Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada

Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Dominiraju dva crna staklena groba (ulaza i izlaza iz javne garaže u Ulici Modene), vizuelno agresivna.
 
Mislim da javnost mora da zna imena autora tog nedela. Svi gradovi imaju institucije koje rade na planiranju, izgradnji i estetskoj usklađenosti objekata koje odobre. Znači imaju i odgovornost.
 
Gradski arhitekta u Novom Sadu ne postoji. Direktor Zavoda za urbanizam je Dušan Miladinović i ključna ličnost po tom pitanju. U istom rangu je i gradska Komisija za planove. Na sajtu Grada su navedeni članovi Komisije: Radonja Dabetić, predsednik, Zoran Vukadinović, zamenik i članovi: Milan Kovačević, Ivan Brakočević, Vaso Kresović i Radoslav Šćepanović. Bilo kakva promena Javnog prostora mora dobiti njihovu saglasnost.
Na osnovu informacija koje sam dobila od Gradske uprave za urbanizam i građevinske poslove, a na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, ne može se nažalost doneti potpuno jasan zaključak o tome ko je kumovao ovakvom rešenju. Naime, iz dostupne dokumentacije, vidi se da je glavni projektant idejnog rešenja na osnovu kojeg su ishodovani lokacijski uslovi arhitekta Andraš Lukač.
 
On je i glavni projektant Projekta za građevinsku dozvolu na osnovu kojeg je ishodovana građevinska dozvola. Međutim, za izmenu građevinske dozvole, čak dva puta, urađeni su novi projekti čiji glavni projektant je u oba slučaja arhitekta Filip A. Petrović.
Paralelno sa projektima za garažu, konzorcijum firmi Andzor inženjering (gorepomenutog Zorana Vukadinovića) i DBA (Đorđe Bajilo arhitekti) radi projekte parternog uređenja prostora iznad garaže, gde se kao glavni projektant i odgovorni projektant arhitekture potpisuje Đorđe Bajilo.
 
Dva su pitanja ovde ključna:
 
Zašto stakleni mauzoleji izgledaju tako kako izgledaju; zašto su toliko veliki i ružni? I da li su morali biti baš tu?
 
Odgovor na prvo pitanje je jednostavniji ako se pitanje postavi inverzno „Zašto ne izgledaju lepše i zašto nisu manji?“ – zato što se niko od gore pomenutih donosilaca odluka i odgovornih projektanata nije istinski zapitao kako će to na kraju izgledati, šta će prouzrokovati i na koji način uticati na centralnu gradsku zonu Novog Sada.
 
Drugo pitanje je kompleksnije; problematika položaja ulazno-izlaznih stepeništa i liftova i instalacionih šahtova nije u isključivoj nadležnosti projektanta arhitekture. Ona bi trebala biti rezultat promišljanja više inženjerskih struka na čelu sa inženjerima saobraćaja, inženjerima zaštite od požara, građevinskim inženjerima…
Arhitekta je tu da koordinira rad svih struka i da inženjerska i infrastrukturna rešenja artikuliše sa sredinom u kojoj se gradi. Očigledno je da je ovde arhitektonska artikulacija u potpunosti zakazala, pre svega na nivou gradske komisije za planove koja je prva trebala reagovati prilikom donošenja izmene Plana generalne regulacije starog gradskog centra i područja Malog Limana, a koji predstavlja planski osnov za izdavanje lokacijskih uslova za izgradnju garaže.
 
U spornom PGR stoji:
 
Planiraju se dva nadzemna dela (iznad funkcionalnih prodora) u okviru kojih se nalaze protivpožarni i pešački pristupi garaži, kao i tehničko-infrastrukturni elementi (vertikale za odimljavanje i sl.).
 
Da li su članovi Komisije za planove mogli podići svoj glas u odbranu vizure od Miletića ka Banovini, umesto slepog klimanja glavom na predloženo rešenje – verovatno da. Da li je i glavni i odgovorni projektant projekta arhitekture podzemne garaže Andraš Lukač, mogao da utiče na ovakvu postavku stvari nakon što je plan već usvojen – verovatno ne. Međutim, kao arhitekta, inženjer i Novosađanin, mogao je i trebao odbiti učešće u poduhvatu koji je pljunuvši u lice Novosađana, zauvek izmenio sliku starog gradskog jezgra Novog Sada.
 
Autorka je arhitektica, profesorka u penziji Građevinske škole u Novom Sadu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Branka

    20.01.2026 13:06
    Javne garaže
    Odličan tekst koji treba da nas osvesti kao građane, ali postoji još mnogo važnih informacija koje nisu pomenute. Izgradnjom podzemne garaže ozbiljno su oštećene zgrade koje se nalaze u kulturno-istorijskoj celini Staro jezgro Novog Sada. Na Tanurdžićevoj palati su se pojavile veoma ozbiljne horizontalne i vertikalne pukotine koje su veoma uočljive sa dvorišne strane i u unutrašnjosti zgrade. Zgrada na Trgu slobode 4 je proglašena opasnom za život od strane građevinske inspekcije jer je stepenište počelo da se urušava zbog radova na podzemnoj garaži. I na drugim zgradama u blizini stanari se žale na značajna oštećenja. Čak i na samoj "katedrali" su primećene nove pukotine.
    Potrebno je pod hitno obustaviti planove za dalju izgradnju podzemnih garaža u centru grada, jer je očigledno da ovakvi poduhvati ugrožavaju ne samo kulturna dobra već i stambene zgrade i živote ljudi koji žive u njima.
  • Nemanja NS

    05.01.2026 08:37
    Pohvale za clanak
    U tekstu je sve lepo receno, Ns vise nije Ns kao nekada...
    Sada narod zivi kao u kokosinjcu, bez reda i pravila...
    A cini mi se da smo sve to zasluzili...
    Nastavljamo da pumpamo!!!
    Nadu ne gubimo!!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Trampova slava

Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.

Ogled(anje): Televizija nekad i sad

Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.

Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa

Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?

Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam

Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.

Ogled(anje): Kako se guši sloboda

Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.

Uređivanje pravosuđa

Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.

Ogled(anje): Veština razgovora

Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.

EU i SAD: Ne deli samo okean

Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.

Business as usual

Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.

Grenland je srce Amerike

Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.

Ogled(anje): (Ne)sportska priča

Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.