Evro slavi svoj 25. rođendan: Druga najtrgovanija valuta na svetu
Evro, prva nova valuta koja je u 21. veku uvedena u opticaj, danas slavi 25. rođendan otkako je u fizičkom obliku puštena u promet.
Monetarna jedinica i valuta Evropske unije (EU), uvedena je kao bezgotovinska novčana jedinica 1999. godine, a novčanice i kovani novac pojavili su se u zemljama članicama 1. januara 2002. godine, piše N1.
Tog dana, u istoriju su otišle nacionalne valute 12 članica evrozone - nemačka marka, francuski franak, italijanska lira, austrijski šiling, španska pezeta, grčka drahma i druge.
Ime evro je zvanično prihvaćeno 16. decembra 1995. u Madridu. Evro je uveden u svetsko finansijsko tržište kao računovodstvena valuta 1. januara 1999, zamenivši dotadašnju Evropsku obračunsku jedinicu (ECU), a tri godine kasnije su fizičke novčanice i kovanice evra postale stvarni novac u novčanicima Evropljana.
Nakon 28. februara 2002. evro je postao jedina valuta 12 država članica EU, a njihove nacionalne valute su prestale da biti zakonito sredstvo plaćanja. Druge države su kasnije usvojile valutu.
Evro je druga najveća rezervna valuta, kao i druga najtrgovanija valuta na svetu posle američkog dolara.
Simbol € je zasnovan na grčkom slovu epsilon (E), sa prvim slovom u reči "Evropa" i sa dve paralelne linije koje označavaju stabilnost.
Pomenutom valutom upravljaju i administriraju Evropska centralna banka (ECB, Frankfurt na Majni ) i Evrosistem, koji se sastoji od centralnih banaka zemalja evrozone.
Kao nezavisna centralna banka, ECB ima isključivu nadležnost da utvrđuje monetarnu politiku. Evrosistem učestvuje u štampanju, kovanju i distribuciji novčanica i kovanog novca u svim državama članicama i radu platnih sistema evrozone.
Ugovor iz Mastrihta iz 1992. obavezuje većinu država članica EU da usvoje evro nakon ispunjavanja određenih kriterijuma monetarne i budžetske konvergencije, iako to nisu učinile sve države učesnice.
Danska je pregovarala o izuzećima, dok je Švedska (koja je pristupila EU 1995. godine) odbila evro na neobavezujućem referendumu 2003. i zaobišla je obavezu usvajanja evra tako što nije ispunila monetarne i budžetske potrebe.
Sve zemlje koje su pristupile EU od 1993. godine obavezale su se da će u dogledno vreme usvojiti evro.
Zemlje u kojima je evro zvanična valuta i članice EU koje je ne koriste
Evro je zvanična valuta 20 od 27 država članica Evropske Unije, poznate kao evrozona i obuhvata oko 344 miliona građana od 2023. godine.
Kako se navodi na zvaničnom sajtu Evropske centralne banke članice evrozone koje koriste evro su: Austrija, Belgija, Hrvatska (poslednja usvojila evro 1. januara 2023. godine), Kipar (Severni Kipar koristi tursku liru), Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija (Karipska Holandija uvela je američki dolar 2011, dok Kurasao, Sent Marten i Aruba imaju svoje valute koje su vezane za dolar), Portugal, Slovačka i Slovenija.
Zemlje članice EU koje nisu u evrozoni i ne koriste evro su: Bugarska, Češka Republika, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Švedska.
Vlada Bugarske ima za cilj da zameni bugarski lev evrom 1. januara 2025. Vlada Rumunije ima za cilj da rumunski lej bude zamenjen evrom 1. januara 2026. godine.
Članice EU – Češka Republika, Mađarska, Poljska i Švedska zakonski su obavezne da na kraju usvoje evro. Iako nemaju uslovljen datum za usvajanje, njihove vlade trenutno nemaju planove za prelazak. Danska je pregovarala o pravu da zadrži svoju valutu.
Ostali korisnici su i mikrodržave sa monetarnim sporazumom: Andora, Monako, San Marino i Vatikan.
Posebne teritorije EU koje imaju evro su francuske južne i antarktičke zemlje (Sent Bartelemi, Sent Pjer i Mikelon), britanska prekomorska teritorije (Akrotiri i Dekelija).
Na Balkanu evro kao službenu valutu na svoju ruku uvela je Crna Gora, a zvanično se koristi i na Kosovu.
Dužnička kriza i opstanak evra
Mnogi finansijski analitičari i ekonomisti su na uvođenje evra gledali s podozrenjem, jer ne postoji država "Evrolend" kao garant nove valute koja je pretendovala da se suprotstavi dominaciji američkog dolara.
Evropljani su novu novčanu jedinicu prihvatili sa puno optimizma. Međutim, kriza državnog duga evrozone iz 2011. dovela je u pitanje opstanak evra, pri čemu su se hedž fondovi čak otvoreno kladili na kolaps jedinstvene valute.
Uprkos dužničkoj krizi, koja je u nekim zemljama evrozone trajala sve do 2018. godine, evropska valuta je opstala, a spremnost vodećih evropskih ekonomija, pre svega Nemačke i Francuske, da se snažnije krene putem veće integracije monetarnog bloka, uključujući zajedničko zaduživanje, znači da je evro dostigao zrelost i da prema njihovoj proceni ima sigurnu budućnost, navodi se u Izveštaju Evropskog parlamenta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
1
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
6
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
2
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
13
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
25
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Komentari 4
BEG-Istra-SCHWAB.
SRB IN
Postar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar