Novac gube i najbogatiji, ali njima je lakše
Mada su najmoćnije kompanije "Meta", "Alfabet", "Epl" i "Majkrsoft" izgubile više od trećine vrednosti, još uvek su daleko snažnije od lidera realne ekonomije.
Foto: Pixabay
Iz tog razloga lako održavaju ekskluzivne pozicije u "oblaku", bastionu digitalnog poslovanja.
Stanje na Njujorškoj berzi upečatljivo pokazuje dalji pad cena akcija. Nije iznenađenje, kriza je duboka i tek prvi signali obuzdavanja inflacije nisu dovoljuni da preokrenu tok. Ono što iznenađuje je da vrednost gube najviše upravo firme iz digitalne ekonomije, uključujući i i vodeće svetske kompanije "Meta" (bivši "Fejsbuk") i "Alfabet", dok je pad "Epl"-a a i "Majkrsoft"-a blaži, ali itekako značajan. Ugledni poslovni magazin "Ekonomist" je procenio da je celokupna "digitalna branša" u SAD izgubila otprilike 58 odsto vrednosti sa početka godine, odnosno više od polovine nekadašnje cene.
Bez posla 62.000 programera
Pad prihoda, aktivnosti i profita zahvatio je celu delatnost i nije jedino što poslednjih 12 meseci obeležava scenu visokih tehnologija u SAD. Tu je odlazak programera i drugih digitalnih stručnjaka. Londonski list ističe da je otpušteno najmanje 62.000 zaposlenih, uz konstataciju da će predstojeće godine poslovna klima biti još gora, a broj otpuštenih najmanje dvostruko veći. Uostalom, čim je Ilon Mask kupio "Tviter" odmah je otpustio polovinu od blizu 7.300 zatečenih radnika i to je pokazatelj da se i u ovoj branši nalazi prevelik broj uposlenih.
Loša kretanja zahvatila su i vodeće digitalne kompanije "Meta" i "Alfabet", nešto manje su pogođeni "Majkrsoft" i "Epl", od ranije označeni kao najstabilnije firme unutar branše. Čedo Marka Zakerberga je za samo osam meseci na vrednosti izgubilo nestvarnih 835 milijardi dolara, vredelo je 1.106, a sada samo 238 milijardi.
Lično bogatstvo vlasnika je sa 143 milijarde palo na otprilike 45 milijardi, dok je broj zaposlenih smanjen za 12 odsto, s tim da će se uskoro još najmanje toliko naći na berzi rada. I to se dešava u firmi koja se, kao i branša u celini, dičila upravo odličnim zaradama i uslovima rada.
"Preti" i veštačka inteligencija
Što se tiče "Alfabeta", nevolja nije toliko u padu prihoda za osam odsto, pa su u firmi pozapošljavali još 20.000 radnika, pokušavajući da privuku brojne dobre digitalne inženjere koji su u manjim firmama ostali bez posla. Problem je u činjenici da se veštačka inteligencija razvija i u smeru koji najavljuje brzi napredak upravo u pretraživanjima, što je osnov poslovanja kompanije koju još od studentskih dana vode prijatelji Sergej Brin i Lari Pejdž.
Mada mesečno prihoduju oko 17 milijardi evra, zabrinuti su i u "Epl"-u, razlog je u činjenici da je priliv od prodaje mobilnog telefona u ukupnom prihodu sa nekadašnjih 48 dostigao 62 odsto. Loš opšti poslovni trend imao je za posledicu i smanjenje kupovine digitalnih uređaja, sem "ajfona" čije je 14. izdanje nedavno lansirano na tržištu. Ipak, "jabuka" je već dugo vremena najvrednija kompanija na svetu, čiji snop akcija na tržištu i nakon pada premašuje 2.100 milijardi dolara.
Pravilo mreže
Tražeći razloge sunovarata, "Ekonomist" dovodi u pitanje takozvano "pravilo mreže", po kome je u ovoj delatnosti profit obezbeđen čim se dostigne određen broj korisnika i dinamika aktivnosti. Odomaćilo se i shvatanje da profit automatski raste sa daljim uvećanjem dinamizma i korisničke mase. Međutim, ističe londonski magazin, snažan pad akcija pokazuje da ni ovo pravilo nije večno.
Tu, međutim, nije kraj. Već četvorogodišnje smanjeno ulaganje u start programe pokazuje da je na tržištu manje ideja i proizvoda nego što je bilo u prethodne dve, tri decenije. Istovremeno i velik broj tradicionalnih kompanija sa delatnošću koja se graniči ili jedim delom ulazi u digitalnu branšu sada se preusmerava u novu oblast.
Imajući sopstvene proizvode zgodne i za digitalnu prezentaciju, u startu poseduju ekskluzivitet, što im daje prednost u odnosu na firme nastale u digitalnom okruženju. Primer je sve intezivniji ulazak "Diznija", koji u svoje zabavne sadržaje ulaže preko 30 milijardi evra godišnje, dvostruko više nego glavni rival "Netfliks", čiji će rast profita bti ispod 4,5 odsto, mada je prosečan godišnji rast deceniju i po premašivao 22 odsto.
Klasifikacija miliona podataka
Veliko je pitanje kuda vodi i dokle će trajati posrnuće vodećih, ali i manjih tehnoloških kompanija. Pad jeste dubok, no čini se preteranim prognoze da će doći do totalnog kraha branše, još manje onih najmoćnijih. Jednostavno, od pronalaska kompjutera, život, pogotovo ekonomija se korenito izmenila.
Sada se, ako ne najatraktivniji, ono najprofitniji poslovi odvijaju u oblaku. Reč je o svojevrsnom, realno nepostojećem, digitalnom izumu, u koji se pristiže na osnovu klasifikacije na milione brojnih podataka koje o nama prikupljaju firme specijalizovane da prate svaku našu aktivnost na internetu.
Upravo ova klasifikacija velikog broja infomacija čini osnov digitalne ekonomije i ide se toliko daleko da se na osnovu važenja u milionioma slučajeva izvlači zaključak o tačnosti. Bez obaveze da se "tačnost" otkriva i dokazuje misaono, odnosno eksperimentom. Ceni se da je važenje u milionima slučajeva jači, ili barem dovoljno jak, dokaz.
Bolje od monopola
Vodeće digitalne kompanije ne samo što su postupno, ali prilično brzo, zauzele sve pozicije, platforme pogodne za rad u oblaku, već su za sebe vezale i sve manje digitalne kompanije, čija je glavna uloga da sakupljanjem i klasifikacijpm podataka otvaraju prolaze u oblak. Takva pozicija je velike postavila u poziciju jaču od monopolske - otuda njihov strelovit uspeh i neverovatan rast vrednosti. Gotovo do nebeskih visina, gde su lako premašivale vrednosti od bilion (hiljadu milijardi) dolara.
Najbolje globalne firme iz realne ekonomije samo u retkim slučajevima dostižu vrednost od 100 milijardi dolara. To je prevelika razlika za sustizanje i, za sada, digitalne kompanije ostaju na vrhu i više nego na bezbednoj distanci od tradicionalnih konkurenata. I tako će biti dokle god se ne dogodi neka nova tehnološka revolucija, sa njome i nova poslovanja.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
0
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
10
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
4
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
8
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
19
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Komentari 1
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar