
Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Upotrebljena anestezija za vađenje zuba, rođen Milan Rakić, Nikson posetio Beograd
30.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 30. septembar.
Na današnji dan: Počeo talas štrajkova zbog pokradenih izbora, umrli Bris Taton i Isidora Žabeljan
29.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. septembar.
VIDEO: Donirala Muzeju Perl Harbor metak izvađen iz srca njenog muža
28.09.2025.•
0
Bivša bolničarka iz Drugog svetskog rata Elis Bek Derou, koja sada ima 106 godina, odlučila je da muzeju posvećenom napadu na Perl Harbor donira metak izvađen iz srca njenog supruga koji je tada ranjen.
Objavljen izveštaj o najbogatijim narodima na svetu: Na listi i građani Srbije
28.09.2025.•
3
Građani SAD u proseku su najbogatiji na svetu, sa ličnim imetkom koji iznosi 311.000 evra, pokazao je najnoviji Globalni izveštaj o bogatstvu osiguravajuće kuće "Allianz" za 2024. godinu.
Na današnji dan: Umrli Ejdus, Paster, Zola i Mokranjac, Vojvodina izgubila atribute državnosti
28.09.2025.•
3
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 28. septembar.
Veštačka inteligencija dekodirala 18 godina staru poruku u boci
27.09.2025.•
0
ChatGPT i ostali alati veštačke inteligencije omogućili su dekodiranje delova pisma, ali sada je nemoguće pronaći Lindu, koja je tražila odgovor od onoga ko bocu s porukom pronađe.
Zabranjeni mobilni telefoni u školama u Albaniji
27.09.2025.•
1
Novo uputstvo Ministarstva prosvete Albanije koje je stupilo na snagu, zabranjuje upotrebu mobilnih telefona i povezanih uređaja učenicima i nastavnicima u svim preduniverzitetskim ustanovama u zemlji.
Na današnji dan: DOS proglasio pobedu, osnovan Informbiro, umro Edgar Dega
27.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 27. septembar.
Sud naložio iseljenje stranke AfD iz njenog sedišta, presudio u korist vlasnika zgrade
26.09.2025.•
0
Nemački sud danas je naložio ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Nemačku (AfD) da napusti svoje nacionalno sedište 2026. godine.
Na današnji dan: Marička bitka, rođen Ljubomir Nenadović, umrli Pol Njumen i tvorac "Zagora" i "Dilana Doga"
26.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Fokner i osnivač genetike, umrli Remark, Paskaljević i Turajlić
25.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Zvaničnik Albanije smenjen jer nije poštovao zabranu pušenja u restoranu u SAD
24.09.2025.•
1
Ministarka unutrašnjih poslova Albanije Albana Kočiu je potvrdila da je smenila svog zamenika zbog nepoštovanja zabrane pušenja u jednom restoranu u SAD.
VIDEO: Ogromna rupa se otvorila usred Bangkoka, "progutala" automobile i stubove
24.09.2025.•
2
Rupa duboka 50 metara otvorila se jutros ispred bolnice Vadžira u centru Bangkoku, a u urušavanju zemlje propali su automobili i električni stubovi.
Na današnji dan: Opozicija pobedila Miloševića na izborima, napad u Banjskoj
24.09.2025.•
2
Pregled najznačajnijih događaja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. septembar.
Studija: Srbija treća u Evropi po broju smrtnih slučajeva zbog vrućine
23.09.2025.•
1
U Srbiji je tokom leta prošle godine zbog vrućine umrlo više od 2.500 ljudi, dok je u Evropi gotovo 63.000 smrtnih slučajeva povezano sa rekordnim temperaturama, procena je Instituta za globalno zdravlje Barselona.
Na današnji dan: Umrli Frojd, Neruda i Sonja Savić, Jermenija proglasila nezavisnost od SSSR
23.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
FOTO: Peščana staza usred mora: Legendarno "Čudo Džindoa" ima i naučno objašnjenje
22.09.2025.•
1
Prirodni fenomen u Južnoj Koreji, poznat kao "Čudo Džindoa", dešava se samo dvaput godišnje. Tada se more "razdvoji", na oko sat vremena, a scena podseća na onu iz biblijske.
Japanski grad preporučio građanima da telefone i druge uređaje koriste dva sata dnevno
22.09.2025.•
0
Skupština grada Tojoake u Japanu danas je usvojila uredbu kojom preporučuje svim stanovnicima da ograniče korišćenje pametnih telefona i drugih digitalnih uređaja na dva sata dnevno van posla i škole.
Danas počinje jesen: Obdanica i noć skoro jednaki
22.09.2025.•
0
Jesen počinje danas u 20.19 časova, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković".
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar, Švajcarska stekla nezavisnost
22.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Milion i po Australijanaca u opasnosti zbog porasta nivoa mora do 2050. godine
21.09.2025.•
0
Prema izveštaju o nacionalnoj proceni klimatskog rizika, milion i po Australijanaca koji žive u priobalnim područjima biće ugroženi porastom nivoa mora do 2050. godine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar