Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Zašto su Lego kockice tako skupe?
27.01.2026.•
2
Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Muzej Luvr zatvoren četvrti put od početka štrajka dela osoblja
26.01.2026.•
0
Muzej Luvr ostao je danas zatvoren po četvrti put od sredine decembra, kada je počeo štrajk dela osoblja koje traži bolje radne uslove, saopštilo je pariski muzej.
Na današnji dan: Otkriven Brazil, potpisan Karlovački mir, umrla Ava Gardner, poginuo Kobi Brajant
26.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. januar, u svetu i kod nas.
Skijaš preminuo nakon sudara na stazi u Austriji
25.01.2026.•
0
Austrijski skijaš star 49 godina preminuo je nakon sudara sa 14-godišnjim irskim tinejdžerom skijašem u Cel am Zeu u Austriji, javili su austrijski mediji.
Zašto škola počinje u septembru?
25.01.2026.•
2
Iako je januar prvi mesec nove kalendarske godine, učenicima on ne donosi "novi početak" u školskom smislu - nego povratak u već uhodanu školsku rutinu.
Prevaranti u Belgiji se lažno predstavljaju kao kraljevska porodica
25.01.2026.•
0
Prevaranti u Belgiji su više od godinu dana pokušavali da iznude novac od visokih stranih vladinih zvaničnika i biznismena, koristeći veštačku inteligenciju kako bi se lažno predstavili kao članovi kraljevske porodice.
Upotreba lekova za mršavljenje avio-prevoznicima štedi milione
25.01.2026.•
0
Sve veća upotreba lekova za mršavljenje mogla bi ove godine najvećim američkim avio-prevoznicima da donese uštedu do 580 miliona dolara na troškovima goriva, pokazala je analiza kompanije "Jefferies".
Švajcarska planira novi namet za vozače koji samo prolaze kroz tu državu
25.01.2026.•
4
Švajcarska je pokrenula proceduru za usvajanje novog "drive-through" poreza.
FOTO, VIDEO: Engleska plaža bila prekrivena pomfritom i lukom
25.01.2026.•
0
Plaža u Engleskoj nestala je pod slojem sirovog pomfrita i luka nakon što je kontejnerski brod prosuo svoj teret ranije ovog meseca.
Na današnji dan: Osnovana Liga naroda, počele prve Zimske olimpijske igre, počela da izlazi Politika
25.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. januar, u svetu i kod nas.
Makron obećao zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina od sledeće školske godine
24.01.2026.•
2
Predsednik Francuske Emanuel Makron obećao je da će vlada pokrenuti ubrzani postupak kako bi parlament brzo usvojio zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina, da bi stupio na snagu sledeće školske godine.
Na današnji dan: Umro Čerčil, Petrograd preimenovan u Lenjingrad
24.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled dešavanja koja su se dogodila na današnji dan, 24. januar.
Oformljen TikTok U.S.
23.01.2026.•
0
Platforma TikTok oformila je danas svoj američki entitet TikTok U.S. nakon višegodišnjih pregovora sa kineskim vlasnikom te društvene mreže, kompanijom BajtDens, čiju aplikaciju koristi više od 200 miliona Amerikanaca.
Na današnji dan: Studenti u Beogradu 100 sati stajali pred kordonom 1997. godine
23.01.2026.•
7
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 23. januar, u svetu i kod nas.
Južna Koreja usvojila zakon protiv zloupotrebe veštačke inteligencije
22.01.2026.•
2
Južna Koreja je danas postala prva zemlja u svetu u kojoj je na snagu stupio sveobuhvatan zakon koji reguliše primenu veštačke inteligencije (AI).
Kako se rešiti mirisa duvana iz stana ili kuće: Ovo su saveti
22.01.2026.•
9
Nije važno da li vi pušite ili ne, dovoljno je svega nekoliko zapaljenih cigareta u zatvorenom prostoru da čitava prostorija poprimi težak, ustajao miris koji se zadržava dugo nakon što gosti odu.
Na današnji dan: "Krvava nedelja" u Petrogradu, umrla kraljica Viktorija, rođen lord Bajron
22.01.2026.•
1
Ovo je pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 22. januar, u svetu i kod nas.
Milkina aplska mlečna čokolada proglašena za "Prevaru sa ambalažom": Smanjeno pakovanje
21.01.2026.•
7
Hamburški centar za potrošače proglasio je Milikinu alpsku mlečnu čokoladu za "Prevaru sa ambalažom za 2025 godinu", za šta je glasalo čak 66,7 odsto, odnosno dve trećine glasača.
Na današnji dan: Umrli Lenjin i Orvel, u Monte Karlu prvi auto-reli, rođen Plasido Domingo
21.01.2026.•
0
Ovo je pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 21. januar, u svetu i kod nas.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar