Drugačije mišljenje
Zanimljivo je, i u isto vreme duboko cinično, da je Čarli Kirk postao tema u Srbiji tek onog trenutka kada je ubijen.
Iako ga do tada gotovo niko nije poznavao niti pominjao, niti je iko iz domaćih desničarskih krugova pokazivao stvarno interesovanje za njegov rad, njegovu biografiju ili ideje, ali je upravo ta nepoznatost, spojena sa brutalnošću atentata, stvorila savršenu priliku da ga isti ti krugovi brže-bolje prigrle i u njega projektuju ono što im je bilo potrebno: sveca zaštitnika, mučenika, simbol iz inostranstva koji se može, gotovo bez napora, preneti u domaći okvir i iskoristiti kao oružje u ideološkim obračunima.
Narativ se od prvog trenutka namestio savršeno: ako ne žališ za njim, ti si saučesnik ubice; ako podsetiš na ono što je govorio i radio, proglašen si za neprijatelja slobode govora; ako odbiješ da učestvuješ u ritualnom oplakivanju, bivaš optužen da odobravaš političko nasilje.
Moralna ucena funkcioniše zato što je jednostavna i ne dozvoljava nijanse: oplakuj ga ili si na strani atentatora. U zemlji u kojoj je manipulacija emocijama već odavno usavršena do nivoa dnevne rutine, takva priča nailazi na plodno tlo i širi se munjevitom brzinom.
Predsednik Srbije je u svojoj prvoj reakciji Kirka opisao kao čoveka koji je "samo govorio šta misli i borio se za svoje ideje", uz dodatak da bi i u Srbiji neko mogao nastradati jer "drugačije misli", čime je na perfidan način sugerisao da bi se i sam mogao naći u ulozi mučenika, dok bi opozicija i "blokaderi" automatski bili predstavljeni kao potencijalni atentatori.
Mediji su, naravno, odradili svoj deo posla: tabloidi su preko noći počeli da iskopavaju sitnice koje će ga učiniti bližim domaćoj publici: priču da je poznavao nekoliko Srba u Čikagu ili da je igrao za neki srpski košarkaški tim – sve samo da bi tragedija zvučala "naša", dok se do juče njegovo ime nije pojavljivalo ama baš nigde. Odjednom je postao oličenje borbe protiv "liberalnog ludila", iako je u Americi bio poznat pre svega kao ekstremni desničar i kulturni ratnik, čovek čiji su stavovi izazivali podozrenje čak i unutar sopstvenog političkog tabora.
I tu dolazimo do ključnog pitanja: šta zapravo znači to "drugačije mišljenje"? Ako pod tim mislimo neslaganje oko poreza, zdravstvene politike ili odnosa prema Evropskoj uniji – to jeste pluralizam, to jeste demokratska debata, i bez nje nema slobodnog društva. Ali Kirkova politika nije bila to.
Njegova "drugačija mišljenja" svodila su se na tvrdnje da su crnci sami krivi za kriminal i siromaštvo, da je Zakon o građanskim pravima iz šezdesetih bio greška jer je navodno "nasilno oduzeo" nešto beloj većini, da žene nemaju pravo da odlučuju o sopstvenom telu čak i kada se radi o desetogodišnjoj žrtvi silovanja, da LGBT ljudi ne treba da uživaju jednaka građanska prava jer time "ruše porodicu", da je islam nespojiv sa zapadnom civilizacijom i da muslimani čine "civilizacijsku pretnju", da je koncept bele privilegije "rasistička ideja" kojom se ponižavaju belci, a da uspešne Afroamerikanke poput Mišel Obame ili Ketanži Braun Džekson mogu biti samo rezultat "otimanja mesta belim ljudima" kroz afirmativnu akciju.
Njegovo "samo drugačije mišljenje" uključivalo je i otvoreno prihvatanje teorije "velike zamene", toksične laži prema kojoj liberali namerno uvoze nebele imigrante kako bi zamenili belu hrišćansku većinu, kao i ideju da je sloboda moguća samo tamo gde postoji hrišćanska populacija. To u prevodu znači da je za njega svaka sekularna, jevrejska, muslimanska ili ateistička zajednica inherentno nesposobna da bude slobodna.
Kada sve to stavimo jedno do drugog, postaje jasno da tu nema govora o običnom različitom i samo drugačijem mišljenju, nego o sistematskom projektu u kojem se već postojeće slobode i jednakosti tretiraju kao neprirodne, nasilno nametnute i nelegitimne, i gde se priprema teren da se te slobode jednog dana ukinu.
Ovde postaje važno da govorimo o fašizmu ne kao o uniformama i ikonografiji, nego kao o logikama i obrascima. Fašizam uvek počinje podelom na prijatelje i neprijatelje, na "nas" i "njih", gde "oni" nisu politički rivali već unutrašnji neprijatelji koji se moraju neutralisati. U Kirkovoj retorici to su bili imigranti, manjine, liberali i feministkinje, svi oni koji navodno ugrožavaju pravu Ameriku.
Drugi obrazac je obećanje preporoda: ideja da nacija može ponovo procvetati samo ako se oslobodi degenerisanih uticaja feminizma, multikulturalizma i sekularizma. Treći je kult hijerarhije i prirodnog poretka: žene treba da se pokore mužu, hrišćanstvo je jedina osnova slobode, a svi ostali identiteti su manje vredni ili pogrešni.
Četvrti obrazac je dehumanizacija: migranti i muslimani ne prikazuju se kao građani sa pravima nego kao opasnost, uljezi, smrtonosna pretnja, i kada se to ponavlja dovoljno dugo, nasilje postaje ne samo dozvoljeno nego i očekivano.
Kirk je karijeru izgradio upravo na tome: širio je osećaj ugroženosti kod onih koji su većina, ubeđujući ih da im oni u manjini otimaju zemlju, prava i identitet, da je njihova sloboda na izdisaju i da se može obnoviti jedino ograničavanjem sloboda onih drugih. To je ista logika na kojoj su počivali najopasniji režimi dvadesetog veka i zato je važno reći naglas da fašizam nije prošlost nego uvek prisutan potencijal, spreman da se pojavi kad god neko normalizuje ideju da su jedni manje vredni od drugih i ne zaslužuju jednaka prava.
To naravno ne znači da je Kirk zaslužio smrt. Ubistvo političkog protivnika je apsolutno zlo i mora biti osuđeno bez ikakvih ograda. Ali isto tako ne znači da je njegova ideologija postala prihvatljiva samo zato što je ubijen.
Njegova smrt ne pere njegove stavove, naprotiv, stavlja ih pod još jače svetlo. Ako nešto, sada je važnije nego ikada da se podsetimo šta je govorio, jer jedino tako možemo raskrinkati lažnu dilemu koju desnica gura: da je on bio mučenik slobode govora. Kada danas čujemo da "levičari slave ubistvo Kirka", treba znati da to nije ništa drugo do manipulacija neznanjem publike.
Niko razuman ne slavi atentat, ali mnogi odbijaju da ga oplakuju kao heroja i mučenika, i u tome ima više poštenja nego u svim krokodilskim suzama koje gledamo ovih dana.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Komentari 17
Куп је битан
jeste rekao sam
Pes
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar