U vreme otkazanih letova: Može li "Er Srbija" da iskoristi šansu?

Javnost Srbije je u drugoj polovini juna upoznata sa učestalim kašnjenjima i otkazima letova nacionalne kompanije "Er Srbija" sa aerodroma "Nikola Tesla".
U vreme otkazanih letova: Može li "Er Srbija" da iskoristi šansu?
Foto: 021.rs
Među zadovoljnijim putnicima bili su oni koji su satima čekali na start. Opozicija je smesta oplela po firmi koju od osnivanja, 2013. godine, bije glas da je miljenik aktuelne vlasti i na čiji je opstanak utučena ne mala svota državnog novca.
 
Čini se da su ovoga puta opozicionari ne samo reagovali šablonski, već su i propustili priliku da pokažu deo sopstvene kreativnosti i da mnogo dublje sagledaju "prizemljenje".
Promene kakve se ne pamte
 
A promene koje dešavaju su istorijske. Nakon globalne zaraze korona virusom, nastala je do sada nezabeležena kriza avioindustrije, tokom koje su kompanije svele aktivnost na najnužnije i izgubile 87 odsto planiranih prihoda. Preživele su zahvaljujući činjenici da je svaka ozbiljnija država iz budžeta pokrila gro očekivanog a izostalog novca nacionalne kompanije.
 
Ali, samo godinu i po dana od okončanja pandemije, na nebu se dešava pravo čudo. Masa se uželela najbržeg i najkomfornijeg prevoza, ljudi hrle ka aerodromima. Kako u Srbiji, tako i širom sveta. Putnika, letova i profita ne manjka.
 
Gužvu prate i ne male poteškoće. Nema kompanije koja unazad godinu i po dana nije masovno otkazivala ranije planirane letove i čijim avionima se ne događaju nevolje sa višečasovnim čekanjima na start leta. Nenadmašna "Lufthanza" ove godine planira da otkaže 34.000 letova, prethodno se dešavalo da avioni na pojedine letove čekaju i po pet sati. 
 
Naravno da su iskusnije i snažnije kompanije reagovale bolje od male firme koja tek pokušava da se u surovoj konkurenciji izbori za poziciju. Dok su nemačke, francuske ili turske firme, istina tek posle haotične prošlogodišnje prakse, odlučile da letove otkazuju čim naslute da neće moći da ispune plan, obično mesec dana pre zakazanog datuma, "Er Srbija" pokušava da nikad ambiciozniji plan ispuni stalnim uvećanjem iznajmljenih letelica, te učestalim zapošljavanjem pilota i kabinskog osoblja.
Profit 21,5 miliona evra
 
Pokušaj se, naročito pojedinih dana, pokazao preambicioznim, pa je 18. juna, kada je na aerodromu u Surčinu bilo previše nepovoljnih okolnosti, kompanija morala da otkaže čak 12 odsto letova. Slično se dešavalo i nekoliko narednih dana, ali je potom "Er Srbija" uspela da otkaze maksimalno redukuje, dok je višečasovno čekanje na pojedine letove svela na najviše sat i po.
 
Neverovatno uvećano interesovanje za putovanjem nebom je prilika ne samo da se izuzetno zaradi, već i da se obezbedi što povoljniji oslonac poslovanju u narednom periodu. To znaju sve kompanije, zato se i bore za svaki let, liniju, putnika. Praktično, i "Er Srbija" čini sve da se okoristi neočekivanom prilikom.
 
Uspeha je bilo više nego što su i veliki optimisti očekivali. Firma koja je u periodu  od 2013. do 2019. preživela isključivo zahvaljujući državnim subvencijama, lane je zabeležila 21,5 miliona evra profita. Prvi put od postojanja, a sudeći prema prvoj polovini godine, lako je moguće da ove sezone zarada bude i trostruko veća. 
 
Koliko je pandemija izmenila shvatanje i ponašanje ljudi govori i činjenica da pomama za letovima nije umanjena ni za jotu i nakon što su aviokarte poskupele otprilike 25 odsto. Kod "Er Srbije" slično koliko i kod rivalskih kompanija. Pri tome cene goriva već više od osam meseci beleže stalan i sve primetniji pad, a to je i najveći trošak u poslovanju svih prevoznika.
 
  
 
Mesec maj
 
Mada je ozbiljniji nalet putnika počeo tek lane u petom mesecu, broj putnika "Er Srbije" je tek za dva odsto ispod rekordnog broja iz 2019. godine, čemu je svakako doprinelo i uvođenje 15 novih i obnova šest ranijih linija, dok je ove sezone uvedeno još 20 novih linija, pa se sada avionima može direktno leteti na 90 odredišta. Podsetimo se, u najboljim danima JAT je, imajući flotu od 36 vlastitih aviona, stizao tek na 70 lokacija.
 
Broj letova je za dve godine udvostručen, dok je lane broj putnika "Er Srbija" prvi put premašio polovinu ukupnog broja putnika na aerodromu "Nikola Tesla". Možda je najvažnije da je putnika i dalje sve više. U prvoj polovini tekuće sezone na beogradskom aerodromu je zabeleženo 3,62 miliona putnika, na osnovu čega se procenjuje da bi ih do kraja moglo biti blizu 7,4 miliona. 
 
Još nisu objavljeni podaci za jun, ali maj je berićatan kako za kompanije, tako i za aerodrom. U "Beogradskom aerodromu", kompaniji koja pruža usluge otpreme paketa, ističu da su samo ovog prolećnog meseca uslužili više od 625.000 korisnika. Istovremeno "Er Srbija" ističe da je broj putnika u maju bio za 66 odsto veći nego rekordne 2019. godine, a da je za prvih pet meseci prevezla čak 1,2 miliona korisnika.
Vreme avioletova
 
Očigledno da je vazdužni saobraćaj zahvatio izuzetan talas uvećanja, to je jedna od zapaženijih novina postpandemijskog doba. Takvu konjukturu treba iskoristiti i podržati ovdašnje aerokompanije, baš kao i aerodrome, kontrole leta, trenažne i centre za obuku kako bi se u izuzetno dinamičnim prilikama što bolje pozicionirali. 
 
To bi i svako ko se ozbiljnije bavi politikom, bio u vladajućoj ili opozicionoj stranci, morao da uvidi i da, ako može, pomogne. Takav pristup je mnogo korisniji od halabuke povodom učestalijih otkaza letova u desetak junskih dana. Sada se osvajaju bolje pozicije i za vreme koje tek dolazi, ko propusti priliku teško da će u skoroj budućnosti imati i upola sličnu.
 
Nije dovoljno biti samo snalažljiv, vešt i uporan u nastajućim promenama. "Er Srbija" je, a nije isticano u javnosti, već nakon definitivnog razlaza sa stranim partnerom 2019. godine, počela promene. Broj zaposlenih, u velikoj meri zaposlenih na pritisak vladajuće SNS, sa 1.400 sveden je na 1.080, da bi ove sezone konkursom bilo primljeno i obućeno 170 novih kabinskh radnika i 28 pilota, a za obe kategorije u toku je novi prijemni ciklus.
 
Reagovanje na promene
 
Vreme zaraze i postpandemijski period su iskorišćeni da se kompanija ratosilja poslednjih od nekadašnjih 30 aviona "Boingove" produkcije, dok je u dugoročnom zakupu ostalo 20 "Erbasovih" letelica, pet "ATR 72", deset "E319", tri "E320" i dva "E330", dok je za letnju sezonu zakupljeno još deset aviona. 
 
Tako sada flota "Er Srbije" broji 30 letelica, naspram 36 koliko je maksimalno imao JAT u kraćem periodu. Reč je o odlično komponovanoj floti, a kompanija se unazad nekoliko godina profilisala po brzom reagovanju na tržištu. Tako je čim je ukinuta slovenačka nacionalna kompanija, povećala broj letova za Ljubljanu, dok je krah kompanije iz Soluna dočekala sa već spremnim letelicama za učestaliji saobraćaj ka grčkom gradu.
 
Dešavanja na nebu podstiču inicijativu i razmah prevozničke delatnosti. Šansa je to i za malu i relativno novu kompaniju kakva je "Er Srbija", a uspeh će biti izgledniji ako nova orijentacija zadobije i širu podršku.
  • Nikola

    14.07.2023 09:41
    Autor je zaboravio da pomene da su građani Srbije su u AirSrbiju, vođin projekat, do sada uložili preko 500 miliona evra! kompanija je rupa bez dna, godinama radi sa gubitjom koji pokriva država, a sa tim fantastičnim profitom od prošle godine trebaće samo 20 godina da bude na nuli! Katanac!
  • EvoOvako

    14.07.2023 09:33
    Ozbiljba analiza
    Portal Tango Six je ozbiljan portal o avio saobraćaju i objavljuje sjajne analize. Drago mi je da je i 021 objavio dobru analizu.
    Činjenica je da se AS širi sasvim lepo, kao i da "Nikola Tesla" ima sve više putnika. Pre neku godinu (pre korone) je bilo 5 miliona, a za ovu se predviđa 7 miliona.
    To nije mala razlika.
    Nadam se da će se rad na aerodromu bolje organizovati i da neće biti dugih čekanja po redovima, kao i da će obeležavanje u toku radova koji se izvode biti bolje.
    Neka nam makar nešto ide na bolje.
    Zaposlenima želim srećan rad, a putnicima ugodne i mirne letove.
    Čisto nebo svima.
  • /

    14.07.2023 07:59
    /
    air srbija sansa?
    ta kasnjenja prouzrokuje i srbija.
    upravo se javljam cekajuci let kojem je srbija ostetila avion.
    4 sata je kasnjenje do sada

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.