Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem

Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
Foto: Pixabay (ilustracija)

Ovo ograničenje počelo je da se oseća u praksi posebno nakon uvođenja novog sistema evidentiranja ulazaka i izlazaka (EES) koji rigorozno prati svaki dan proveden u Šengenu.

Mnogi prevoznici upozoravaju da pravila, prilagođena turističkim posetama, nisu u skladu sa prirodom rada profesionalnih vozača koji svakodnevno prevoze robu kroz više zemalja EU, i da bi mogla ozbiljno ugroziti funkcionisanje međunarodnog drumskog transporta. 
 
Neđa Mandić, predsednik Poslovnog udruženja međunarodni transport u razgovoru za Insajder kaže da trenutni režim kvantitativno ograničava rute prevoznika, povećava troškove poslovanja i remeti lance snabdevanja, što bi moglo da dovede do kolapsa transportnih firmi ukoliko se ne pronađe održivo rešenje.
Mandić ističe da, iako evropske institucije tvrde da se pravila Šengena "nisu menjala četrdeset godina", prevoznici to vide sasvim drugačije.
 
"Tačno je da ugovor postoji od 1985. i da se nijedno slovo nije promenilo, ali se suština drastično promenila ulaskom svake nove članice u Šengen", objašnjava Neđa Mandić, predsednik Poslovnog udruženja međunarodni transport.
 
Kako kaže, danas to više nije zona od pet država, kao na počecima, već prostor od 29 zemalja - 27 članica EU, plus Norveška i Švajcarska, što znači mnogo dodatnih kilometara koje vozači moraju da pređu, mnogo duže ture i neuporedivo više vremena provedenog u EU nego što je bilo moguće osamdesetih.
 
"Redovno pišemo Evropskoj komisiji, iznosimo argumente, i oni zaista odgovaraju - ali svaki put kažu isto: "Ne razumemo. Ništa se nije promenilo". A jeste. Uslovi rada su potpuno drugačiji“, kaže Mandić i dodaje da, prema pravilima, vozač u poslednjih 180 dana ne sme imati više od 90 dana boravka u Šengen zoni, pri čemu se i dan ulaska i dan izlaska računaju kao puni dan.
 
Profesionalni vozači zarobljeni u devedesetodnevnom ograničenju
 
Prema Mandiću, trenutno pravilo praktično onemogućava profesionalne vozače da obavljaju svoj posao na održiv način.
 
"Ako se 90 dana boravka u Šengenu rasporedi na šest meseci, to znači samo 15 dana rada mesečno. A kada se uračunaju dan ulaska i dan izlaska, vozač praktično radi manje od 10 dana mesečno. To je potpuno nemoguće ako treba da pokrije sve troškove - gorivo, putarine, amortizaciju vozila - i istovremeno zaradi platu", objašnjava.
 
Mandić dodaje da ovakva ograničenja pogađaju i prevoznike, jer ne mogu da isplate vozače za tako kratko vreme rada, a da pritom sami posluju profitabilno.
 
"Problem pogađa vozače koji ne žele da ostave porodicu i rade za strane firme, bilo da su nemačke, slovenačke ili iz neke druge zemlje. Za desetak dana rada oni praktično ne mogu da zarade pristojnu platu, a mi kao prevoznici nemamo odakle da ih platimo", ističe Mandić.
Zapadni Balkan vs EU: Nejednaki uslovi i posledice po primanja
 
Mandić problem ilustruje i plastičnim primerom.
 
"Uzmimo dva vozača – jedan radi u Srbiji, vozi srpski kamion, a drugi u Sloveniji. Tamo može da radi punih 30 dana mesečno, po svim pravilima rada: vožnja, pauze, dnevni i sedmični odmori. Naš vozač, koji radi po istim pravilima, praktično ne može da pređe ni polovinu kilometraže i ne može da zaradi istu platu", objašnjava.
 
Dodaje da zbog toga srpske kompanije već moraju da povećavaju plate, pa su one sada gotovo izjednačene sa evropskim.
 
"Vozačima je bolje kod nas, jer su kod kuće: posle svake ture ostaju dva-tri dana, dok oni koji rade u Evropi porodicu vide tek na svakih dva-tri meseca. Problem je više na strani prevozničkih firmi – one jednostavno ne mogu da opstanu ako ovo pravilo ostane", ističe Mandić.
 
Novi sistem kontrole ulazaka (EES) i praktične posledice
 
Mandić upozorava da će od 10. aprila, kada stupe na snagu stroge kontrole ulaska za vozače koji su iskoristili 90 dana boravka u Šengenu, mnogi profesionalni vozači praktično prestati da rade.
 
"Moraju da prođe dva meseca da bi ponovo ušli i odradili možda jednu ili dve ture, a zatim opet ne mogu da rade. To predstavlja ozbiljan problem za transportne firme", kaže on.
 
Dodaje da problem nije toliko u samim vozačima – oni koji ne žele da napuste Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu ili koji odu u druge zemlje suočavaju se sa manjkom kolega, jer u celoj Evropi fali stotine hiljada vozača.
 
"Kod nas nedostaje oko 34.000 vozača. Mlada generacija više ne želi ovu profesiju - stalno odsustvo od kuće, udaljenost od porodice, nemogućnost da zasnuju porodicu - čine ovaj posao neatraktivnim. Ako se ništa ne promeni, transport će stati, a lanci snabdevanja u Evropi i na Balkanu biće ozbiljno ugroženi", upozorava Mandić.
 
Uticaj na lance snabdevanja i evropsko tržište
 
Sagovornik Insajdera ističe da su prevoznici već poslednjih godina intenzivno radili na rešavanju problema i da su imali niz sastanaka u Briselu sa Evropskom komisijom.
 
"Objašnjavali smo situaciju, imali odlične prezentacije. Nikada ne kažu da nismo u pravu, ali daju čudne odgovore: 'Primite još vozača'. A gde su ti vozači? U Evropi nedostaje 300 do 400.000 vozača. Problem je realan i hitno ga treba rešiti", kaže Mandić.
 
Mandić naglašava i da sve nije ograničeno samo na Srbiju i balkanske zemlje.
 
"Velika količina robe iz Evrope stiže na Balkan i sa Balkana ide u Evropu. Nismo jedini koji su ugroženi - evropski potrošači takođe su pogođeni, jer im roba neće stizati. To može biti roba široke potrošnje, repromaterijal za fabrike, bilo koji proizvod koji koriste njihovi proizvođači", objašnjava sagovornik Insajdera.
 
Dodaje da i evropski trgovci i proizvođači prodaju robu na Balkanu, što znači da bi nestašica uticala i na domaće tržište.
 
"Roba će nedostajati nama, našoj proizvodnji, našim građanima. Ne razumemo zašto to u EU ne shvataju. Nikada ne kažu da neće nešto da urade, ali nam stalno predlažu nekakva rešenja, ali tako da su svesni da ona ne mogu da se sprovedu", ističe Mandić.
 
Moguća rešenja: dozvole, radne vize i fleksibilni režimi
 
"Najjednostavnije bi bilo da u EES sistem ne ulaze vozači teretnih kamiona koji ulaze na zvaničnom teretnom terminalu i poseduju sva potrebna dokumenta - CPC kartice, vozačke kartice, putne naloge, dokumentaciju za vozila i robu. Mi posedujemo sve te dokumente", objašnjava.
 
On dodaje da srpski vozači praktično koriste „koridore“: kreću se isključivo autoputevima, prave pauze na odmorištima, stižu do odredišta, istovaruju, utovaruju robu i vraćaju se u Srbiju.
 
"Oni ni u kom slučaju ne rade na crno. Zaposleni su, primaju plate, a opet nailaze na pritisak i ograničenja koja nemaju smisla. Nisu migranti, nisu turisti. Kada potroše tih 90 dana, ne mogu čak ni da idu na godišnji odmor ili u posetu rođacima - svaki dan boravka u bilo kojoj od zemalja Šengena računa se jednako", ističe Mandić.
 
Ceo tekst Insajdera čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Borris

    14.12.2025 14:46
    Ne važi to samo za nas
    Važi i za engleske vozače koji voze po Irskoj, na primer. Takvo ili slično pravilo važi generalno svuda u svetu: ne možeš raditi u drugoj državi bez regulisanog boravka, radne dozvole, plaćanja radnog staža, poreza, zdravstvenog osiguranja... duže vreme (zna se šta su poslovna putovanja, kongresi, konferencije...a šta običan radni angažman), bez obzira gde ti je poslodavac registrovan. Ko više od 180 dana godišnje radi u inostranstvu taj ne živi u Srbiji, bez obzira gde mu se nalaze porodica i kuća i što vozi kamion sa srpskom registracijom. EU je našim prevoznicima izuzetno dugo gledala kroz prste, dolazi i tome kraj.
  • Particulare matter

    14.12.2025 14:34
    Stotine carstava, naroda i država je postajalo i nestajalo u istoriji. Stapalo se se drugima. Prežive uglavnom oni koji umeju da se prilagode.
    Mi odbijamo da se prilagodimo.
    I čekamo da propadne zapadno carstvo. Pa ono će svakako jednog dana propasti.
    Ali veće su šanse da ćemo mi pre toga nestati. Kinesko carstvo je trajalo 1000 godina.
    Rimsko 1000 godina. Vizantijsko 500 godina.
    Austrijsko 200 godina.
    Osmansko 630 godina.
    Ova danas mogu da traju još vekovima. Ako se ne prilagodimo nestaćemo. A uporno to odbijamo. Svet je ušao u fazu multipolarnog sveta. U kome će geografija odlučivati svačiju sudbinu.
    Mi pripadamo zapadnoj geografiji. Ako vučemo u istočnu, zapadno carstvo će nas uništiti. Ni jedna od te dve ekonomije neće skoro propasti. Samo mi možemo da propadnemo. Ako uporno odbijamo da se prilagodimo realnosti. Na ovom prostoru smo minimum 12 vekova. A verovatno i duže. Ne možemo u Aziju. Jer neko ima frustracije. Kakvo god da je stanje i situacija moramo da se prilagodimo zapadnoj ekonomiji i kulturi. Ako mislimo da preživimo Jer ona neće skoro nestati.Mi živimo u sred nje.Da se nalazimo geografski u Aziji ovo ne bi bila tema.Gubimo demografsku supstancu i propadamo iz dana u dan samo iz razloga jer odbijamo da prihvatimo da pripadamo zapadnoj civilizaciji. To nije stvar izbora. Geografija nas definiše.
  • Zamenik zamenika

    14.12.2025 14:13
    EU
    Kakvo je vaše mišljenje? Da li ste pametni ili glupi? Šta mislite?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Srbija - siromašni bankarski raj

Srbija je pravo čudo, potvrđuje to i bankarsko poslovanje u jednoj od najsiromašnijih evropskih država, koje upravo ovde ostvaruju rekordno oplođivanje kapitala.

Cena srebra na rekordnom nivou

Cena srebra danas je skočila na rekordni nivo iznad 65 dolara po unci, jer je izveštaj o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama podstakao investitore da traže alternativnu imovinu.