Sankcije NIS-u: Biće loše po nas
Posle pola godine neizvesnosti, Srbija će od 1. oktobra biti pod sankcijama.
Foto: 021.rs
Preciznije, uvodi se pretnja onim privrednim subjektima, proizvođačima, trgovcima, bankarima koji budu poslovali sa Naftnom industrijom Srbije.
SAD će od narednog meseca zabraniti svim svojim kompanijama da posluju sa onim firmama koje sa jedinim proizvođačem goriva u Srbiji realizuju makar jedan biznis aranžman.
Volja najmoćnijeg
Usled ekonomske moći najjače države na svetu, te uloge dolara i američkog bankarstva u globalnim finansijskim aranžmanima, sankcije SAD gotovo automatski prihvata kompletan poslovni svet takozvanog "kolektivnog Zapada", a i velika većina iz ostalih svetskih regiona.
U suprotnom, nemogućnošću da sarađuju sa zapadnim bankama i kompanijama, te da plaćaju u dolarima i evrima, doveli bi sebe u gotovo izgubljenu poziciju.
Posledice će biti grube po NIS, ali i bolne po celokupno stanovništvo Srbije. Dovodi se u pitanje rad Pančevačke rafinerije koja od 3,7 miliona tona sirove nafte, koliko je godišnje prerađivala u poslednje vreme, sa domaćeg tržišta može da nabavi najviše milion.
Teško da bi joj se isplatilo da radi sa tek četvrtinom dosadašnjeg kapaciteta, pa je realno očekivati prestanak rada velikog prerađivača. Postaje izvesno da ćemo morati uvoziti tone i tone goriva, ali nije izvesno ima li kod nas dovoljno logističkih kapaciteta za ovako veliki uvoz benzina, dizela i niza drugih petroproizvoda.
Do sada je iz pančevačke rafinerije snabdevano čak 80 odsto domaćeg tržišta, a bogme godišnje smo izvozili i 1,25 miliona tona što dizela, što benzina. Samo preko sopstvenih bezmalo 350 pumpi NIS drži više od trećine tržišta na malo, ali sankcije će drastično otežati plaćanje i platni promet kroz "nisovski" sistem, pa je veliko pitanje koliko će najveća srpska petrokompanija uspeti da sačuva prisustvo na tržištu.
Remećenje svakodnevice
Neće biti lako ostalim maloprodajnim pumpama da zauzmu nove pozicije. Pitanje je imaju li dovoljno cisterni i tehničkih kapaciteta za tako snažno širenje tako reći preko noći. Realno je očekivati probleme u saobraćaju, a ove nevolje uzrokuju dalje posledice u svim segmentima svakodnevice.
Naravno, lanac nedaća se produžava unedogled... Pod udar dolaze i proizvođači plastike, gume i veštačkih vlakana i čitav niz delatnosti zasnovane na ovim sirovinama.
Biće grozno u narednom periodu. To što ovdašnji svet ima ozbiljno iskustvo i sa znatno kompletnijim, time i pogubnijim, sankcionisanjem, teško da će biti od koristi. Naprotiv, već i samo podsećanje na vreme kada smo masovno kupovali švercovani benzin za pet, šest i više evra po litru budi bolne uspomene.
Verovatno su tokom šest meseci odlaganja sankcija, država i veći potrošači nagomilali zalihe. Pomoći će da u prvo vreme ne osetimo pun udar zabrane koju je uveo Bajden, prethodni američki predsednik, i to nakon izbornog poraza kada je nekoliko meseci tehnički obavljao funkciju prvog u SAD.
Šta smeta Amerima
Formalni razlog uvođenja je fakat da je većinski vlasnik NIS-a ruska firma "Gaspromnjeft", koja se, ne od početka, nalazi na spisku onih sa kojima Ameri zabranjuju i najmanji poslovni potez. Sankcije su formalno uvedene ruskim firmama, među njima i "Gaspromnjeftu", većinskom vlasniku NIS-a, kao kazna za rat na istoku Evrope, uz obrazloženje da se time umanjuje finansijska sposobnost Rusije da vodi dugotrajnu vojnu akciju.
Međutim, kada se zna da otprilike 150 miliona evra profita NIS-a čini tek 0,15 odsto ratnih troškova, jasno je da je u pitanju formalni izgovor. Problemi su druge, umnogome i drugačije prirode.
Srbija je, uz Belorusiju, jedina evropska zemlja koja Moskvi nije uvela sankcije. Naravno da je Srbija protiv rata, ali kao država koja dobro poznaje efekat sankcija, Beograd se odavno odlučio da ovu meru ne praktikuje.
Jasno je osudio agresiju Rusije, međutim ujedno se i drži stava da "sankcije više jačaju nezadovoljstvo stanovništva i podstiču ratnu atmosferu nego što uspevaju da limitiraju finansijske mogućnosti jedne od zaraćenih strana".
Ubrzana militarizacija
Amerikanci, kao ni EU, ne prihvataju srpsku argumentaciju i uveli su sankcije, premda se donedavno ovakva mera praktikovala samo ako je usvoje Ujedinjene nacije, što nije slučaj Srbije. No, danas je politička realnost bitno drugačija i maksimalno zaoštrena. Što je još gore, svet se sve ubrzanije militarizuje.
Tako se gleda na (ne)uvođenje sankcija NIS-u. Prvenstveno su izraz grubo poremećenih odnosa na svetskoj političkoj sceni u kojem Srbiji, poprilično i podjednako udaljenoj od oba bloka, nije lako držati distancu i balansirati.
Srbiji se, dakle, kao veliko zlo uzima činjenica da nije uvela sankcije najjačoj nuklearnoj sili. Takav potez bi automatski vodio i ka svrstavanju u "zapadni", jedan od dva iz kojih se na onaj drugi gleda sve namrgođenije, a i puška i "razornije" cevi sve više usmeravaju.
Praktično, Srbija je ucenjena da pristupi jednoj od dve sukobljene, mada još ne u punoj meri sukobljene, strane. Nije pristala i sankcije su cena za odlučan i istrajan stav.
Pucanje na drugog
Ako pogledamo oko sebe neće nam biti teško videti da je svuda sumorno, čak mračno. Poslednjih nedelja situacija se i pogoršala. Uočavaju se nove tačke na Starom kontinentu u kojima je situacija dovedena do zapaljivosti.
Biće potrebno mnogo umeća i veštine da se očuva samostalna pozicija. Na zemaljskoj kugli odavno se sve plaća, pa i izbegavanje svrstavanja. Nadajmo se da je to, ipak, manje bolno od vezivanja za jedan blok i pucanja na onom drugom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
Komentari 37
Marko
Bole
Sremica BRANKA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar