Plaćenici iz Srbije se za 10.000 dolara bore u Ukrajini

Srpski borci koji učestvuju u sukobima u Ukrajini nisu nikakve patriote na ruskoj ili ukrajinskoj strani, već plaćenici koji mesečno dobijaju oko 10.000 dolara.

 

Srpski borci koji učestvuju u sukobima u Ukrajini nisu nikakve patriote na ruskoj ili ukrajinskoj strani, već plaćenici koji mesečno dobijaju oko 10.000 dolara.

Prema podacima BIA, u građanskom ratu u Ukrajini, čiju celovitost priznaje Srbija, učestvuje oko 30 građana. Dvadestak njih bori se na strani proruskih pobunjenika i obećana im je plata od oko 2.000 dolara nedeljno, dok je poslednjih dana ne više od 10 naših građana otišlo da se bori na strani ukrajinske vojske. Naravno, za 3.000 dolara nedeljno.

Svima njima od septembra preti višegodišnja kazna zatvora jer se očekuje da će tada biti promenjen zakon koji će ubuduće žestoko sankcionisati učešće naših građana u oružanim sukobima u stranim zemljama. Kako se saznaje, u Srbiji nema centra za regrutaciju plaćenika za Ukrajinu, tako da su naši građani na ukrajinsko ratište stigli preko Poljske, ali i direktno preko Moskve.

- Iako se radi o profesionalnim plaćeničkim ratnicima, srpski državljani uglavnom nisu na prvoj liniji fronta. Njima je obećan veliki novac, ali je pitanje da li će ga i dobiti. To su ljudi sa ratnim iskustvom, ljudi koji su obučeni u rukovanju oružjem i svi su u Ukrajinu otišli samoinicijativno - kaže za Blic izvor iz BIA.

On dodaje da je jedan od glavnih kanala regrutovanja za proruske snage u Ukrajini Fejsbuk stranica "Kosovski front" čiji je osnivač i predsednik Aleksandar Kravčenko. On je drug ministra odbrane Donjecke Republike Igora Strelkova, a obojica su kao ruski dobrovoljci učestvovali u ratu u BiH na strani Vojske RS.

Oglas: Nudim iskusne ratnike

Na Fejsbuk stranici "Kosovski front" postoje čak i oglasi u kojima se nudi ljudstvo za Ukrajinu. Tako izvesni muškarac koji se krije iza imena "Alexandar Screeam Tri" nudi "pomoć u ljudstvu, koji imaju dosta ratnog iskustva!!!".

Ovde se svakodnevno objavljuju i informacije o delovanju izvesne četničke dobrovoljačke grupe "Jovan Šević".

  • 23.09.2014 07:27
    " Braca po materi",...?
    Mladi hrvatski građani, u dobi između 19 i 30 godina sve se češće prijavljuju u francusku legiju stranaca. Legija, inače, prima prijave osoba starosti do 40 godina. Potpisnik ovih redova osobno zna jednog mladića iz šire okolice Zagreba (podaci poznati redakciji) koji se priključio legiji, a u Hrvatsku dolazi povremeno.

    Dio njegovih kolega, koji izdrže napornu obuku, po isteku petogodišnjeg ugovora odlaze iz Legije, priključuju se raznim međunarodnim zaštitarskim tvrtkama i vode tuđe ratove, ukratko postaju plaćenici, prvenstveno u Africi.

    Plaća u Legiji, koja je sastavni dio francuske armije, na početku je oko tisuću eura, s vremenom se penje, ali odlaskom u plaćenike legionari mogu zarađivati od deset do dvadeset tisuća dolara mjesečno.

    -Ima naših po cijeloj Africi, bili su u legiji, ali ne znam o koliko se ljudi radi. Većinom rade na osiguranju. Ja sam u Legiji upoznao desetak naših, od kojih se dio također želi baviti plaćeničkim poslom. Dosta naših iz cijele zemlje svake godine dolazi u legionarski centar Aubagne blizu Marseillea, ali se nakon nekoliko dana vrate kući. Od 100 prijavljenih njih 95 pošalju doma. Ima i dosta Srba i momaka iz BiH.

    Većinom su to uredni momci, ali ima i onih koji su od nekog i nečeg pobjegli. Ali ja ne pitam puno, došao sam odraditi svojih pet godina. Mislim da se u legiju ne mogu, kao prije, prijaviti oni najveći kriminalci - sada se sve detaljno provjerawva, nema načina da ih prevarite. Ako lažete, opet vas uhvate – isti dan ili za mjesec. Naporno je, ali na kraju mi je drago šta sam došao, u Hrvatskoj sam radio poslove za dvije do tri tisuće kuna, a ovdje sam do sada uspio ostvarit solidnu ušteđevinu – pričao mi je dok smo nedavno ispijali kavu.
    Od Alžira do Čada
    Nisam puno pitao, znao sam da ne voli pričati o svom novom poslu. Zanimalo me samo je li bio u ‘akciji’ i jesu li vojnici u legiji životno ugroženi.

    -Bili smo u Africi. Tamo je bilo svega. Nagledali smo se sirotinje. Najviše u oko su mi upala djeca od kojih većina na nogama ili ima jednu cipelu, ili nose cipele različitih veličina i boja – kaže, navodeći da se dio njegovih hrvatskih kolega brzo vratio kući, nisu izdržali pritisak. Koliko legija uopće broji stranaca – legionara, pitali smo ga. Kaže na tisuće. Francuski mediji pišu da legija broji oko 8000 tisuća vojnika iz više od 100 zemalja.

    -Što mu je bilo najupečatljivije s obuke?

    -Kada smo iskakali iz helikoptera u more. To nikada neću zaboraviti, kao ni višednevne marševe u kojima bi se dnevno znalo prolaziti i 50 kilometara. Bilo mi je naporno i penjati se uz uže, a nisam se smio pomagati nogama. Prvi dani su nam bili najteži, sve šok do šoka. Ako je ikada bila želja da se vratim to je bilo prvih dana – kaže uz smjeh.

    Vojnike legije šalju na krizna području od Alžira, Džibutija, Francuske Gvajane, Čada, Obale Slonovače. Naš sugovornik tvrdi da mu je, čim je došao tamo, došao dočasnik koji je govorio hrvatski. U legiji nije nužno da znate francuski, kaže, ali s vremenom savladate i jezik zemlje kojoj ste došli ponizno služiti. Hrvatima je teško postati časnik u legiji, većinom ostanu u dočasničkom zvanju, kao i drugi ne-Francuzi.

    No, nekoliko Hrvata je imalo sreće pa su postali časnici, dobili su francusko državljanstvo i rade za Vladu ili vojsku. Iako se u legiju prijavljuju i Hrvati koji iza sebe imaju vojničko iskustvo, svi prijavljeni se tretiraju isto – postaju sasvim obični vojnici. Ukoliko, primjerice ustvrdite da ste bili u nekoj vojsci bitno je dostaviti dokaz o časnom otpustu jer legija ne prima vojnike koji istovremeno služe u drugim vojskama. Uvjeti prijama u legiju su izrazito rigorozni, a razgovori i medicinska vještačenja mogu trajati i do mjesec dana.
  • Osoba M

    15.08.2014 08:21
    @Bole
    Prozivka, niski udarci, jesu li to najbolji argumenti? Mani me toga. Plasim se oruzja, u pogresnim rukama, zato sto imam koga da izgubim.
    -Vizantija, ma koliko bila uredjena za to vreme, za danasnje uslove nije nista. Samo postojanje tehnologije, laksa i dalja komunikacija, cine drzavne aparate mnogo efikasnijim (u teoriji). Uostalom, bas da vidim da li bi neko smeo da strajkuje bilo gde tada, bez da mu otfikare glavu, ili ako su dobro raspolozeni, neki drugi ud.
    Nesto mi se cini da ovi likovi sto idu da ratuju veruju bas u te mitove koje spominjes (dok im to odgovara barem).
    A kad smo vec kod vukova, vuk kozu menja, ali cud nikada. Taj nece birati cije ovce kolje, ukrajinske ili ovdasnje.
  • Bole

    14.08.2014 14:57
    @Osoba M
    .Ne znam u kojoj bajci zivis.Da li si se bojao uniforme ?Oruzja?narod ni danas nema prividnu moc.Kazes, da onda nije bilo uredjenih drzava?Sta je bila Vizantija?To je samo jedan primer.Danas imas UN ciju povelju bi trebalo sve clanice da postuju.Da li postuju?Mesas babe i zabe.Ratne profitere i placenike.Vise me plase oni koji su odrastali na laznim mitovima o velikim srpskim herojima.da je tako kao sto kazes Francuska legija stanaca bi odavno bila rasformirana.
    Skoncentrisao si se samo na Srbiju.Pogledaj ostatak sveta.To 14 vek 21 vek nista ne znaci.Homo Homine Lupus!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Vučić: Važno je da Vlada bude srpska

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je tokom obilaska radova na Nacionalnom stadionu u Surčinu sastav nove Vlade koju je predložio mandatar Miloš Vučević.

Pojačan saobraćaj ka izletištima

U Srbiji se danas, zbog prvomajskog uranka, očekuje povremeno pojačan saobraćaj na putevima koji vode ka lokalnim izletištima, banjama, jezerima i ostalim turističkim mestima.