Država gleda kako NIS polako propada: Ima li vlast uopšte plan B?
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema Naftnoj industriji Srbije odložene su peti put krajem jula, pa je država dobila još mesec dana nesmetanog poslovanja jedne od najznačajnijih strateških kompanija u zemlji.
Foto: 021.rs
Međutim, situacija koja traje već skoro pola godine počela je da škodi kompaniji koja je objavila da je u prvih šest meseci imala najlošiji finansijski rezultat, odnosno neto gubitak od 3,6 milijardi dinara, što je najlošije poslovanje još od pandemijske 2020. godine.
Inostrane avio kompanije prekinule su da od NIS-a kupuju gorivo na beogradskom aerodromu.
Veliki sistemi poput OMV-a i MOL-a takođe su prekinuli otkup prerađenih naftnih derivata iz rafinerija NIS-a i započeli da ih uvoze iz Mađarske, Rumunije i Hrvatske.
Ekonomisti sa kojima je Nova ekonomija razgovarala smatraju da je posledica objave da NIS prodaje svoju imovinu u Bugarskoj rezultat pritiska zapadnih država na vlasti te zemlje da "isteraju" ruski energetski kapital iz svog dvorišta.
Ekonomista Milan Kovačević smatra da će Srbija na kraju popustiti pod zapadnim pritiskom i morati da pronađe način da neutralizuje ruski kapital u NIS-u.
"NIS se jako proširio u okruženju gde ima svoje ćerke firme i pitanje je šta će sada biti s tim. Evo, u Bugarskoj prodaju imovinu što je verovatno posledica pritiska SAD i Evropske unije na Vladu Bugarske. Verovatno ćemo i mi uskoro morati da i sami sledimo politiku Evropske unije prema Rusiji. Kada se to desi, onda će očigledno i ovaj problem biti rešen na neki način. Ovo odlaganje sankcija daje još prostora, ali ako ga ne bude više onda ćemo konačno videti da li predsednik Srbije zaista želi da istinski ima dobre odnose sa Rusijom ili će možda i on prihvatiti neke vrste sankcija. Slično je bilo oko Kosova. U početku je bilo veliki problem, ali kad je Vučić sve to posvršavao, kada praktično više ne možemo ni primirisati Kosovu, onda se više o tome ni ne priča, niti ima problema", objašnjava Kovačević.
Napominje da je greška napravljena pre više od 15 godina kada smo naftnu industriju dali u ruke drugoj zemlji po jeftinoj ceni.
"Mislili smo da će blagodet da nam donese Južni tok zbog koga smo NIS dali ruskoj strani ispod cene, ali to je bila greška koja se sada ne da lako popraviti. U jednoj proceni sam i ja učestvovao i bilo je jasno da se NIS daje prejeftino. Sada je jedna mogućnost da prihvatimo neke sankcije prema Rusiji, i to može doneti delimični povraćaj na staro. Prihvatili bi Amerikanci i Evropa neka odstupanja prema Rusima u vidu poslovanja NIS-a, kao što i Mađarima dozvoljavaju određena odstupanja u vezi sa trgovinom energenata s Rusijom. Druga stvar je da ako ostanemo čvrsto pri ovome sada, onda možemo dobiti sankcije koje mogu znatno uticati na još lošije poslovanje kompanije. Treba imati na umu da mi neke sankcije Amerike već imamo i da one veoma otežavaju poslovanje NIS-a", dodaje Kovačević.
Kako ističe, zabluda je državnog vrha da će nam velike sile tek tako izaći u susret kada je u pitanju poslovanje NIS-a.
"Kod nas je problem što predsednik održavajući veze s većim silama misli da na osnovu ličnog prijateljstva nešto može da postigne, ali to nema veze. Problem je što neko misli da mi možemo postati deo Kine na principu: dva režima – jedna zemlja. Velika je glupost što očekujemo da mi možemo biti izuzetak. Isto je i u situaciji sa NIS-om. Država za sada samo gleda kako se NIS urušava, a nešto će morati da se preduzme u narednom periodu ako misli da to zaustavi", zaključuje Kovačević.
Državna strategija: Hajde da molimo Amerikance
Ekonomista i profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević tvrdi da je "problematično što NIS-u stoji mač nad glavom, te svaki mesec mora da se osvrće da li će stupiti na snagu američke sankcije".
"Ne znam koliko će dugo NIS moći da posluje pod ovakvim okolnostima i ovakvim pritiskom. Bilo je za očekivati da će posledice postojati. Ja sam saznao i da imaju problema i sa određenim bankama u regionu. Kompanije koje sarađuju sa NIS-om, naročito u Rumuniji i Bugarskoj, sada imaju određeni reputacioni rizik da dalje posluju sa njima. To što sankcije nisu potpuno stupile i što se odlažu, što je stvar trenutka, dugoročni je rizik. NIS je kompanija koja je završila veliki deo investicionih ciklusa u prethodnom periodu, ima podršku države u svakom pogledu i drži značajan deo tržišta. Faktički ovo tržište i dalje zavisi od njih. Posledice u slučaju sankcija možda ne bi bile katastrofalne, ali bi svakako bile velike", objašnjava Radosavljević.
On smatra da je očigledno da Rusi neće prodati NIS, ali da treba raditi na modelima mogućeg "prijateljskog preuzimanja".
"Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, rekao je pre neki dan da Rusi nisu zainteresovani da prodaju NIS. I to je jasno. Njima to finansijski ne znači ništa, a politički im znači mnogo. Rusi usred rata gube milijarde i milijarde, a ne znači im praktično ništa da li će još koju da izgube na slučaju NIS-a u Srbiji. Strategija 'hajde da molimo Amerikance za odlaganje sankcija' za sada radi, ali pitanje je dokle će raditi. Rusi su, znači, rekli da neće da prodaju NIS i ta mogućnost je znači otpala. Tom temom se više ne treba baviti", kaže on.
Dodaje da imamo i dalje dve mogućnosti.
"Jedna je da se u slučaju sankcija dogovori prijateljsko preuzimanje i privremeno upravljanje kompanijom od strane države Srbije. Postoji mnoštvo slučajeva u Evropi gde je infrastruktura Gasproma preuzeta od strane država na upravljanje, kao što su na primer Gaspromova skladišta u Nemačkoj. Imamo i primere gde su zapadne kompanije, poput Renoa, dale svoje fabrike na upravljanje Rusima uz mogućnost da se sve vrati na staro kada se završi rat. Mislim da je to u ovom trenutku najbolje rešenje za obe strane, ali ako ne bi bilo izvodljivo onda država svakako ne bi smela da dozvoli da jedno takvo strateško preduzeće propadne, ode u stečaj ili šta god", kaže Radosavljević.
Kako napominje, drugo rešenje u vidu "neprijateljskog preuzimanja" bilo bi loše, ali jedino moguće u slučaju da država iscrpi sve ostale mogućnosti.
"Druga opcija bi podrazumevala da država posebnim zakonom ili aktom preuzme upravljanje nad kompanijom i da ubedi američku stranu da je to istinito, da Rusi više ne upravljaju, kako bi sankcije bile ukinute. Mnoga tržišta u potpunosti zavise od NIS-a, poput poljoprivrede ili Petrohemije. Postoje sektori koji bi bili potpuno ugroženi u slučaju nastupanja sankcija. Na jesen će biti ponovo radovi u poljoprivredi, pa je tada tražnja za naftom povećana. Mogu samo da zamislim šta bi tada radile neke velike kompanije, poput na primer Delta agrara, i siguran sam da ne bi sedele skrštenih ruku već bi tražile od države da hitno reši takvu situaciju", smatra Radosavljević.
Ima li država uopšte Plan B?
Radosavljević zaključuje da nije dobro što država još uvek nije izašla u javnost sa takozvanim Planom B, odnosno šta će učiniti ako sankcije ipak stupe na snagu.
"Bilo bi dobro da država već sada podigne svest, da se zna šta će tačno da uradi, da postoji plan u slučaju uvođenja sankcija i da ga iznese. Bilo je više nego dovoljno vremena da se razrade svi scenariji i pripremi čak i za najgori, a to je uvođenje sankcija NIS-u. Nije dobro ni za privredu da postoji utisak da država ustvari nema plan za dan posle. Meni se čini da sa svakim odlaganjem jesmo sve dalje od sankcija, ali to je samo moj lični utisak. Država mora biti spremna za svaki scenario", kaže Radosavljević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Višak novca se ubacuje u nekretnine": Rastu cene stanova, a građevina sve skuplja
13.08.2026.•
0
U prvom kvartalu 2026. godine vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji iznosila je oko dve milijarde evra.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou: I dalje 5,75 odsto
13.08.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Evropska centralna banka upozorila na trend potiskivanja gotovinskog plaćanja
13.08.2026.•
2
Anketa Evropske centralne banke pokazala je da gotovo 92 odsto preduzeća u evrozoni, i to uglavnom maloprodaja, restorani i hoteli, prihvata plaćanje gotovinom, ali je trend bezgotovinskog, digitalnog plaćanja sve veći.
Kineski Xingyu ulaže 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu
13.08.2026.•
2
Kineska kompanija Xingyu Automotive Lighting Systems planira da uloži 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu, uz državne podsticaje od 8,2 miliona evra.
Parfimerija Jasmin iz Beograda preuzima parfimeriju Jasmin iz Skoplja
13.08.2026.•
1
Parfimerija Jasmin iz Beograda namerava da preuzme kontrolu nad Jasmin parfimerijom DOOEl iz Skoplja, čiji je jedini vlasnik firma Matoss grupa, objavio je Forbs Srbija.
