
Borba zbog softvera: Slučaj američkih farmera
Još do pre godinu dana u slučaju kvara pametnog telefona, kompjutera ili digitalizovanog traktora, popravka je bila moguće samo kod proizvođača.

Foto: Pixabay
Međutim, sada i najveći lideri polako otvaraju mogućnost pristupa softveru, pa će uskoro i obični majstori iz komšiluka biti u mogućnosti da pomognu.
Tako je u državi Njujork donet Zakon o fer popravci, prema kome su proizvođači obavezni da omoguće otvaranje softvera i kada je reč o komšiji majstoru, a ne samo svom ovlašćenom servisu. Time počinje rešavanje problema koji poduže vreme muči stanovništvo, posebno najrazvijenijih država gde se proces digitalizacije odvija neuporedivo brže.
Farmeri prvi na udaru
Nedaće je verovatno najviše pogađalo farmere sa velikim voznim parkom. Kako bi opstali u žestokoj konkurenciji svi su veoma brzo prešli na moderne, digitalizovane, traktore. Njihova upotreba ne samo da ubrzava trudan i dug zemljoradnički posao, već i rade znatno kvalitetnije od tradicionanih. Pri tome je i upotreba poprilično jeftinija od oranja klasičnom mašinom.
Kako su paori prvi osetili prednosti modernizacije, tako su i prvi osetili čašu žuči. Pokazalo se da su u slučaju kvara nevolje mnogo veće nego u slučaju zastoja odgovarajuće nedigitalizovane mašine. Reč je o bitno otežanim uslovima popravke, čak i kada je reč o manjem kvaru.
Poenta je u činjenici da digitalizovanim mašinama upravljaju softveri u potpunom vlasništvu kompanije. Stoga seljaku u slučaju kvara nije mogao pomoći lokalni majstor, jednostavno nema pristup softveru, a tada je besmislena i kupovina odgovarajućeg alata.
Drugim rečima, farmeri su bili prinuđeni da traktor šalju do najbližeg ovlašćenog predstavnika kompanije. U ogromnoj državi kakve su SAD to može biti i po 350 kilometara daleko. Ceo proces ne samo da dugo traje, već je i skup. Ovlašćeni majstori su bili u monopolskoj poziciji, pa su farmere pelješili do gole kože.
Pomoć sa istoka Evrope
Poljoprivrednici su se bunilii, ali njihove apele dugo niko nije želeo ni da čuje. Moderni traktori su gotovo potpuno digitalizovani i teško da se neki, makar i manji kvar može popraviti bez pristupa softveru i posedovanja odgovarajućeg alata.
Desetak sezona su proizvođači blago rečeno preplaćivali popravke, kada je farmerima palo na pamet da pomoć potraže tamo gde je malo ko očekivao. Počeli su da se obraćaju hakerima iz istočnoevropskih zemalja koji su američkim poljoprivrednicima počeli da prodaju "otključavanje softvera".
Haker koji se predstavlja kao Sick Codes je na posebnim tematskim skupovima više puta javno demonstrirao tajne neovlašćenog otvaranja softvera i seljaci su počeli da sve češće sami, ilegalno, popravljaju mašinu.
Prvi se "Džon Dir", najveći svetski proizvođač traktora, odlučio da pristup softveru omogući i običnom majstoru, pa je od tekuće godine američkim farmerima olakšana i pojeftinjena popravka.
Naravno da je ceo posao osigurala kompetentna osiguravajuća kuća, pri čemu su zaštićena intelektualna prava vlasnika softvera. Seljaci sada imaju pristup softveru, dok su obavezni da čuvaju poslovnu tajnu proizvođača, te im je zabranjeno bilo šta da menjaju u pogledu bezbednosti ili umanjenja emisije štetnih gasova.
Pristup softveru
Međutim, tu nije kraj. Olakšanje se odnosi samo na traktore. Svaki farmer ima po još nekoliko mašina i priključnih naprava. Naravno da je sve digitalizovano i da se sve alatke, makar bile i najmodernije, povremeno kvare.
Preostaje borba da se olakša popravka svih poljoprivrednih mašina. Posle svega, farmeri mogu da budu zadovoljni prvim krakom, ali još mnogo toga moraju da učine kako bi sami popravljali sve svoje mašine. Ovako, imaju utisak da nisu u potpunosti vlasnici onoga štu su kupili i skupo platili.
Svakako da nisu u pitanju samo traktori i druge alatke. Mnogi Ameri žele da poprave pametne telefone i kompjutere. Suočeni su sa istim problemom, nemaju pristupu softveru, niti poseduju odgovarajući alat, bez čega teško da išta može da se uradi. Posebno je nezgodno vlasnicima manjih automobilskih radionica.
Njima je posao prepolovljen, pa je lane samo u državi Njujork čak 327 manjih radionica prodato većim koji su ušle u neku vrstu aranžmana sa proizvođačima vozila. Time je konkurencija bitno smanjena, a cene uvećane, što se vidi iz žalbe njujorških taksista. Cene popravke su tolike da je često, i kada nije u pitanju preterano velik kvar, isplativije kupiti nov pametni telefon, kompjuter, pa i automobil, nego popravljati stari aparat.
Majstor iz komšiluka
Ima proizvođača koji su od početka pokazivali razumevanje za nedaće potrošača. Epl, Gugl i Samsung su od pre dve godine počeli da proizvode moderne alate i napisana uputstva za pristup softveru. Sve je, naravno, u prodaji, pa sada i majstor iz komšiluka nakon što pribavi uputstvo za softver i odgovarajući alat, može popraviti kvar.
Ipak, reč je o dobroj volji nekoliko vodećih proizvođača digitalne industrije i ponuda se odnosi samo na proizvode ovih kompanija. Pretežno na kompjutere i pametne telefone.
Kako je u Americi sve digitalizovano i radi na softver, mnogi Ameri postavljaju pitanje zašto majstori iz komšiluka ne bi mogli da popravljaju i belu tehniku, pre svega frižider i mašinu za pranje veša, dve neobično potrebne mašine svakoj porodici.
Manje otpada
Čini se da je pitanje vremena kada će potrošači uspeti da izbore nove povoljne mogućnosti i, kako se slikovito opisuje, povrate sva prava koja im kao kupcima pripadaju. Ceo pokret je naglo ojačao kada se čvršće oslonio na pojedine aktivističke grupe i zelene pokrete.
Jednostavno, u celom svetu postaje jasno da je ponašanju u stilu "odloži pokvarenu mašinu i kupi novu" došao kraj.
Pokazalo se da izrazito komotno ponašanje strahovito uvećava otpad. Popravke bi, za relativno kraće vreme, kada se ustale u svakodnevici, drastično smanjile otpadne stogove.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
0
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
18
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
22
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Komentari 5
Silver
Silver
Mirko
Kupite Belarus, IMT. Čemu Claas , John Deer?
E sad će te još skuplje proći jer narastajuća automatizacija vas neće ni trebati.
Ljudska alavost i shvatanje ekonomije na "socijalistički" način.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar