Italija uspešno brani titulu u proizvodnji testenina

Testenine na tanjirima završavaju u najrazličitijim oblicima, kao špagete, fuzile, pene ili taljatele, ali bez obzira na to u Evropskoj uniji se ubedljivo najveća količina testenina proizvodi u Italiji.
Italija uspešno brani titulu u proizvodnji testenina
Foto: Pixabay
Prema podacima evropske statističke službe Eurostat, samo prošle godine u Italiji je proizvedeno 4,2 miliona tona različitih testenina. To je bilo 69 odsto ukupne proizvodnje u EU koja je iznosila 6,1 milion tona.
 
Na drugom mestu po proizvodnji u Evropi bila je Španija sa 379.000 miliona tona, odnosno šest odsto ukupne proizvodnje. Za njom sledi Nemačka sa 304.000 miliona tona, odnosno pet odsto proizvodnje u EU. To nije bilo dovoljno za njene potrebe pa je uvezla još gotovo pola miliona tona, uglavnom iz Italije. 
Ukupna proizvodnja testenina u svetu iznosi oko 17,3 miliona tona.
 
Velika većina testenina proizvedenih u EU bile su testetnine bez jaja, i to 82 odsto. U Italiji je udeo testenina sa jajima iznosio 17 odsto, a u Španiji svega dva odsto.
Veliki izuzetak je Nemačka u kojoj je skoro polovina proizvedenih testenina (46 odsto) bila sa jajima, što je u skladu sa srednjoevropskom kulinarskom tradicijom. 
 
Podaci objavljeni u medijima povodom Svetskog dana testenina, 25. oktobra, pokazuju da je Italija u EU ujedno i najveći izvoznik testenina, a i da su Italijani ubedljivo najveći potrošači, sa konzumacijom koja po osobi iznosi 23,5 kilograma godišnje. 
 
Poređenja radi, u Grčkoj je potrošnja malo veća od 12 kilograma, a u Nemačkoj  približno deset kilograma. 
 
U Italiji ukupan promet u lancu proizvodnje testenina iznosi oko 13,5 milijardi evra, plus oko tri milijarde evra koje država zarađuje na ime PDV.
 
Međutim, uprkos velikoj proizvodnji, izvozu prihodima i potrošnji, itajansko tržište testenina ne raste nego se naprotiv smanjuje. Razlozi su brojni, a među njima su i poskupljenja i izmenjena demografska slika u zemlji, piše portal ilsole24ore.it. 
 
Italijanska unija proizvođača hrane procenjuje da industrija testenina svake godine ulaže 550 miliona evra u istraživanje i razvoj, što je približno deset odsto njenog prihoda.
 
Rezultat su različite vrste testenina, među kojima je poslednjih godina, iako sa još nešto više od jedan odsto udela u prodaji, bezglutenska testenina, koja se ne proizvodi od pšenice, i koja je popularna i među onima koji nisu osetljivi na gluten.
 
Najnoviji trend su i visokoproteinske testenine, testenine sa povećanim sadržajem vlakana ili one obogaćene probioticima i mineralima.
 
Svetski dan testenina inicirali su 1995 proizvođači testenina iz celog sveta na Svetskom kongresu paste u Rimu. Posle tog prvog okupljanja u Rimu, kongres je od 1998. godine počeo da se održava u drugim gradovima širom sveta. Ove godine domaćin je 27. i 28. oktobra italijanska Parma.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Da li je konzervirano voće zdravo?

Iako se sveže voće često smatra najboljim izborom, konzervirano voće može da bude zdrava i praktična alternativa, naročito ako ne sadrži dodate šećere.

Kada je najbolje vreme za slatkiše?

Čokolada posle ručka, kolač uz popodnevnu kafu ili nešto slatko pred spavanje? Istraživanja pokazuju da nije potpuno svejedno kada tokom dana jedemo slatkiše.