Đedović: Snabdevanje strujom stabilno, proizvodnja onolika koliko dozvoljavaju uslovi
12.08.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas da je vodostaj Dunava na istorijskom minimumu, kao i proizvodnja električne energije u hidocentrali Đerdap.
Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner: Manje konkurencije, skuplji letovi
12.08.2026.•
39
Osim što iz Srbije praktično ne možete nigde vozom u inostranstvo osim do Crne Gore, od ove godine će napeto stanje u avio-industriji naterati građane da dva puta mere pre nego što krenu da razmišljaju o putovanju.
Novi kredit za Dunavski koridor koji godinama kasni: Srbija se zadužuje još pet milijardi dinara
12.08.2026.•
8
Srbija planira novo zaduživanje, ovog puta pet milijardi dinara za projekat Dunavski koridor, koji će povezati Beograd sa Golupcem.
Izmene zakona o zaštiti potrošača za ugostitelje: Jasnija naplata dodatnih usluga
12.08.2026.•
4
Od 1. avgusta nova pravila za ugostitelje donose jasniji okvir za formiranje cena i naplatu dodatnih usluga.
Telefon, računar ili bela tehnika su vam se pokvarili? Nova platforma nalazi servise za vas u rekordnom roku
12.08.2026.•
0
Traženje servisa za pokvareni uređaj često oduzima vreme, a platforma FixUp omogućava da se jednim zahtevom kontaktira više servisa i na jednom mestu uporede njihove ponude, cene i rokovi popravke.
Rekordne devizne rezerve Srbije: Na kraju jula iznosile 30,5 milijardi evra
11.08.2026.•
11
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju jula ove godine iznosile oko 30,5 milijardi evra i u odnosu na kraj juna povećane su za 893 miliona evra, saopštila je danas NBS.
SPC, Expo, sportski savezi: Na šta Srbija troši milione iz budžetske rezerve?
11.08.2026.•
2
Vlada Srbije je od početka 2026. godine donela više od 130 rešenja o upotrebi novca iz budžetske rezerve, pokazuje analiza Radija slobodne Evrope (RSE).
Kineski električni automobili osvajaju Evropu uprkos carinama
10.08.2026.•
3
Prodaja električnih automobila kineskih proizvođača u Evropi od januara do maja dostigla je rekordni nivo uprkos visokim carinama, što dodatno pojačava pritisak na evropsku automobilsku industriju.
Cene u hotelima i restoranima u Vojvodini porasle više nego na republičkom nivou
10.08.2026.•
11
Ugostiteljske usluge su u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Vozači kamiona Zapadnog Balkana u utorak o problemu ograničenog boravka u Šengen zoni
10.08.2026.•
3
Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održaće sastanak sutra, 11. avgusta.
Bez dogovora: Sindikati pitaju gde se izgubilo obećanje da će minimalac biti 650 evra, a prosečna plata 1.400
10.08.2026.•
23
Trenutna minimalna zarada u Srbiji iznosi 550 evra, a na današnjem sastanku država je predložila povećanje na 600 evra.
Život u Srbiji: Što se tiče standarda - standardno siromaštvo
10.08.2026.•
27
Više od godinu i po dana živi se u atmosferi svakodnevnih protesta i izliva nezadovoljstva.
Holandska banka: Ekstremne vrućine mogu da izbrišu rast EU
10.08.2026.•
1
Suša i ekstremne vrućine koje su pogodile velike delove Evrope mogle bi da ponište značajan deo očekivanog ovogodišnjeg ekonomskog rasta u regionu, upozorila je holandska banka Triodos u novom izveštaju.
Počinju pregovori o minimalnoj zaradi: Koliki je minimalac u drugim zemljama
10.08.2026.•
9
Pregovori vlade Srbije, poslodavaca i reprezentativnih sindikata o minimalnoj zaradi za 2027, koja bi prema obećanjima predsednika Vučića, trebalo da iznosi 650 evra, počinju danas, 10. avgusta.
MP Team Prevodi - sudski tumači u Novom Sadu: Overeni prevodi na više od 20 jezika
10.08.2026.•
0
MP Team Prevodi okuplja ovlašćene sudske tumače i stručne prevodioce sa višedecenijskim iskustvom koji pružaju brze, tačne i poverljive prevode, uz uslugu prilagođenu potrebama klijenata iz cele Vojvodine i Srbije.
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
3
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Komentari 20
Nikola NS
Naravno nipošto da oobovo dube naš pa da svi pljačkaju već odmah prodaja i mirna Bačka
Novosadjanin
- A zna li uopšte napredno-radikalska "vlast" šta je to *plan* !? I *planiranje* takodje !? Utisak je da vrsta i stepen njihovog obrazovanja ne dobacuje dotle...
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar