"Srpski ponos" i "regionalno čudo": Fabrika vakcina koja nikada nije počela sa radom uvećala gubitke
Firma Life biotech doo, registrovana decembra 2021. godine u APR-u, vlasnik arapsko-kinesko-srpske fabrike vakcina, uvećala je prošle godine svoj gubitak u poslovanju, pokazuje finansijski izveštaj.
Foto: 021.rs
On je sa 18,6 miliona dinara u 2022. godini porastao na 25,9 miliona tokom 2023. godine, prenosi Forbs.
Iz objavljenih bilansa, čije rubrike su uglavnom prazne, jasno je da ovo preduzeće ništa ne radi, pa su poslovni prihodi kao i 2022. godine bili nula dinara.
Prihoda nema, ali rashodi su prošle godine bili nešto veći od 22 miliona dinara i pretežni deo otišao je na troškove zarada i naknada zaposlenima čiji broj se nije menjao od početka poslovanja i broji njih četvoro.
Forbs podseća na to da je ugovor o izgradnji ove fabrike potpisan jeseni 2021. godine, a krajem te godine osnovano je i zajedničko preduzeće, Life biotech, u čijem vlasništvu je fabrika za koju se najavljivalo da će već 2022. početi sa proizvodnjom vakcina. Doduše, u prvoj fazi bi se u njoj samo punile vakcine, a potom bi se organizovala i celokupna proizvodnja, najavljivao se svojevremeno predsednik Srbije nazivajući je "regionalnim čudom" i "srpskim ponosom".
Farbika, u međuvremenu, jeste izgrađena, ali proizvodnja nije počela.
Dalje planove niko ne objašnjava, a prema javno dostupnim podacima, fabrika Life biotech je aktivna. I dalje je u vlasništvu Srbije koja poseduje 33 odsto udela i kompanije Hayat biotech, registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja je vlasnik 67 odsto kapitala.
Na sajtu APR-a vidi se i da fabrika vakcina ima četiri zaposlena, a čak tri direktora. Pošto je, prema pisanju medija, Hayat biotech u zajedničkom vlasništvu arapske kompanije Group 42 i kineskog Sinofarma, direktori ovdašnje firme su Naser Ali Khameis Alyammahi, državljanin UAE, Li Li, kineski državljanin i Nikola Rudović, iz Srbije.
Izgradnju plaćali poreski obveznici, zgrada zjapi prazna
U nedavno objavljenoj analizi Politika javnih investicija u Srbiji i Fiskalni savet Srbije ukazuje na netransparentnost i javne troškove kada je u pitanju ova fabrika.
Fiskalni savet ovu investiciju prepoznaje kao ulaganje diskutabilne opravdanosti do koje dolazi jer postoji prilična proizvoljnost u selekciji projekata koji će se graditi.
"Fabrika vakcina je finansirana, između ostalog, i budžetskim novcem Srbije i Grada Beograda. Do danas ova fabrika nije upotrebljena za izvornu namenu proizvodnje kovid vakcina, niti je modifikovana za proizvodnju redovnih vakcina ili drugih medicinskih sredstava, a generiše rashode koji se pokrivaju sredstvima poreskih obveznika", navodi se u analizi ove institucije.
Do sada je u neefikasnu investiciju kakva je fabrika vakcina, prema analizi Fiskalnog saveta, utrošeno blizu 50 miliona evra budžetskog novca.
Drugim rečima, Fiskalni savet ukazuje na to da je izgradnja tih objekata zahtevala ozbiljna sredstva iz budžeta, a da se oni, pak, nakon što su izgrađeni ne koriste nikako ili barem ne u dovoljnoj meri.
Čudna nadležnost Ministarstva odbrane
Fabrika vakcina nalazi se u Zemunu, ali je firma u čijem je ona vlasništvu, zvanično registrovana na adresi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u ulici Jovana Marinovića, na broju 2.
Od samog početka vodi se kao vojni objekat. Njenom izgradnjom rukovodilo je Ministarstvo odbrane, pa su egzaktni podaci o ulaganjima Srbije u fabriku u kojoj ima trećinu vlasništva, uglavnom prolazili ispod radara, označavani kao poverljivi što je recept kada je u pitanju sistem bezbednosti.
Na nedovoljnu transparentnost ovih utrošaka, uostalom, upozorio je i Fiskalni savet, pa je zato i njihova procena da je reč o najmanje oko 50 miliona evra.
Ono što se, međutim, može zaključiti iz izveštaja Državne revizorske institucije koja je radila analizu budžeta nadležnog Ministarstva u ovom slučaju, jeste da je inicijalno planirani iznos, tokom dve godine izgradnje fabrike, uvećavan preusmeravanjem para sa drugih projekata, preko budžetske rezerve.
Nesumnjivo je da je iz budžeta države u 2022. za izgradnju fabrike odvojeno 1,93 milijardi dinara (oko 16,5 miliona evra), dok je godinu dana ranije to bilo 2,31 milijardu dinara (gotovo 20 miliona evra).
Pored ovog, poznato je i da je iz budžeta grada, koji je bio nadležan za izgradnju infrastrukture na lokaciji na kojoj je fabrika, izdvajan ne mali novac za ovaj projekat.
Čak i krajem prošle godine, grad je izvojio više od 400.000 evra za "tehničku dokumentaciju", a novac je izdvajan i tokom 2021. i 2022.
I predsednik Srbije, ali i drugi nadležni organi najavljivali su da će fabrika nakon što počne sa radom u aprilu 2022. proizvoditi 30 miliona vakcina godišnje.
Iako se znalo od samog starta da je fabrika zajednički projekat Srbije, UAE i Kine, nije poznato koliko su većinski vlasnici firme Life biotech uložili u njenu izgradnju.
Izvođač radova na ovom objektu bila je kompanija Termomont biznismena Dejana Burčula, poznata, između ostalog, i po tome što je gradila kovid bolnice u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu, ali i druge državne infrastrukturne projekte.
Njima je, pored izgradnje, poverena i izrada projektne dokumentacije, a ceo posao izgradnje procenjen je na 25 miliona evra.
Ništa bolje ni sa kovid bolnicom
U nedavnoj analizi, Fiskalni savet kao loš primer državnog investiranja u zdravstvo navodi i kovid bolnicu u Batajnici. Prema njihovoj proceni, ovaj najveći novoizgrađeni zdravstveni objekat u toku pandemije, koštao je državu, takođe 50 miliona evra, a bio je u funkciji samo tokom trajanja kovid krize.
"Pitanje je da li je izgradnja ovih kapaciteta bila plod strateškog promišljanja ili ad hok odluka. Ključni problem predstavlja činjenica da u srpskom zdravstvu i dalje izostaje sistemska orijentacija ka infrastrukturnim poboljšanjima, a tek u vanrednim okolnostima nadležni organi uoče potrebu da se investicije povećaju. Izgrađene bolnice u Batajnici i Kruševcu, tokom 2020, odnosno u Novom Sadu tokom 2021. jesu doprinele zbrinjavanju zaraženih, ali više od 100 miliona evra potrošenih na njihovu izgradnju i opremanje govore koliko naš sistem nije bio spreman na situaciju kakva je pandemija", konstatuje se u analizi Fiskalnog saveta.
Podsetimo, i kovid bolnice bile su vojni objekti, u nadležnosti i pod kontrolom Ministarstva odbrane, a gradila ih je kompanija Dejana Burčula, Termomont, u javnosti poznata kao bliska vladajućoj političkoj opciji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
35
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
1
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Evrointegracije: Srbija ispunila samo tri koraka od dogovorenih 37 - koliko je para dobila
13.05.2026.•
6
Iz Plana rasta Evropske unije za Srbiju namenjeno je više od milijardu i po evra, a do sada je isporučeno manje od 170 miliona evra.
Đedović Handanović: Dobili smo revidiranu ponudu za NIS, nismo zadovoljni
13.05.2026.•
42
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je kasno sinoć stigao revidirani predlog mađarske kompanije MOL u vezi sa NIS, ali da srpska strana i dalje nije zadovoljna ponuđenim rešenjima
Guvernerka NBS o NIS: Ljubav za ljubav, ali sir za pare
13.05.2026.•
5
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je osnovno pitanje NIS-a pitanje vlasništva i dodala "ljubav za ljubav, ali sir za pare".
Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto
13.05.2026.•
5
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto
Ćulibrk o ponudi Mimovića za NIS: Pitanja o poreklu kapitala, neko pokušava da proizvede "derivate 2.0"
13.05.2026.•
11
Ponuda Ranka Mimovića za kupovinu ruskog udela u NIS-u otvara ozbiljna pitanja o kredibilitetu i poreklu kapitala potencijalnog investitora, uključujući i tvrdnje da poseduje 15 tona zlata u banci u Švajcarskoj.
Inflacija u Srbiji: Poskupeli hrana, gorivo, odeća
12.05.2026.•
5
Potrošačke cene u aprilu ove godine u odnosu na april 2025. povećane su 3,3 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Ambasador: Italija drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji
12.05.2026.•
0
Italija je postala drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji sa prošlogodišnjim izvozom od 100,2 miliona evra, izjavio je danas ambasador Italije u Beogradu Luka Gori.
NBS prodala 1,2 milijarde evra radi stabilnosti dinara u prva četiri meseca
12.05.2026.•
8
U nastojanju da očuva relativnu stabilnost kursa domaće valute prema evru, Narodna banka Srbije (NBS) je samo u prva četiri meseca 2026. na međubankarskom deviznom tržištu neto prodala 1,205 milijardi evra.
Ranko Mimović koji je navodno ponudio dve milijarde evra za NIS: "Jedno krajnje prijateljsko preuzimanje"
12.05.2026.•
15
Ranko Mimović, čija kompanija je navodno uputila ponudu od dve milijarde evra za preuzimanje ruskog udela u NIS-u, ponovo se oglasio.
Država će danas pokušati da se zaduži za još 10 milijardi dinara, a novo zaduživanje planirano za jun
12.05.2026.•
21
Posle nedavnog zaduživanja od tri milijarde evra putem evroobveznica, država će danas, 12. maja, investitorima ponuditi i dinarske obveznice vredne 10 milijardi dinara (oko 85 miliona evra).
Svima samo ne Srbiji: Uprkos velikodušnoj ponudi, Rusi neće da nam prodaju NIS
12.05.2026.•
46
Još deset dana ostalo je za finalizaciju dogovora između Rusa i Mađara i prodaje NIS-a kompaniji MOL, kako bi bile ukinute američke sankcije srpskoj naftnoj kompaniji uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva.
RZS: U Srbiji u prvom kvartalu pad vrednosti građevinske delatnosti u stalnim cenama
11.05.2026.•
0
U Srbiji je vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća za 1,7 odsto u tekućim cenama nego u isto vreme 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
NBS: Smanjene bruto devizne rezerve, nova kupovina zlata od Ziđina
11.05.2026.•
3
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su na kraju aprila ove godine bruto devizne rezerve iznosile 28,1 milijardu evra i bile su manje za 329,5 miliona evra nego na kraju marta.
Srbija ima plan B i C za NIS: Sprema li država otkup ruskog udela?
11.05.2026.•
17
Ukoliko mađarska kompanija MOL odustane od kupovine ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija u tom slučaju ima i plan B i plan C.
Šta političke promene u Mađarskoj znače za srpski udeo u Pakšu 2?
11.05.2026.•
3
Srbija će za učešće u projektu Pakš 2, morati da pregovara sa novom političkom snagom u Budimpešti sudeći prema poslednjim vestima iz Mađarske.
Đedović Handanović: Curi vreme MOL-u i Gaspromnjeftu, naši zahtevi su jasni
11.05.2026.•
15
Većinski vlasnik NIS-a ruski Gasporomnjeft i mađarska kompanija MOL imaju još 11 dana da podnesu dokumentaciju Kancelariji za kontrolu stranih sredstava SAD o kuporodajnom ugovoru.
Majska muka seljaka u Srbiji
11.05.2026.•
7
Maj je u našim krajevima najlepši mesec, temperatura je prijatna, sunce nas obasjava, u gradovima ljudi satima šetaju parkovima, uz reku.
"Da li će stadion u okviru Expo-a biti dovoljno korišćen": Ekonomista o isplativosti megalomanskog projekta
11.05.2026.•
50
Megaprojekti poput Expo-a retko kad ostaju u okvirima planiranog budžeta, dok se njihovi pravi efekti mere tek godinama nakon završetka manifestacije.
Građani u vrzinom kolu sa keš kreditima: Zadužuju se da bi otplatili dugove i preživeli
10.05.2026.•
24
Novac na računu za samo nekoliko sati uvek zvuči primamljivo. Bilo da planirate letovanje, renoviranje stana ili samo krpite rupe u budžetu, odlazak po brzu gotovinu za neke je postao redovan finansijski potez.
Komentari 13
Agamemnon
Meni je bitno da je SVAKOM , penzioneru od 2012 duplirana penzija , to nije pretpostavka to je činjenica !Ko ima poznanika koji je u ovom perodu bio penzioner , proverite !
Samo velike
Ali nikako ne mogu da shvatim ove minusare:oglasite se i objasnite zašto podržavate ulaganje u mrtve projekte, možda znate nešto što ja ne znam, možda ću promeniti stav i biti veći AV obožavalac od vas
Vlajko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar