
Uspeh vlasti: Nepoznato na šta je država utrošila pola milijarde evra
Nedavno je Fiskalni savet, čija je nadležnost da kontroliše javne finansije, potvrdio da vlast Srbije troši budžetski novac krajnje komotno, a sve češće se ne zna i u koje namene.
Ovakvo upravljanje novcem svih građana ove zemlje postalo je često poslednjih godina, pri čemu se koristi promena zakonske regulative kojom se formira takozvana obavezna budžetska rezerva.
Skraćena procedura
Reč je o segmentu budžeta koji Vlada Srbije može da upotrebljava po skraćenoj proceduri, samo na osnovu sopstvene odluke, bez da ima oslonac u skupštinskim fiskalnim planovima. Inicijalno je ova praksa služila za slučaj neočekivanih i nepredvidivih događaja i novonastalih okolnosti.
Obično su se iz ovog segmenta budžeta plaćali troškovi nastali nakon iznenadnih događaja, poput obrušavanja tunela usled nevremena ili neke nesreće. Decenijama iznos nije mogao da premaši 1,5 odsto godišnjih budžetskih prihoda.
Međutim, postepeno se gubila specifičnost i novac iz obavezne rezerve se trošio za štošta. Naravno, uvek samo na osnovu odluke Vlade Srbije. Pre šest godina je učinjena nova krupna promena, visina ovog segmenta budžeta je povećana na četiri odsto budžetskih prihoda, gotovo je utrostručena.
Ovakvi trendovi su naveli Fiskalni savet da se ozbiljnije upusti u nadgledanje trošenja obavezne rezerve. Pokazalo se da se specifična budžetska stavka zloupotrebljava preko svake mere i svake godine sve više i više. Pri tome ministri i vladini činovnici neprekidno nalaze nove mehanizme instrumentalizacije ove budžetske institucije.
Daleko iznad dopuštenog
Tako je prošle (2022.) godine preko obavezne rezerve potrošeno oko 122,5 milijardi dinara, osam i po odsto godišnjih budžetskih prihoda. Više nego dvostruko iznad dopuštene granice. Možda je i veća nevolja što je vlast pronašla mehanizme pomoću kojih preko obavezne rezerve troši mnogo više nego što je planirano.
Pravo je iznenađenje da je lane vlada preko 61 milijarde dinara, više od četiri odsto, utrošila na osnovu odluka koje nisu objavljene u Službenom listu. Jednostavno, takva obaveza se izbegava ako se na odluku stavi oznaka "poverljivo". To je potrošenih oko 500 miliona evra a da se ne zna na šta.
Savet je na jedvite jade uspeo da utvrdi da je oko 100 miliona evra utrošeno za uvoz energenata, 30 miliona za kupovinu nafte Robnih rezervi. Međutim, za čak 370 miliona evra ni Savet nije mogao da utvrdi čak ni preko kog budžetskog korisnika su potrošene.
Izbegavanja nadzora
Postavlja se pitanje kako to da Vlada Srbije budžet realizuje preko obavezne rezerve i to iznad dopuštene granice četiri odsto godišnjih prihoda? Odgovor je u poslednjoj deceniji sve češćoj praksi da se mnogi projekti osmisle i za njih se u budžetu predvide pare.
Kasnije, pak, iz raznih razloga se odustane od namere (ili se prolongira početak), pa se planirani novac prebacuje u obaveznu rezervu i troši po regulama koji važe za ovaj segment državne kase. Tako se postiže da se sve veći deo budžeta troši, a da poreski obveznici nemaju pojma na šta odlazi njihov teško stečeni novac.
Šta postiže vlada tolikim trošenjem državnog novca preko obavezne rezrve? Pre svega izbegava se javna kontrola, a izgleda da se naprednjačkoj vlasti, tim više što je vreme odmicalo, omililo da lovu usmerava bez da građani znaju kome ide i za koje namene.
Jačanje korupcije
Jedini način da srpska javnost sazna upotrebu državne kase je u vreme usvajanja budžeta, kada poslanici odobravaju vladin predlog. Često se dešava da delegati u skupštinskim klupama drugačije vide potrebe nego što je zapisano u vladinom predlogu.
U tom slučaju dolazi do usaglašavanja stavova, odbacivanja delova ili celine pojedinih predloga, stavljanja u budžet nekih drugih predloga. Naravno da javnost prati i pokušava da utiče na ishod skupštinskog glasanja.
Međutim, kada je reč o novcu iz obaveznih rezervi, nema ništa od toga. Ta lova se troši samo na osnovu odluke vlade, a da poslanici, dakle predstavnici građana u parlamentu, ne utiču ama baš ni minimalno na način korišćenja.
Još je tajnovitiji put novca utrošenog na osnovu odluka sa oznakom "poverljivo". A kada nema nadzora i kontrole, mogućnost zlupotrebe i korupcije je neuporedivo veća.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
7
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
13
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Srbija odumire
12.04.2025.•
30
Poslednjih godina često čujemo kako u mnogim fabrikama nema dovoljno radnika, a ni ponovna raspisivanja konkursa ne rezultiraju popunom radnih mesta.
Komentari 15
Dragisa
Mica
dz0
Ali to jos ne stize do mozga onih 40% koji su nedelju presedeli kuci.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar