VIDEO: Turski sladoled koji se ne topi i prkosi gravitaciji proglašen najboljim na svetu
Nisu svi sladoledi isti.
Američki stil bogat je pavlakom i lagane teksture. Italijanski đelato muti se sporije i služi na nešto višoj temperaturi. Indijski kulfi je gust i nikada se ne muti.
A u Turskoj, maraš dondurma (sladoled od mastiksa) rasteže se poput karamele i gotovo da se uopšte ne topi. Njegovu izuzetnu otpornost duguje brašnu od orhideje poznatom kao salep, koje se proizvodi samo u Turskoj, piše CNN.
Većina posetilaca prvi put se susretne sa neobičnim osobinama ovog sladoleda kroz nastupe uličnih prodavaca na turističkim mestima poput Istiklal avenije ili trga Ortakoj u Istanbulu.
Obučeni u izvezene prsluke i crvene fesove, tradicionalnu nošnju iz južnocentralne regije Kahramanmaraš, odakle dondurma potiče, oni su istovremeno i mađioničari i prodavci sladoleda. Stojeći pored svojih kolica, koriste duge metalne štapove kako bi tukli i mesili dondurmu poput šarenog testa, okrećući je sa istim žarom kao napuljski majstor pice.
Predstava počinje kada mušterije priđu. Prodavci im nude sladoled, zatim ga iznenada povuku, okrenu naopačke i uvlače kupce u zabavnu igru punu trikova.
Jasno je da ovde nije reč o običnom mekanom sladoledu, već o pravom gorostasu među ledenim poslasticama. Međutim, za najbolju dondurmu ipak treba zaobići ulične performere i posetiti zanatsku poslastičarnicu.
Otkriće koje je promenilo život
Lanac gurmanskih sladoledžinica Serez Gurme Dondurma, sa devet lokacija širom Istanbula, osnovao je 2010. godine Serdar Kemahli.
U svojoj radnji u Kaddebostanu, primorskom naselju na azijskoj strani grada, rekao je za CNN da je njegovu opsesiju sladoledom pokrenuo prizor reda ispred jedne poslastičarnice tokom posete malom mestu na obali Egejskog mora.
"Ljudi su bili strpljivi i srećni; odrasli su imali izraze lica kao deca. Ali sladoledi koje su držali bili su jarko plavi, jarko žuti i jarko zeleni - boje koje nijedno pravo voće ili orašasti plod ne mogu da daju", kaže on.
Dondurma iz njegovog detinjstva sedamdesetih godina, kada su postojala samo dva ukusa - običan i čokoladni - i kada je "isti čovek koji je leti prodavao sladoled zimi prodavao turšiju", nestala je.
"Bio sam bez posla, ali te večeri sam shvatio da ne tražim samo posao. Tražio sam nešto što je izgubljeno", kaže on.
Nakon rada u industriji sendviča, posvetio se sladoledu. Posle godinu dana pokušaja i grešaka usavršio je recept i otvorio svoju prvu radnju.
Intenzivan, čvrst i svilenkast
U Kadebostanu je najpopularniji ukus pistaća. Turska je jedan od najvećih svetskih proizvođača ovog svetlozelenog ploda. Pored njega nalaze se i sladoledi od vanile sa Madagaskara, čokolade, oraha, mandarine iz Bodruma i višnje, spremni da budu složeni u kule koje prkose gravitaciji.
Sastojci su prirodni i sirovi, bez veštačkih aroma i aditiva.
Sladoled je čvrst, ali kremast. Gladak i svilenkast, bez i najmanjeg traga ledenih kristala.
Pošto se topi sporije, služi se na višoj temperaturi od običnog sladoleda, pa ukusi dolaze do izražaja mnogo intenzivnije.
Naučna tajna
Dondurma se tradicionalno pravi od samo tri sastojka: mleka, šećera od šećerne repe i salepa.
Salep se dobija mlevenjem krtolastog korena orhideje Dactylorhiza romana, biljke poreklom iz južne Evrope i severne Afrike, koja raste i u planinama južne centralne Turske gde je nastala ova poslastica.
U dondurmu se dodaje i smola mastike kako bi se povećala njena elastičnost.
Od davnina se salep koristi za pripremu napitaka i drugih poslastica.
U Serez Dondurmacısı u Kadebostanu šolja toplog salepa dodatno se obogaćuje cimetom. Ukus je sladak i utešan poput guste tople čokolade, samo što podseća na sladoled od vanile umesto na kakao.
"Ono što salep čini toliko vrednim jeste molekul koji sadrži, a zove se glukomanan. Jedan gram glukomanana može da veže čak 200 puta veću količinu vode od sopstvene težine. To je jedan od najneverovatnijih molekula za vezivanje vode u prirodi", objašnjava Kemahli.
Kao emulgator i zgušnjivač, glukomanan predstavlja "naučnu tajnu" rastegljive i čvrste strukture dondurme.
Kilogram čistog salep praha košta više od 200 dolara.
Nelegalno sakupljanje
Prekomerno sakupljanje dovelo je ove orhideje na ivicu izumiranja. Zbog toga su zaštićene od strane Evropske unije i međunarodne konvencije CITES koja reguliše trgovinu ugroženim vrstama.
Izvoz salepa iz Turske strogo je zabranjen.
Orhideja od koje se pravi salep ima dve podzemne krtolice. Kada bi berači uzimali samo jednu i drugu ostavljali u zemlji, biljka bi opstala.
"Nažalost, uzimaju obe", kaže Kemahli.
Za jedan kilogram salep praha potrebno je između 1.000 i 2.000 biljaka orhideje.
Iako su zaštićene međunarodnim zakonima, svake godine milioni primeraka i dalje se ilegalno čupaju iz prirode.
Zbog toga se danas često koristi veštački salep za pravljenje sladoleda i toplih napitaka, iako se ne može porediti sa originalom.
U Serez Gurme Dondurma koriste pravi salep, ali veoma štedljivo, i podržavaju održivi uzgoj u regionu Turhal. Voće se nabavlja direktno od malih farmi.
Kompanija ima politiku nulte tolerancije prema pesticidima, koji ubijaju insekte, zagađuju vodu i uništavaju mikrobiološki život zemljišta. U svakoj njihovoj poslovnici nalaze se plavi registratori puni laboratorijskih analiza koje potvrđuju čistoću sastojaka.
"Više ne kažem da pravimo sladoled. Kažem ovo: štitimo ono što omogućava postojanje sladoleda. Štitimo divlju orhideju kako dondurma ne bi izgubila svoju dušu. Štitimo pčele kako bi voće nastavilo da postoji. Štitimo podzemne vode kako bi mleko dolazilo od zdravih krava", kaže Kemahli.
Godine 2025. gastronomski vodič TasteAtlas proglasio je dondurmu najboljim zamrznutim desertom na svetu. Predstavnik ovog vodiča rekao je za CNN da je njena "izuzetna otpornost na toplotu" i "žilava, elastična tekstura kakvu nema nijedna druga ledena poslastica" čine desertom koji se mora probati.
Ipak, dok su nazivi poput đelata poznati širom sveta, dondurma je i dalje gotovo nepoznata van Turske. Glavni razlog je jednostavan - prava, autentična dondurma može se probati samo u Turskoj. Zato bi putnici trebalo da je dodaju na svoju listu gastronomskih doživljaja, zajedno sa kebabom i baklavom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Inicijativa da se pica protera iz škola u Rusiji izazvala žustru raspravu
15.11.2026.•
4
Inicijativa da se pica protera iz škola u Rusiji podelila je javnost i političku elitu.
Francuski sir "komte" star dve godine proglašen najboljim na svetu
14.11.2026.•
0
Francuski sir "komte", koji je sazrevao puna 24 meseca, proglašen je najboljim sirom na svetu na takmičenju održanom u španskoj Kordobi, na kojem je ocenjeno više od 5.300 sireva iz 45 zemalja.
Biljna mleka mogu da utiču na telesnu težinu: Da li su zdravija opcija?
10.11.2026.•
3
Ovseni napici postali su izuzetno popularna alternativa kravljem mleku, ali stručnjaci upozoravaju da takva zamena može imati negativne posledice po zdravlje kostiju, zuba i telesnu težinu.
VIDEO: Restoran u malom španskom mestu proglašen za najbolji na svetu
08.11.2026.•
0
Španski restoran "Ečebari gril" (Asador Ečebari) proglašen je za najbolji na svetu za ovu godinu.
Naučnici razvili banane koje ne potamne nakon ljuštenja
08.11.2026.•
0
Britanski naučnici razvili su novu vrstu banana koje ne potamne nakon ljuštenja ili sečenja.
Trik za sočnu pečenu piletinu: Posolite je dan ranije i dobićete hrskavu kožicu
07.11.2026.•
0
Za savršeno pečenu piletinu, sa sočnim mesom i hrskavom, zlatnosmeđom kožicom, važna je i priprema dan pre pečenja.
Kako da napravite domaći sok od jabuka
05.11.2026.•
2
Jesen je sezona jabuka, a od ovog voća kod kuće možete napraviti sok bez konzervansa.
Pet vrsta sireva koje ne bi trebalo kupovati u supermarketima
04.11.2026.•
2
Sir je čest izbor u kupovini, ali nisu svi proizvodi istog kvaliteta.
Čemu služi strana rendeta s oštrim šiljcima koju retko ko koristi
01.11.2026.•
5
Većina ljudi na rendetu koristi jednu ili dve omiljene strane, dok jedna ostaje gotovo netaknuta.
Da palenta ispadne savršena: Na ovo obratite pažnju
01.11.2026.•
1
Kada se pravilno pripremi, palenta bi trebalo da bude gusta i kremasta.
Može li muzika da utiče na ukus hrane?
01.11.2026.•
0
Muzika zaista može da učini obroke ukusnijim tako što pojačava ukuse hrane, otkriva novo istraživanje.
Mekdonalds tužen zbog "Mekriba": Da li sendvič zaista sadrži meso sa rebara?
31.10.2026.•
2
Sud u Čikagu odbio je zahtev kompanije "Mekdonalds" za odbacivanje kolektivne tužbe u kojoj se lanac brze hrane optužuje da je potrošače dovodio u zabludu u vezi sa sastavom sendviča "Mekrib".
Šta jesti kada ogladnite pred spavanje: Nutricionistkinje preporučuju tri užine
29.10.2026.•
0
Kasna glad ne mora da znači da treba preskočiti obrok i sačekati jutro.
Zašto pečeno meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne
29.10.2026.•
0
Meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne.
Mala istorija majoneza
26.10.2026.•
0
Majonez je danas jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih sosova na svetu.
Naučnici pronašli novi način da spasu banane od nestanka
26.10.2026.•
0
Jedna od najpopularnijih sorti banana na svetu mogla bi da dobije naslednika otpornog na opasne bolesti.
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
25.10.2026.•
0
Voće i povrće i dalje su neizostavan deo zdrave ishrane, ali istraživanja pokazuju da pojedine poljoprivredne kulture danas sadrže manje važnih hranljivih materija nego pre nekoliko decenija.
Mali trik za ukusnije meso: Dodajte prstohvat šećera tokom pripreme
25.10.2026.•
0
Mala količina šećera tokom pripreme mesa može doprineti lepšoj boji i izraženijem ukusu, naročito kada se želi postići karamelizovana korica.
Sezona nara je počela: Koliko je ovo voće zaista dobro za zdravlje?
23.10.2026.•
3
Nar je ponovo dostupan na pijacama i u marketima, a često se predstavlja kao superhrana.
Italija uspešno brani titulu u proizvodnji testenina
23.10.2026.•
0
Testenine na tanjirima završavaju u najrazličitijim oblicima, kao špagete, fuzile, pene ili taljatele, ali bez obzira na to u Evropskoj uniji se ubedljivo najveća količina testenina proizvodi u Italiji.
Grčki i običan jogurt - koje su razlike?
21.10.2026.•
6
Grčki i obični jogurt nastaju na isti način, od mleka i živih bakterijskih kultura.
Komentari 1
Maki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar