zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt je popisala imovinu manastira, koju je nameravala da odnese u prestonicu Nezavisne Države Hrvatske. Kako su odneli svega 60 predmeta, bilo je jasno da je veliko bogatstvo prethodno pokradeno. Kada su ustaše napuštale manastir - spalile su ga.
Nije to bio jedini put u istoriji kada je manstari bio spaljen, takvi sudbinu doživeo je i početkom 18. veka, kada se našao na udaru Turaka.
Današnjica
Manastir je obnovljen četrdeset godina od spaljivanja, 1982. godine. Deo pokradenog tokom Drugog svetskog rata vraćen je odmah nakon završetka velikog sukoba, a danas se nalaze u Muzeju SPC u Beogradu, u Galeriji Matice srpske i u muzeju Manastira Krušedol.
Oni koji ga posete imaće priliku da vide i najviše zvonik u Sremu, visok 38,6 metara. Glavna crkva je sa sve četiri strane okružena konacima.
Upravo zbog ovakvog rasporeda manastir izgleda i poput nekog utvrđenja, dok se zvonik izdiže kao osmatračnica. U kompleks se može ući samo kroz velika zasvođena vrata.
Zvonik je priča za sebe. Posle onog u Krušedolu, ovaj je najstariji. Građen je od opeke, a postoji podataka i da je podignut bez upotrebe gvozdenih ili drvenih utega, metalnih prstenova, koji bi služili za jačanje njegove stabilnosti. Zvonik ima osam spratova, a na prvom spratu se nalazi mala kapela, na petom spratu ima dovoljno prostora i za lep vidikovac. Danas se ljudi verovatno neće začuditi ako znaju da je glavni majstor bio Nemac - Johanes Vilhelm.
Slava ovog muškog manastira je Ivandan, koji se obeležava 7. jula. Nastojatelj je arhimandrih Stefan Vučković, sa bratijom i sestrinstvom.
U okolini
Ukoliko planirate da posetite ovaj manastir, imaćete razloga i da posetite ono što se nalazi u njegovoj blizini.
Najpre, tu su i drugi fruškogorski manastiri koje možete da posetite. Međutim, u neposrednoj blizini Velike Remete nalaze se šumarska kuća, stari bunar kod šumarske kuće, tu je i etno park koje je izgradilo monaštvo.
Tu je i izvor Ubavac, koji je ustanovljen 1899. godine, a posvećen je Svetom Dimitriju. Kako se nalazi u manastirskom kompleksu, podignuta je kapela.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče
Bombardovanje 1999. godine - čega se sećaju Novosađani: Esmeralda, trčanje po čvarke, žurke...
24.03.2024.•
30
Povom 25. godišnjice od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, portal 021.rs vam donosi priče Novosađana o 78 dana 1999. godine.
Kako su Novosađani naučili NATO "red vožnje"
24.03.2024.•
7
Imao sam 11 godina. Tog dana se išlo prepodne u školu, popodne smo uobičajeno išli napolje da se igramo ubeđujući one koje su roditelji sprečili, da neće biti nikakvog bombardovanja...
VIDEO: Sećanje na "Žutu kuću" živi - trag Novog Sada kojeg sve manje ima
20.03.2024.•
23
Na lokaciji na kojoj se nekada nalazila kultna novosadska "Žuta kuća" gradska vlast planira izgradnju crkve posvećenoj stradalima u južnoj Bačkoj tokom Drugog svetskog rata.
FOTO: Znate li da u Veterniku postoji bosanska brvnara koja je spomenik kulture?
26.02.2024.•
16
Prava Bosanska brvnara sa etnografskom zbirkom predmeta starih i 200 godina može se pronaći u Veterniku.
Student nije zapalio žito
05.02.2024.•
5
Na fasadi kasarne u Ulici vojvode Bojovića jedna spomen ploča čuva priču o studentima koji su zapalili pšenicu. I to su platili životom.
FOTO, VIDEO Novosadski lekar čuva grad u starim mapama: Ovo je njegova priča
01.02.2024.•
3
Novosađanin Dušan Jovanović, lekar gastroenterohepatolog i onkolog, tokom februara imaće izloženu prvu izložbu starih mapa i grafika Novog Sada i Petrovaradina iz njegove velike kolekcije.
