Sistemski slom
Tog prvog novembra prošle godine nije pala samo nadstrešnica nego i ideja da institucije, zakoni i struka još uvek imaju težinu veću od konferencije za štampu i partijske parole.
Foto: 021.rs
Posle beskrajnog muljanja, mimikrije i spasonosnog "samo taj deo nismo renovirali" narativa, koji se raspao istom brzinom kojom su na internetu isplivali snimci radova, pojavila se jedna čudna, gotovo staromodna pojava: ljudi koji su rešili da rade posao bez plate, bez pečata i bez naloga odozgo.
Ljudi koji su poverovali da javni interes još uvek nije mrtav, pa su sklopili neformalnu anketnu komisiju i, umesto da traže dozvolu, krenuli da traže istinu. I to onu najdosadniju, papirnu, komplikovanu, prepunu datuma, aneksa, propisa, imena i potpisnika, onu koja smrdi na arhivu i mastilo, ali jedina drži konstrukciju iznad glava građana.
Ta komisija: profesor prava Tanasije Marinković, ekonomista Dušan Dobromirov, građevinac Vladan Kuzmanović, medijska istraživačica Dubravka Valić Nedeljković, sudije Vida Petrović Škero i Radmila Dragičević Dičić, projekt-menadžer Vladimir Obradović, tužiteljka Jasmina Paunović i drugi koji su poverovali da stručnost nije relikvija, podelili su se u četiri podgrupe, uključili razum i savest i posle skoro godinu dana od pada nadstešnice objavili završni dosije naslovljen tačno onako kako se u stomaku oseća: "Lom nadstrešnice – slom sistema, godinu dana kasnije".
I umesto da nam ulepšaju dan, prosuli su pred nas inventar jedne države u ogledalu, gde se iza svake reči "rekonstrukcija" krije improvizacija, iza "otvaranja" gradilište, iza "najbezbednije" statika bez potpisa, a iza "javnih nabavki" dogovori među prijateljima, jer kako drugačije?
Šta su pronašli? Da počnemo od onoga što bode oči a ne traži prevod: radovi su godinama tekli bez urednih dozvola, a građevinska dozvola za ovaj gigantski projekat (108 kilometara pruge, mostovi, stanice) izdata je 16. oktobra 2024, jer šta ono beše ostane pre nego što poslednji izađe i ugasi svetlo? A da, dozvola.
Rešimo brzinski, imamo ljude. Državni inspektor nije video gradilište do dana kada se sve srušilo, nadzor je poveren praktično onome ko je i gradio (jer što da komplikujemo, ionako smo svi zaposleni kod "sam svoj gazda"), a izvođači i nadzorni konzorcijumi sa tankom reputacijom su uredno štancovali papire da je sve "u skladu sa projektom", što je fraza koja u ovoj zemlji znači "niko neće odgovarati".
Ako vam sve ovo zvuči kao balkanska verzija globalnog sporta u kome se brzina meri po broju preskočenih procedura, pričekajte brojke, jer one su najbolji prevodioci bezubog sistema: izvornih 330 miliona evra se pretvorilo u preko milijardu, i ne pitajte kako, jer ćete dobiti seminar o međudržavnim sporazumima, "prijateljskim aranžmanima", netransparentnim aneksima, i uz to još i dodatnih 65 miliona dolara isparenih na brzinu, jer je trebalo otvoriti stanicu na vreme.
Kad se prašina slegne, komisija procenjuje da je oko 700 miliona evra naprosto isceđeno iz poreznika kao limun, a da je po zatvaranju stanice projekat nastavio da otkucava gubitke: 35.000 evra dnevno, dan po dan, sve dok "sistem" ne odluči da je vreme da prestane da krvari.
I onda ono najteže za gutanje, jer je i najlakše osporiti spinom; kad su sve podgrupe: građevinska, pravna, ekonomska i medijska ukrstile beleške, kad su inženjeri i pravnici i brojke seli za isti sto, iz onog papirnog džumbusa izronio je zaključak koji ne možete nazvati "tehničkim propustom", a da ne zvučite uvredljivo prema fizici: ovo nije slučajnost, ovo je obrazac, a obrazac se zove organizovana kriminalna grupa.
Da, ta fraza koja se kod nas koristi za filmove, ovde je upotrebljena u najdoslovnijem smislu: lanac odluka, pritisaka, izmena propisa i raspodele posla koji se, po nalazima, penje do vrha vlasti, toliko visoko da je komisija morala glasno da izgovori i ono ime koje se obično šapuće, pozivajući tužilaštvo da proširi istragu do funkcije predsednika. Kad pravnici koji znaju paragraf do poslednje fusnote kažu "osnov sumnje", to nije metafora, to je pravni prag, a ovde je pređen.
Pravni deo nalaza je možda najhladniji, ali i najrazorniji: država je povredila pravo na život ne zato što su zle sile navodno podmetnule eksploziv, nego zato što su zakoni svesno gurani u stranu. Zakon o planiranju i izgradnji razmekšan do neprepoznatljivosti (rekonstrukcija svedena na bojenje zidova, bez ozbiljne verifikacije nosivosti), javne nabavke prepisane u dogovore među ćacikama, inspekcije isključene kao višak birokratije, sve pod mantrom "efikasnosti" koja u prevodu znači "bez pitanja".
Ako vam je ikad delovalo da se propisi menjaju kao da su pisani za jednog investitora, jednog izvođača i jedan televizijski termin - niste se prevarili, samo niste imali dokument da to dokažete; sada ga imate.
Najpotresniji detalj međutim nije cifra niti fusnota, nego onaj momenat kada profesija priznaje da je doživela slom: kad profesor građevine kaže da su standardi sahranjeni pod političkim pritiscima, da se konstrukcija opterećivala novim krovom bez ozbiljnog preispitivanja šta stara može da podnese, da nadzor nije nadzirao nego legitimisao, da se jedna kompanija pojavio kao "međunarodni" autoritet sa reputacijom koja ne bi prošla ni najjednostavniju proveru u pristojnoj javnoj upravi, a potom potpisao da je sve bezbedno. I da se onda, naravno, sve srušilo.
Komisija nije stala na registru žalopojke, nego je, možda i naivno hrabro, rekla šta sledi: tužilaštvo mora da radi svoj posao do vrha, sudovi moraju da izdrže pritisak, institucije da povrate smisao, a ako se pokaže da je partija na vlasti funkcionisala kao kriminalna organizacija, da se aktiviraju ustavni mehanizmi. Neko će reći preambiciozno, preglasno, previše; ali posle 16 kovčega u prošlosti i ko zna koliko u budućnosti svako "previše" je kasno i smešno.
I na kraju, kome je namenjen ovaj izveštaj i ko treba da ga čita? Namenjen je tužiocima koji vole da kažu da im nedostaju dokazi, pa evo. Pred vama su potpisi, datumi, svedočanstva i logičke veze koje možete da testirate na sudu; namenjen je sudijama koje su, da beskonačno parafraziram, položile zakletvu da će braniti zakon, a ne telefonski poziv; namenjen je inženjerima koji treba da kažu "dosta", i novinarima koji treba da se sete da je njihova glavna obaveza prema javnosti, a ne prema uredniku koji je dobar sa nekim iz SNS-a; namenjen je i građanima koji znaju da za pravdu treba ekstremno mnogo upornosti.
I kad sledeći put neko pred kamerom izgovori "najbezbednije u regionu", "svetski standardi", "sve po zakonu", setite se da postoji čitav tom koji objašnjava šta je palo, zašto je palo, ko je potpisao da neće pasti i koliko nas košta da se pravimo da verujemo; setite se da postoji dokument koji precizno mapira put od "rekonstrukcije" do poslednje noći, od "otvaranja" do zatvaranja, od "projekta veka" do spomenika na stanici.
Izveštaj postoji da bismo sledeći put umesto pitanja da li je bezbedno postavili sebi drugo, manje lepo: Da li ćutanje pomaže gravitaciji?
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Folksvagen planira da ukine do 100.000 radnih mesta i zatvori fabrike
28.06.2026.•
6
Nemački proizvođač automobila Folksvagen razmatra novi veliki talas restrukturiranja u okviru kojeg bi u narednim godinama moglo da bude ukinuto do 100.000 radnih mesta širom sveta.
Reno namerava da ukine 800 radnih mesta u Francuskoj
28.06.2026.•
3
Francuski proizvođač automobila Reno saopštio je kako do kraja 2027. godine planira da ukine 800 radnih mesta u sektoru inženjeringa u Francuskoj.
Rastu temperature u Evropi, a u Aziji zarada proizvođača klima uređaja
27.06.2026.•
1
Dok Evropa prolazi kroz rekordno visoke temperature, azijski proizvođači klima-uređaja, poput južnokorejskog Samsunga i LG-a, kineske midee ili japanskog Micubišija, beleže nagli rast prodaje.
Rast cena građevinskog materijala: Ko će platiti više, investitori ili kupci stanova?
27.06.2026.•
5
Iako informacije o novom talasu poskupljenja u građevinskom sektoru nadležne institucije teško i nerado daju, tokom ove godine zabeležen je rast cena građevinskog materijala od 5% do čak 30%.
Od ponedeljka veće akcize na gorivo: Povećanje od oko 5,5 odsto
27.06.2026.•
14
Vlada Srbije je, na sednici u četvrtak 25. juna, donela odluku o novom povećanju akciza na gorivo - za oko 5,5 odsto u odnosu na ovonedeljne iznose. Primena počinje u ponedeljak i ograničena je na nedelju dana.
Stanovi na dan i nova pravila: Vlasnicima stižu poreska rešenja, kraj sive zone u najavi
26.06.2026.•
29
Poreska uprava Srbije donela je rešenja kojima se za 2026. godinu utvrđuje obaveza plaćanja poreza na prihod od pružanja ugostiteljskih usluga.
NIS od SAD traži novu licencu za operativno poslovanje, ističe 1. jula
26.06.2026.•
7
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava OFAC Ministarstva finansija SAD novu posebnu licencu kako bi se kompaniji omogućilo nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti.
Poskupeo benzin: Objavljene nove cene goriva
26.06.2026.•
21
Benzin u Srbiji je poskupeo, dok cena dizela ostaje ista.
Šta nam donose data centri?
26.06.2026.•
18
Živimo u vremenu visokih tehnologija, kada se svakojaki podaci besomučno arhiviraju i obrađuju, a na osnovu beskrajno mnogo ovakvih obrada mašina donosi odluku.
Stambeni krediti: Strateški vodič do sopstvenog doma
26.06.2026.•
0
Kupovina nekretnine je jedna od najvećih finansijskih odluka u životu pojedinca, često kruna dugogodišnjeg truda i štednje.
Naled: Sistem ePlati će od sledeće godine sam popunjavati sve podatke, institucije da ubrzaju evidenciju
25.06.2026.•
4
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) saopštila je danas da joj je cilj da od 2027. godine proces elekronskog plaćanja taksi putem sistema ePlati bude potpuno automatizovan.
Veruju li investitori u Ilona Maska?
25.06.2026.•
7
Početkom juna bilo je prilično mirno na berzi u Njujorku.
Ilon Mask izgubio status bilionera
25.06.2026.•
10
Bogatstvo američkog tehnološkog milijardera Ilona Maska palo je ispod granice od bilion dolara nakon globalnog pada vrednosti tehnoloških akcija, koji je umanjio njegovu imovinu za oko 500 milijardi dolara.
Cene nafte na najnižem nivou u poslednja četiri meseca
24.06.2026.•
6
Cene nafte na svetskim tržištima i danas su pale, dostigavši najniže nivoe od kraja februara, pa je međunarodno referentna nafta Brent bila ispod 74 dolara za barel, a američka WTI nafta se kretala oko 70 dolara.
Bajatović: Gasni aranžman sa Rusijom produžen za tri meseca
24.06.2026.•
7
Direktor "Srbijagasa" i poslanik Socijalističke partije Srbije Dušan Bajatović izjavio je danas da je gasni aranžman sa Rusijom produžen za naredna tri meseca, kao i da će ga uskoro produžiti i do Nove godine.
Skuplja struja noću - može i to da se desi
24.06.2026.•
7
Širom Evropske unije neprekidno niču nove solarne i vetroenergane, trenutno blizu 56 odsto ukupne potrošnje struje potiče od obnovljivih izvora.
Marković: Ključno da NIS bude uklonjen sa liste sankcija
24.06.2026.•
4
Stručnjak za energetiku iz Saveza energetičara Srbije Željko Marković rekao je da je najvažnije da NIS bude uklonjen sa liste sankcija, kao i da je za Srbiju ključno jačanje energetske bezbednosti.
Veliki AVIA International Meeting u Beogradu
23.06.2026.•
0
AVIA International predstavlja najveće i najpoznatije udruženje nezavisnih naftnih kompanija u Evropi i okuplja oko 90 kompanija u 15 zemalja Evrope i broji preko 3.200 benzinskih stanica pod AVIA brendom.
Mićović: Nema potrebe za ograničavanjem cena goriva, iznećemo argumente za to
23.06.2026.•
9
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović najavio je da će udruženja u narednih 60 dana izneti argumente zašto više nije potrebno regulisati cene goriva.
Košarkaški savez Srbije po ko zna koji put dobio milione iz budžetske rezerve, a evo kome je još dat novac
23.06.2026.•
6
Iz budžeta Srbije, tačnije iz budžetske rezerve za ovu godinu, izdvojeno je ukupno 349.900.000 dinara za različite namene.
SpaceX prvi put emituje obveznice: Raspolaže sa 100,8 milijardi dolara gotovine
23.06.2026.•
0
Svemirska kompanija SpaceX pokrenula je svoju prvu emisiju obveznica nakon nedavnog rekordnog izlaska na berzu, dok prema najnovijim podacima raspolaže sa oko 100,8 milijardi dolara gotovine i gotovinskih ekvivalenata.
Komentari 22
BIMA
Broj minusa na komentare podrške najbolje govori koliko autorka pogađa metu.
Anketnoj beskrajno hvala za odvojeno vreme i energiju, i, možda na prvom mestu: za hrabrost!
Nikola
Милисав
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar