Plodovi mora postaju sve rizičniji za ishranu zbog klimatskih promena

Klimatske promene postaju sve ozbiljnije i utiču na sve, pa tako i na morsku hranu, a zbog sve viših temperatura na Zemlji ona bi mogla da postane opasna za konzumaciju, i to zbog bakterija.
Plodovi mora postaju sve rizičniji za ishranu zbog klimatskih promena
Foto: pixabay
Prema podacima službe za klimatske promene Kopernikus, ponedeljak 22. jul bio je najtopliji dan u novijoj istoriji i tog dana je prosečna temperatura na Zemlji bila 17,15 stepeni Celzijusa.
 
Evropska agencija za sigurnost hrane u je svom novom izveštaju navela da bi zbog klimatskih promena količina Vibrio bakterija u plodovima mora mogla da poraste, posebno u vodama niskog saliniteta ili u delovima gde se reke ulivaju u more, kako u Evropi tako i na globalnom nivou.
Vibrio ili V. vulnificus je vrsta bakterije koja može da uđe u ljudsko telo nakon konzumacije sirovih ili nedovoljno termički obrađenih školjki ili kroz otvorenu ranu na telu. Kada uđu u telo, ove bakterije mogu da dovedu do sepse ili velikih balona koji se šire po telu i uništavaju tkivo.
 
Ovi morski plodovi u sebi imaju najviše opasnih hemikalija, pokazalo je istraživanje.
Ove bakterije su vrlo retke, ipak nekoliko smrtnih slučajeva povezano je s njima, najviše u SAD. Prošle godine se nekoliko osoba u Konektikatu, Njujorku i Severnoj Karolini zarazilo vibriozom, nakon rekordnih toplotnih talasa u julu.
 
Osim SAD, najranjivije zone u Evropi su Baltičko more, prelazne vode Baltičkog i Severnog mora i Crno more. Ipak, nije problem samo u klimatskim promenama i bakterijama.
 
Problem i u plastici ojačanoj staklom ("Glass reinforced plastic", negde je naverdeno i samo "Fiberglass")
 
Istraživanje koje su proveli naučnici sa Univerziteta u Brajtonu i Univerziteta u Portsmutu otkrilo je čestice tog materijala u školjkama i dagnjama prikupljenima u luci Čičester na južnoj obali Engleske.
 
Te su školjke i dagnje ulovljene u blizini brodogradilišta, a nakon analize utvrđeno je da školjke imaju do 11.220 čestica plastike ojačanom staklenim vlaknima po kilogramu, a dagnje 2740 čestica po kilogramu.
Količina tog materijala pronađena u školjkama i dagnjama bila je najveća tokom zimskih meseci, kada su se brojni brodovi popravljali u obližnjem brodogradilištu. 
 
Pomenuti materijal se koristi u konstrukciji, popravci i održavanju čamaca i brodova, a osim što čestice štete školjkama, one utiču i na ljudsko zdravlje, pokazalo je drugo istraživanje.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Mima

    01.08.2024 03:58
    Nebriga
    Ljudska vrsta je postala toliko bahata i ne vodi računa o zagađenjima koja vrši da ce pomorom prirode uništiti i svoj opstanak na ovoj krhkoj planeti Zemlji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Evropski sud pravde: Bezalkoholni džin ne postoji

Najviša pravosudna instanca Evropske unije, Evropski sud pravde (ECJ), presudio je da bezalkoholno piće ne može da bude prodavano kao džin, jer je to ime rezervisano za specifično alkoholno piće.