Spomenik rodoljubima zaboravljen u šiblju pored pruge u Petrovaradinu
22.01.2024.•
11
Novi Sad ima dosta spomenika, ali neki su usled istorijskih događaja pali u zaborav. Jedan od njih je i spomenik rodoljubima, koji se nalazi daleko od pogleda, pored pruge u Petrovaradinu.
Kad je pošta stigla u Novi Sad...
12.01.2024.•
11
U Velikoj sali Glavne pošte u Novom Sadu krajem prošle godine otvorena je izložba o nastanku i razvoju pošte u gradu.
FOTO: Petrovaradinska tvrđava čuva sećanje na stradale za oslobođenje i stvaranje Jugoslavije
08.01.2024.•
3
Ove godine se obeležava 110 godina od početka Prvog svetskog rata, a među tužnim godišnjicama je i streljanje rodoljuba na području Petrovaradina septembra 1914. godine.
FOTO: Priča o lokomotivi koju svi znate - decenijama dočekuje putnike u Novom Sadu
25.12.2023.•
3
Ispred Železničke stanice već 35 godina Novosađane i druge putnike pozdravlja parna lokomotiva stara gotovo čitav vek.
Novi Sad čuva uspomenu na prvog partizanskog pilota
11.12.2023.•
6
Novi Sad je nekada imao fabriku aviona, aerodrom i školu za pilote. Malo toga podseća na ovaj deo istorije grada, a to uključuje i spomen-ploču posvećenu prvom partizanskom pilotu Franji Kluzu.
Kolači od prijateljstva: Novosadska slatka druženja
28.11.2023.•
9
Prvi kolač u koji sam se zaljubio - a da nisu bili makoši ili krofne - dela majstorskih ruku mojih baka Katice i Marije, bio je profiterol.
"Armija" - najstrašnije mučilište Novosađana
27.11.2023.•
15
Na najstrašnije mučilište Novosađana u istoriji grada "Armiju" podseća tabla na zgradi gde se nalazilo ovo zloglasno mesto.
Iz centra na "brdo" 2: Biti na nogama
14.11.2023.•
2
Krajem aprila 1979. u Velikoj Britaniji su održani izbori - pokazalo se istorijski - na kojima su Konzervativci potukli do tada vladajuće Laburiste.
Neprimetna ploča na Gradskoj kući čuva priču o borbi novosadskih radnika
13.11.2023.•
2
Na Gradskoj kući stoji spomen ploča koja je skoro potpuno zaboravljena i skrajnuta gotovo tri decenije, iako se nalazi pred očima svih prolaznika.
Pogrebni nemiri u Novom Sadu: Kako su se Srbi borili da celivaju mrtvace
10.11.2023.•
22
Pre 246 godina u Novom Sadu su zabeleženi pogrebni nemiri jer su tadašnje carske vlasti pokušale da suzbiju pojavu nošenja otvorenog sanduka sa mrtvacem kroz naselja, kao i celivanje mrtvaca.
Iz centra na "brdo"
07.11.2023.•
3
Na "brdo" - kako smo u šali zvali zdanje Televizije Novi Sad smeštenu na Mišeluku na obroncima Fruške, došao sam iz centra grada.
Tri prsta iz Novog Sada
31.10.2023.•
2
Na različite načine Srbi i građani ove zemlje demonstriraju patriotizam i poštovanje prema nacionalnim simbolima.
Pisac prve moderne srpske drame rođen je u Novom Sadu - crkva je htela da spali rukopis
23.10.2023.•
7
Istorijska drama "Smrt Uroša V." koju je napisao Stefan Stefanović, igra se na pozorišnim scenama skoro dva veka, a malo je nedostajalo da nikada ne bude izvedena.
Novosadsko ugostiteljstvo: Početak kraja "doba nevinosti"
17.10.2023.•
0
Zahvaljujući maminom poslu - nekoliko godina je bila direktor Hotelskog preduzeća "Vojvodina" - kao sasvim mali dečak sam naučio značenje pojmove kao što su hotel, restoran, letnja bašta, pivnica...
Komentari 1
Branislav
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar