INTERVJU Britanska ambasadorka Šan Meklaud: Tranzicija zahteva ambiciju i hrabrost

Britanska ambasada u Srbiji izmestila se na dva dana u Novi Sad, predstavivši svoj rad. Ambasadorka Šan Meklaud za 021.rs govori o saradnji dve zemlje, diplomatiji, te položaju Velike Britanije.
INTERVJU Britanska ambasadorka Šan Meklaud: Tranzicija zahteva ambiciju i hrabrost
Foto: 021.rs
Šan Meklaud imenovana je ambasadorkom Velike Britanije u Srbiji 2019. godine. Samo nekoliko meseci nakon što je ušla u svoj beogradski kabinet svet je zahvatila pandemija korona virusa, te joj je početak službovanja u Srbiji verovatno bio jedan od čudnijih u dosadašnjoj diplomatskoj karijeri.
 
A diplomatska karijera je prilično bogata. Iako je diplomirala na Kraljevskoj akademiji muzike, Meklaud se osamdesetih godina pridružila Foreign and Commonwealth office-u. Diplomatska karijera vodila ju je u Moskvu, Viljnus, Hag, Beč... Pre nego što je postala ambasadorka Velike Britanije u Srbiji, Meklaud je bila ambasadorka u Pragu, kao i šefica delegacije Velike Britanije pri OEBS-u. 
 
Svoja razmišljanja o Srbiji, diplomatiji i dešavanjima u svetu Meklaud ne mora da otkriva u intervjuima za domaće medije, s obzirom na to da su javnosti dostupni njeni tekstovi na sajtu Foreign, Commonwealth & Development Office-a. Ipak, u razgovoru za 021.rs diplomatkinja i violinistkinja otkriva kako muzicira sa svojom koleginicom, ambasadorkom Srbije u Londonu Aleksandrom Joksimović, govori o odnosima dve države, položaju Velike Britanije pet godina nakon referenduma o izlasku iz Evropske unije, važnosti borbe protiv klimatskih promena...
 
 
021: Prošlo je dve godine otkako ste imenovani za ambasadorku UK u Srbiji. Dosta toga se izdešavalo u tom periodu, svakako jedna od najvećih stvari na globalnom nivou je pandemija korona virusa. Koliko ste za ovo vreme mogli da upoznate Srbiju, kakve su impresije dve godine nakon dolaska?
 
Meklaud: Zaista je čudno vreme ukoliko ste diplomata, ali su prilično teška vremena za sve, uz sve grozne stvari koje su se dogodile, bolesti i smrt. Mnogo ljudi se suočilo sa profesionalnim i ličnim poteškoćama, imali ste odvojenost od porodice, gubitak zarade. 
 
U diplomatiji se radi o ljudima i mestima i zato je volim, ali je u poslednjih 15 meseci zaista bilo teško putovati, upoznavati ljude. Prošlo je više od 15 meseci otkad sam bila u Londonu. Tako da mi je prilično teško da putujem po Srbiji i upoznajem onoliko ljudi koliko bih volela. Stvari sada počinju da se menjaju i nadam se da ću sada uspeti sve da nadoknadim.
 
021: Diplomirali ste na Kraljevskoj akademiji muzike, ali ste se ipak odlučili za diplomatsku karijeru. Čak i kada pišete o diplomatiji koristite muziku, pa se tako u jednom tekstu služite mudrošću Rolling Stones-a i njihovom pesmom "You Can't Always Get What You Want". Ima li muzike u diplomatiji i otkud muzičarka među diplomatama?
 
Meklaud: Uspešne međunarodne relacije se neretko zasnivaju na kompromisima. Tako da ne možeš uvek da dobiješ ono što želiš, ali ako pokušaš i ako si razuman, možda dobiješ ono što ti je potrebno. 
 
Kada sam imala 16 godina krenula sam na lokalni koledž, a onda i na Kraljevsku akademiju muzike u Londonu, studirala sam violinu. Diplomatkinja sam postala slučajno. Nakon što sam završila fakultet imala sam privremeni posao u British Council-u, kako bih platila kiriju, ali sam i shvatila da taj život i nije tako loš. Bio je oglas u novinama za posao u javnoj službi i ja sam se prijavila. Tada su mi rekli da bih mogla da razmotrim karijeru u diplomatskoj službi. Trideset godina kasnije, tu sam i dalje. 
 
I dalje volim da sviram violinu, neka od poslednjih mesta u kojima sam službovala, kao što su Moskva, Prag, Beč, sve su to sjajna mesta za umetnike. U Beču sam i svirala u orkestru. Pandemija je učinila stvari komplikovanijim, ali sam se zaista zabavila svirajući onlajn duete sa ambasadorkom Srbije u Londonu Aleksandrom Joksimović, koja je takođe bivša muzičarka (diplomirana pijanistkinja, Akademija umetnosti u Beogradu, prim. aut.), tako da nam je pandemija donela nova iskustva. Muzika u diplomatiji je zasigurno obogatila moju diplomatsku karijeru.
 
 
021: Smatrate da je borba protiv klimatskih promena i očuvanje životne sredine jedan od najvažnijih zadataka sa kojima se suočavamo. Kako ste naveli u jednom vašem tekstu, važno je da upamtimo to da se ni zagađanje vazduha, kao ni štetne posledice po zdravlje ili prirodnu sredinu, ne zaustavljaju na granicama. Mislite li da Srbija ulaže dovoljno napora u borbi za očuvanje životne sredine ili je potrebno udruživanje na nivou kontinenta (i šire) kako bi se nešto postiglo?
 
Meklaud: Borba protiv klimatskih promena i očuvanje životne sredine je verovatno jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavamo kao svet. Međunarodna saradnja je vitalni deo toga, tako da će u novembru ove godine u Glazgovu, u saradnji sa Italijom, biti organizovana COP26, velika konferencija Ujedinjenih nacija sa temom borbe protiv klimatskih promena. Očekujemo da zemlje budu veoma ambiciozne u vezi sa onim šta će one da urade kako bi smanjile emisije ugljenika.
 
Zaštita životne sredine nije samo posao za međunarodne institucije i vlade, svi imamo ulogu u tome, preduzeća, univerziteti, škole, civilno društvo, mediji, kao i svi mi pojedinačno. Znamo da moramo da se menjamo, znamo da nam je potrebna zelenija ekonomija i znamo da moramo da smanjimo količine otpada. 
 
U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji konsenzus na širokom političkom spektru - imamo ambiciju da dekarbonizujemo našu ekonomiju, investiramo u obnovljivu ekonomiju, stvorili smo desetine hiljada radnih mesta u sektoru obnovljive energije. Cene električne energije koja se proizvodi na taj način se smanjuje. Radimo to tako da bude dobro za našu ekonomiju, kao i za našu životnu sredinu. Ako imate zelenu energiju, onda se smanjuje upotreba uglja, a Ujedinjeno Kraljevstvo ima za cilj da do 2024. godine više ne proizvodi energiju koristeći ugalj. To je masivna promena u zemlji koja je bila kolevka industrijske revolucije zasnovane upravo na uglju. Tranzicija ka čistijoj ekonomiji nije jednostavna, ali je važna.
 
Velika Britanija je imala veliki problem sa kvalitetom vazduha, to znate čak i ako čitate Šerloka Holmsa. U Londonu je postojao problem sa smogom, reka Temza je bila zagađena. To su stvari koje su se promenile, koje, dakle, mogu da se promene, ali zahteva da se čitavo društvo uključi. Od pedesetih godina prošlog veka imali smo zakone u vezi sa čistim vazduhom, ali sada imamo strategije koje nam pokazuju šta su zadaci različitih delova društva.
 
Odlično je što je Vlada Srbije prepoznala tranziciju ka zelenijoj ekonomiji kao stvar od višeg prioriteta. Tranzicija zahteva ambiciju i hrabrost, i zaista ohrabrujemo sve da odigraju svoju ulogu u stvaranju bolje životne sredine. Pre nekoliko nedelja naša ambasada je, zajedno sa britanskim kompanijama, na obali Save zasadila malu britansku šumu, što će pomoći da vazduh bude malo čistiji.
 
021: Velika Britanija i Srbija ne dele baš životni standard, ali se može reći da je dvema zemljama zajednička prilično burna i uzbudljiva istorija. Proteklih nekoliko godina su bile uzbudljive za Britaniju, pre pet godina građani su izglasali izlazak iz Evropske unije. Kako vidite Ujedinjeno Kraljevstvo danas, između prirodne povezanosti sa Evropom i SAD?
 
Meklaud: Ujedinjeno Kraljevstvo je napustilo Evropsku uniju, što je rezultat referenduma, ali nismo napustili Evropu. Definitivno smo u Evropi, imamo i dalje mnogo bliskih prijatelja, saradnika i partnera, kako u EU, tako i van nje. Kancelarka Angela Merkel je upravo posetila Veliku Britaniju, i to partnerstvo je veoma blisko i važno. 
 
UK i dalje ima značajnu međunarodnu ulogu, i dalje je stalni član Saveta bezbednosti UN, ove godine je bila mesto održavanja samita G7, veoma smo aktivni u Savetu Evrope, NATO-u, OEBS-u, veliki smo donatori siromašnih zemalja. Kao što sam ranije pomenula, kasnije ove godine ćemo biti domaćini konferencije o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija COP26. I dalje smo aktivni, i veliki donatori, u borbi da se ljudi u svetu vakcinišu, ne samo protiv kovida, već i drugih bolesti. 
 
  
 
Na Zapadnom Balkanu, u Srbiji, veoma blisko sarađujemo sa kolegama iz Francuske, Nemačke, Italije, SAD, kao i kolegama iz EU, na pitanjima medijskih sloboda, vladavine prava. U ovom momentu veoma aktivno radimo i na stvarima koje se tiču Berlinskog procesa, odnosno boljeg povezivanja zemalja na Zapadnom Balkanu.
 
Naravno, postoji i istorijska povezanost sa Sjedinjenim Američkim Državama i veoma je dobro što se nova američka administracija snažnije uključuje u rešavanje problema u vezi sa klimatskim promenama, to je nešto na čemu zajednički možemo da radimo. Tako da, tranzicijski period izlaska iz EU je za nas završen, i sada smo okrenuti onome što nas očekuje u budućnosti. 
 
021: Pomenuli smo već istorijsku povezanosti Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije. Međutim, na kom nivou su danas bilateralni odnosi dve države, šta nastaje kao konkretni plod te saradnje?
 
Meklaud: Kada sam došla u Srbiju, došla sam sa ciljem da se stvore snažniji bilateralni odnosi, da se stvori odnos koji je fokusiran na budućnost. Moja koleginica u Londonu, ambasadorka Srbije Aleksandra Joksimović je delila moje mišljenje i cilj, i imale smo podršku srpske i britanske vlade da stvaramo bolje i čvršće odnose. 
 
Kao što znate, Srbija i Ujedinjeno Kraljevstvo su u prošlosti imali veoma bliske odnose. Beograd i London su tokom dva svetska rata imali zaista specifičan odnos, bez obzira na to da li govorimo o Prvom ili Drugom svetskom ratu. Postoji mnogo konekcija i, kao što znam, čak imate i britanski autobus dabldeker ovde u Novom Sadu. 
 
Imamo mnogo zdravih aspekata našeg odnosa, saradnja na polju kulture je veoma živahna. Politički smo imali neke očigledne razlike poslednjih godina, ali uprkos pandemiji, postoji veoma dobra saradnja. Čak tri britanska ministra su posetila Srbiju za šest meseci, što je veoma dobro. Upravo smo potpisali novi bilateralni trgovinski sporazum. Takođe, kao plod saradnje proizašlo je i pridruživanje srpskog ljudstva britanskom kontigentu u mirovnoj misiji na Kipru.
 
Naravno, nismo saglasni po svim pitanjima, ali mislim da je u odnosima uvek dobro kada možete da adresirate teške probleme, kada možete da pričate i slušate jedni druge. I, naravno, svaki odnos je bolji kada vaši ambasadori mogu da sednu i odsviraju diplomatski duet.
 
 
021: Pandemija korona virusa nas je naučila da ne možemo baš uvek dugoročno da planiramo, ali polako se otvaramo, pa deluje da se vraćamo nekim starim navikama, a jedna od njih je i planiranje budućnosti. Šta je ono što je u planu Ambasade UK u Srbiji za naredni period, koji su izazovi pred vama?
 
Meklaud: Prvi izazov je taj da volim planiranje! Pandemija planiranje čini veoma teškim, a ono je značajno za diplomate, jer ako nemate plan kuda idete i kako dotle da stignete, onda verovatno nećemo stići tamo gde želimo. Pandemija je sve to učinila napornim, tako da smo morali da postanemo fleksibilni i spremni da se stvari ne odvijaju onako kako smo zamišljali. Na primer, pop-up ambasada u Novom Sadu je bila planirana prošle godine, ali tek sada je došla na red. 
 
Moramo da se fokusiramo na ono što želimo da postignemo više nego na to kako ćemo do toga stići. Ukoliko posmatramo Ujedinjeno Kraljevstvo u Srbiji, postoje stvari na kojima želimo zajednički da radimo, to su svakako trgovina i investicije, želimo da radimo na zajedničkim ciljevima, a jedan od njih su svakako klimatske promene, moramo da nastavimo saradnju na rešavanju ozbiljnih problema kao što je organizovani kriminal. Mnogo toga je ispred nas, ali videli smo da je i u borbi protiv pandemije postojala veoma dobra saradnja između Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije. 
 
Ujedinjeno Kraljevstvo je veoma uključeno u razvijanje vakcine, kroz Oksfordsku grupu i AstraZeneka i te vakcine je razvijao međunarodni tim naučnika, u kojem su bile i mlade naučnice iz Srbije. Postoje oblasti, poput nauke i tehnologije, u kojima bismo mogli više da radimo. U kontekstu borbe protiv korona virusa, nadam se da ćemo videti mnogo više kulturne saradnje u narednoj godini.
  • B

    04.07.2021 22:54
    Kina je nova svetska sila ovi su iz pretproslog veka…
  • ja

    04.07.2021 18:54
    Kako ste uspeli da pobegnete iz EU?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.

Reko mi Saša sa interneta

Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.

Valuta pokazuje čije je Kosovo

Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.

Vidite da može drugačije

Nedavno sam pisao da je potpuno normalno da poslodavac koji smatra da ne posluje zadovoljavajuće i nema dovoljan obim posla, može da otpusti deo radnika koje smatra za višak.

Ginekološka apstrakcija

Nije prošlo ni nedelju dana od događaja u Sremskoj Mitrovici kada je jedna "mala" Marica svojim statusom na Fejsu viknula usred snežno zavejane doline i pokrenula lavinu.