INTERVJU Ružica Anja Tadić: Generacija neimenovanih eksperata za gubljene vremena
Generacija rođena strašnih devedesetih, uz časne izuzetke, stasala je u neimenovane eksperte za gubljenje vremena, koji su usled virtuelnog bitisanja, onemoćali za međuljudske odnose, kaže u intervjuu za 021.rs mlada rediteljka Ružica Anja Tadić.
Kratki film "Sve je dobro" Ružice Anje Tadić, studentkinje master studija režije novosadske Akademje umetnosti biće prikazan na 4. međunarodnom Women Filmmakers festivalu, koji će ove godine održati onlajn od 26. aprila do 5. maja u Turskoj.
Glavna junakinja filma je mlada umetnica Sara Lastavica kojoj se dan uoči njene završne izložbe na fakultetu, naglo menja život, što je navodi na razna preispitivanja, čiji je zajednički imenilac – jesu li stvari zaista dobro?
Koji su sve problemi sa kojima se mlad čovek suočava u našem društvu, kako oni utiču na njegovo psiho-fizičko zdravlje. Kako se suočiti sa stvarnošću, sa tradicijom i prošlošću, kako steći sigurnost i samopouzdanje u takvom kontekstu, pitanja su koja otvara ostvarenje Tadićeve.
Glavne uloge u filmu igraju Ana Marija Žužul i Vibor Kereković, a osim njih tu su i: Dubravka Lelas, Nikica Maro, Vlasta Ramljak, Marica Vidušić te Livio Bandurina i Vili Matula.
021: Kakva je to hipermetafora u naslovu vašeg filma? Šta je to dobro?
Tadić: "Sve je dobro" je fraza, jedna od onih kojima formulišemo odgovor na pitanje "Kako smo?". Svakodnevno se naše društveno biće susreće sa drugima i prvi kontakt uspostavlja preko tog pitanja "Kako si?". Iza pozitivnog odgovora koji smo često spremni da kažemo, činilo mi se kao da je to trenutak kada nesvesno stavljamo rampu između onog unutrašnjeg dela nas i lica kojim se predstavljamo pred drugima.
Mene taj fenomen ljudske prirode intrigira, to kako se prilagođavamo, kako smo spremni da "udarimo brigu na veselje" i potiskujemo svoje "ja" zarad nekog prihvatljivog društvenog stanja u kome je sve okej. Malo smo oguglali, sve može i sve prolazi, sve je dobro… Da li je to metafora, za mene je to više neka ironija iza koje se krije samoobmana.
021: U Tursku vaš film ide na festival koji se zove Women Filmmakers festival. Zašto je u 21. veku, veku tolikih napredaka, ipak potrebna odrednica "women"?
Tadić: Zaista se i ja isto pitam. No, pokušaću da dam praktičan odgovor, činjenice stoje da žene u kinematografiji, ali i u drugim oblastima, i dalje nisu ravnopravne po brojkama – malobrojni su članovi filmske ekipe, ali i procentualno je manje autorki. Festival u Turskoj nastoji da ohrabri te promene.
021: Da li se glavna junakinja slučajno preziva Lastavica ili je u njenom prezimenu možda sabrano jato mladih ljudi koji su otišli odavde upravo zbog tema o kojima govori i vaš film?
Tadić: U filmu ništa nije slučajnost. Drago mi je da ste došli do te asocijacije. "Sve je dobro" doduše ne tretira direktno temu odlaska mladih, ali svi mladi sebi postavljaju to pitanje na ovaj ili onaj način.
021: Šta je u našem društvu danas najtoksičnije po (mentalno zdravlje) mladog čoveka?
Tadić: Sve što je u društvu toksično ne bih bila isključiva da kažem da važi samo za mladog čoveka. Mojoj generaciji će se posebno ispostaviti toksikološki nalaz kroz koju deceniju.
Osvrnula bih se na svakodnevni talas mladih koji završe život i koliko je bitno da nas to opominje da vodimo računa o mentalnom zdravlju.
Osvrnula bih se na svakodnevni talas mladih koji završe život i koliko je bitno da nas to opominje da vodimo računa o mentalnom zdravlju.
021: U opisu filma stoji i da se film bori protiv tradicije. Da li to znači da se bori protiv negativnih tekovina tradicije koje su tolike da čovek onda nekako zanemari i one pozitivne stvari koje nam je prošlost ostavila: književnost, arhitekturu, sećanja na neke divne i važne ljude...
Tadić: Pitanje tradicije koje se provlači kroz film orijentisano je pre svega na diskrepanciju (nesklad) između scene mladih u okviru AKC Medika i kulturnih institucija, i toga kako je jedan prostor, koji su osvojili mladi, viđen u očima starijih.
Medika je neprofitno, nevladino udruženje koje deluje po principima "uradi sam". Stvara kulturnu, političku i ekonomsku alternativu, neguje aktivistički pristup i osigurava javni prostor za stvaranje i delovanje svima koji kreativnim izrazom odbijaju da su deo mejnstrima, a žele da učestvuju u promenama na lokalnoj zajednici koje vode slobodnom društvu.
Pandan tome u Beogradu je nekadašnji skvot fabrike "Inex filma", za filmadžije je to bioskop "Zvezda" i verovatno još poneko mesto za koje postoji razlog zašto za njega nismo čuli.
Uglavnom, reč je o naporu mladih kreativaca, budućih radnika u kulturi da imaju svoj prostor za stvaranje i izlaganje, a da ih ta sredina i okruženje bodre da se izraze i da im je taj prostor dostupan.
Isto ono što važi za jednog talentovanog sportistu, kojem su važni trening i dostupnost terena, važi i za mlade umetnike. U Zagrebu je Medika primer skvota koji istrajava i "Sve je dobro" je nastao iz rezidencijalnog programa koji je pokrenuo njihov filmski studio i produkcija AKC ATTACK!.
Za vreme rezidencije snimanja filma, paralelno je trajala rezidencija mladih vizuelnih umetnika iz Francuske. Bilo mi je dragoceno da ih upoznam i oni su rado pristali da statiraju u jednoj sceni u filmu. Dakle, mesto je i spontanog susreta i to takođe nije zanemarljiv kvalitet za udruživanje jer neformalno nudi mogućnost da dođete do kreativne saradnje.
021: Kako se vaša generacija suočava sa stvarnošću, čiji je deo i naša nikad razrešena, dalja i bliža, prošlost? Kakav prostor ta stvarnost ostavlja za izražavanje mladih ljudi?
Tadić: Jednim delom čini mi se da se ne suočava, a ako se suočava, to su pohvale vredni individualni napori. Moja generacija je rođena devedesetih i to su nemile godine u celom regionu, pogubni su podaci o našem osipanju još tokom osnovnog obrazovanja. Čini mi se da smo u startu doživljavali traume koje nesvesno deluju iznutra.
Nasuprot tome, mi smo generacija od kojih kreće bežanje u virtuelnu stvarnost i privrženost modernim tehnologijama, pa smo stoga neimenovani eksperti za gubljenje vremena i često usled manjka realnog životnog iskustva, onemoćali za međuljudske odnose. Čast naravno izuzecima.
Prostor za slobodno izražavanje je danas digitalizovan i to postojanje, nazovimo ga virtuelni-self, jeste fenomen vremena koji je pušten u etar.
Istovremeno, brojne organizacije mladih i peticije koje se pokreću, potvrđuju da postoji potreba da se čuje njihov stav, i to je ohrabrujuće. Kada govorimo o kulturi, mislim da stvarnost per se ne ostavlja prostor ni za koga, ali da je neophodno da postoji inicijativa da sve generacije umetnika imaju svoj prostor za izražavanje.
021: Otkud u vašem filmu hrvatski pozorišni bardovi Vili Matula i Livio Badurina?
Tadić: Provela sam neko vreme u Hrvatskoj pre snimanja filma i u fazi pisanja scenarija, oni, kao i svi ostali glumci su bili izbor za napisane likove. Za ovaj film, taj izbor sam prepustila intuiciji i tome poklapa li se u mojoj zamisli da taj fiktivni lik tumači taj glumac i onda to na probama počinjete da vidite kako deluje.
Neizmerno cenim pristanak svih koji su pristali na poziv za saradnju, ali i naporima produkcije da sa odabranim glumcima stupe u kontakt. Zaista mi je bilo krivo što odmah nemam uslove da ih pozovem da radim sa njima još neki projekat. Međutim, nadam se u budućnosti razvitku jedne od ideja za igrani film i podeli sa izuzeznim glumacima koje sam upoznala u regionu.
Frejmovi iz filma "Sve je dobro", koji prate ovaj razgovor, korišćeni su uz dozvolu rediteljke Ružice Anje Tadić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar