Država gleda kako NIS polako propada: Ima li vlast uopšte plan B?
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema Naftnoj industriji Srbije odložene su peti put krajem jula, pa je država dobila još mesec dana nesmetanog poslovanja jedne od najznačajnijih strateških kompanija u zemlji.
Foto: 021.rs
Međutim, situacija koja traje već skoro pola godine počela je da škodi kompaniji koja je objavila da je u prvih šest meseci imala najlošiji finansijski rezultat, odnosno neto gubitak od 3,6 milijardi dinara, što je najlošije poslovanje još od pandemijske 2020. godine.
Inostrane avio kompanije prekinule su da od NIS-a kupuju gorivo na beogradskom aerodromu.
Veliki sistemi poput OMV-a i MOL-a takođe su prekinuli otkup prerađenih naftnih derivata iz rafinerija NIS-a i započeli da ih uvoze iz Mađarske, Rumunije i Hrvatske.
Ekonomisti sa kojima je Nova ekonomija razgovarala smatraju da je posledica objave da NIS prodaje svoju imovinu u Bugarskoj rezultat pritiska zapadnih država na vlasti te zemlje da "isteraju" ruski energetski kapital iz svog dvorišta.
Ekonomista Milan Kovačević smatra da će Srbija na kraju popustiti pod zapadnim pritiskom i morati da pronađe način da neutralizuje ruski kapital u NIS-u.
"NIS se jako proširio u okruženju gde ima svoje ćerke firme i pitanje je šta će sada biti s tim. Evo, u Bugarskoj prodaju imovinu što je verovatno posledica pritiska SAD i Evropske unije na Vladu Bugarske. Verovatno ćemo i mi uskoro morati da i sami sledimo politiku Evropske unije prema Rusiji. Kada se to desi, onda će očigledno i ovaj problem biti rešen na neki način. Ovo odlaganje sankcija daje još prostora, ali ako ga ne bude više onda ćemo konačno videti da li predsednik Srbije zaista želi da istinski ima dobre odnose sa Rusijom ili će možda i on prihvatiti neke vrste sankcija. Slično je bilo oko Kosova. U početku je bilo veliki problem, ali kad je Vučić sve to posvršavao, kada praktično više ne možemo ni primirisati Kosovu, onda se više o tome ni ne priča, niti ima problema", objašnjava Kovačević.
Napominje da je greška napravljena pre više od 15 godina kada smo naftnu industriju dali u ruke drugoj zemlji po jeftinoj ceni.
"Mislili smo da će blagodet da nam donese Južni tok zbog koga smo NIS dali ruskoj strani ispod cene, ali to je bila greška koja se sada ne da lako popraviti. U jednoj proceni sam i ja učestvovao i bilo je jasno da se NIS daje prejeftino. Sada je jedna mogućnost da prihvatimo neke sankcije prema Rusiji, i to može doneti delimični povraćaj na staro. Prihvatili bi Amerikanci i Evropa neka odstupanja prema Rusima u vidu poslovanja NIS-a, kao što i Mađarima dozvoljavaju određena odstupanja u vezi sa trgovinom energenata s Rusijom. Druga stvar je da ako ostanemo čvrsto pri ovome sada, onda možemo dobiti sankcije koje mogu znatno uticati na još lošije poslovanje kompanije. Treba imati na umu da mi neke sankcije Amerike već imamo i da one veoma otežavaju poslovanje NIS-a", dodaje Kovačević.
Kako ističe, zabluda je državnog vrha da će nam velike sile tek tako izaći u susret kada je u pitanju poslovanje NIS-a.
"Kod nas je problem što predsednik održavajući veze s većim silama misli da na osnovu ličnog prijateljstva nešto može da postigne, ali to nema veze. Problem je što neko misli da mi možemo postati deo Kine na principu: dva režima – jedna zemlja. Velika je glupost što očekujemo da mi možemo biti izuzetak. Isto je i u situaciji sa NIS-om. Država za sada samo gleda kako se NIS urušava, a nešto će morati da se preduzme u narednom periodu ako misli da to zaustavi", zaključuje Kovačević.
Državna strategija: Hajde da molimo Amerikance
Ekonomista i profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević tvrdi da je "problematično što NIS-u stoji mač nad glavom, te svaki mesec mora da se osvrće da li će stupiti na snagu američke sankcije".
"Ne znam koliko će dugo NIS moći da posluje pod ovakvim okolnostima i ovakvim pritiskom. Bilo je za očekivati da će posledice postojati. Ja sam saznao i da imaju problema i sa određenim bankama u regionu. Kompanije koje sarađuju sa NIS-om, naročito u Rumuniji i Bugarskoj, sada imaju određeni reputacioni rizik da dalje posluju sa njima. To što sankcije nisu potpuno stupile i što se odlažu, što je stvar trenutka, dugoročni je rizik. NIS je kompanija koja je završila veliki deo investicionih ciklusa u prethodnom periodu, ima podršku države u svakom pogledu i drži značajan deo tržišta. Faktički ovo tržište i dalje zavisi od njih. Posledice u slučaju sankcija možda ne bi bile katastrofalne, ali bi svakako bile velike", objašnjava Radosavljević.
On smatra da je očigledno da Rusi neće prodati NIS, ali da treba raditi na modelima mogućeg "prijateljskog preuzimanja".
"Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, rekao je pre neki dan da Rusi nisu zainteresovani da prodaju NIS. I to je jasno. Njima to finansijski ne znači ništa, a politički im znači mnogo. Rusi usred rata gube milijarde i milijarde, a ne znači im praktično ništa da li će još koju da izgube na slučaju NIS-a u Srbiji. Strategija 'hajde da molimo Amerikance za odlaganje sankcija' za sada radi, ali pitanje je dokle će raditi. Rusi su, znači, rekli da neće da prodaju NIS i ta mogućnost je znači otpala. Tom temom se više ne treba baviti", kaže on.
Dodaje da imamo i dalje dve mogućnosti.
"Jedna je da se u slučaju sankcija dogovori prijateljsko preuzimanje i privremeno upravljanje kompanijom od strane države Srbije. Postoji mnoštvo slučajeva u Evropi gde je infrastruktura Gasproma preuzeta od strane država na upravljanje, kao što su na primer Gaspromova skladišta u Nemačkoj. Imamo i primere gde su zapadne kompanije, poput Renoa, dale svoje fabrike na upravljanje Rusima uz mogućnost da se sve vrati na staro kada se završi rat. Mislim da je to u ovom trenutku najbolje rešenje za obe strane, ali ako ne bi bilo izvodljivo onda država svakako ne bi smela da dozvoli da jedno takvo strateško preduzeće propadne, ode u stečaj ili šta god", kaže Radosavljević.
Kako napominje, drugo rešenje u vidu "neprijateljskog preuzimanja" bilo bi loše, ali jedino moguće u slučaju da država iscrpi sve ostale mogućnosti.
"Druga opcija bi podrazumevala da država posebnim zakonom ili aktom preuzme upravljanje nad kompanijom i da ubedi američku stranu da je to istinito, da Rusi više ne upravljaju, kako bi sankcije bile ukinute. Mnoga tržišta u potpunosti zavise od NIS-a, poput poljoprivrede ili Petrohemije. Postoje sektori koji bi bili potpuno ugroženi u slučaju nastupanja sankcija. Na jesen će biti ponovo radovi u poljoprivredi, pa je tada tražnja za naftom povećana. Mogu samo da zamislim šta bi tada radile neke velike kompanije, poput na primer Delta agrara, i siguran sam da ne bi sedele skrštenih ruku već bi tražile od države da hitno reši takvu situaciju", smatra Radosavljević.
Ima li država uopšte Plan B?
Radosavljević zaključuje da nije dobro što država još uvek nije izašla u javnost sa takozvanim Planom B, odnosno šta će učiniti ako sankcije ipak stupe na snagu.
"Bilo bi dobro da država već sada podigne svest, da se zna šta će tačno da uradi, da postoji plan u slučaju uvođenja sankcija i da ga iznese. Bilo je više nego dovoljno vremena da se razrade svi scenariji i pripremi čak i za najgori, a to je uvođenje sankcija NIS-u. Nije dobro ni za privredu da postoji utisak da država ustvari nema plan za dan posle. Meni se čini da sa svakim odlaganjem jesmo sve dalje od sankcija, ali to je samo moj lični utisak. Država mora biti spremna za svaki scenario", kaže Radosavljević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom Lukoil
07.11.2025.•
0
Bugarski parlament je danas doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru.
Kompanija Gunvor odustala od preuzimanja Lukoila
07.11.2025.•
3
Kompanija Gunvor Group, jedan od najvećih svetskih trgovaca naftom i gasom, povukla je svoju ponudu za međunarodnu imovinu ruske naftne kompanije Lukoil.
Mesarović: Kineska firma planira da zaposli preko 3.000 ljudi u Srbiji
07.11.2025.•
8
Kineski tekstilni gigant "Guan Nan" dolazi u Srbiju i zaposliće 3.000 ljudi, potvrdili su predsednik grupacije Caj Šoking i ministarka privrede Adrijana Mesarović posle sastanka u kineskoj opštini Kećao.
Rat za retke minerale
07.11.2025.•
3
Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.
Nisan prodaje sedište firme, otpušta 15 odsto zaposlenih
06.11.2025.•
0
Japanski proizvođač automobila Nisan saopštio je danas da prodaje sedište kompanije u Jokohami za oko 540 miliona evra, ali i da će je kasnije zakupiti.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju veće oko šest odsto nego godinu dana ranije
06.11.2025.•
2
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine veće su 5,78 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
BDP Srbije veći dva odsto
06.11.2025.•
0
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.
Od 1. januara se menjaju naknade za registraciju i druge usluge APR-a: Ovo su detaljni iznosi
06.11.2025.•
3
Od 1. januara 2026. godine važiće nove naknade za registraciju i druge usluge koje pruža Agencija za privredne registre (APR).
Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju
06.11.2025.•
0
AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.
U Turskoj otkriveno nalazište zlata vredno 1,7 milijardi dolara
06.11.2025.•
2
Rudarska kompanija Erdemir je objavila da je u turskoj provinciji Sivas otkrila oko 424.000 unci zlata čija se vrednost procenjuje na 1,7 milijardi dolara.
Direktor Gunvora: Moguće nestašice goriva ako ne dođe dogovora o kupovini Lukoil-a
05.11.2025.•
2
Evropa bi mogla da se suoči sa problemima u snabdevanju gorivom i gubicima radnih mesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne aktive Lukoila za oko 22 milijarde dolara.
Vučić: Rusi traže rešenje za NIS, više rade oni nego mi, srećan sam što su ozbiljno shvatili situaciju
05.11.2025.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija traži rešenje za NIS i da se nada pozitivnom ishodu.
Trenutno stabilno snabdevanje tržišta Srbije naftnim derivatima
05.11.2025.•
3
Aktuelna situacija u vezi sa snabdevanjem tržišta naftnim derivatima razmatrana je na sastanku stalnog radnog tela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru.
Fondacija Centar za demokratiju: Srbija ekonomski ranjiva, hiljade radnika ostaju bez posla
04.11.2025.•
4
Fondacija Centar za demokratiju (FCD) upitala je danas kakav je program države za ublažavanje posledica ekonomske nestabilnosti.
Javni dug Srbije na kraju septembra 38,11 milijardi evra
04.11.2025.•
8
Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iz budžetske rezerve 500 miliona dinara za "Expo 2027"
04.11.2025.•
5
Iz budžetske rezerve Republike Srbije rešenjem Vlade na poslednjoj održanoj sednici preusmereno je 500 miliona dinara za potrebe Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027.
"Parkirajte na otvorenom, dalje od objekata": Stelantis povukao vozila zbog opasnosti od požara
04.11.2025.•
2
Proizvođač automobila Stelantis opozvao je ukupno 320.065 vozila modela "džip rengler" i "gren čiroki" u SAD zbog potencijalnog kvara na visokonaponskoj bateriji koji može da izazove požar.
Vučić: Nervozan sam oko NIS-a svaki dan, naši ruski prijatelji pričaju s nekim o rešenju
04.11.2025.•
50
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su se "naši ruski partneri i prijatelji angažovali i počeli da razgovaraju sa nekim o rešenju za NIS".
Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope
03.11.2025.•
4
Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.
Ministarka trgovine: Trgovinski lanac Karfur zainteresovan za dolazak u Srbiju
03.11.2025.•
7
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.
Komentari 20
Nikola NS
Naravno nipošto da oobovo dube naš pa da svi pljačkaju već odmah prodaja i mirna Bačka
Novosadjanin
- A zna li uopšte napredno-radikalska "vlast" šta je to *plan* !? I *planiranje* takodje !? Utisak je da vrsta i stepen njihovog obrazovanja ne dobacuje dotle...
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar