
Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Najveći meteorit sa Marsa na prodaju: Procenjena vrednost od dva do četiri miliona dolara
13.07.2025.•
0
Kamen težak 25 kilograma, za koji se veruje da potiče s Marsa, biće ponuđen na aukciji u aukcijskoj kući Sotbi (Sothebys) u Njujorku.
Kina zabranjuje jednu stvar u električnim vozilima
13.07.2025.•
0
Vožnja električnih automobila pomoću samo jedne papučice - tzv. "e‑pedal" ili "one‑pedal driving" - uskoro će biti prošlost na kineskim drumovima.
VIDEO U Atlantiku se nalazi više od 200.000 buradi sa radioaktivnim otpadom: Mapirano njih 3.350
13.07.2025.•
1
Tim naučnika mapirao je tokom jednog meseca ukupno 3.350 burića sa radioaktivnim otpadom, potopljenih na dnu severoistočnog dela Atlantika, mada nije detektovan visok nivo radioaktivnosti.
U Japanu možete da unajmite osobu koja će dati otkaz umesto vas
13.07.2025.•
2
Postoje agencije koje uskaču kada zaposleni ne mogu sami da preseku i kažu nadređenom da odlaze.
Holandske škole zabranile mobilne telefone, rezultat - manje ekrana, više razgovora i bolje ocene
13.07.2025.•
0
Nakon što je holandska vlada preporučila da se pametni telefoni izbace iz učionica, škole su prihvatile izazov - i rezultati su iznenađujuće pozitivni.
Hapšen 254 puta, ali i dalje krade po prodavnicama u Njujorku - a nije ni jedini takav slučaj
13.07.2025.•
1
Entoni Vajt iz Njujorka iza sebe ima 254 hapšenja, ali i dalje krade po njujorškim prodavnicama.
Francuska uklanja naplatne rampe, ali ko ne plati putarinu - sledi drakonska kazna
13.07.2025.•
0
Vožnja francuskim auto-putevima uskoro će izgledati potpuno drugačije.
Gde je kanabis legalan u Evropi?
13.07.2025.•
2
Vodič kroz zakone o medicinskoj marihuani i rekreativnoj upotrebi širom kontinenta i Ujedinjenog Kraljevstva.
Automobilom ušao u prodavnicu jer ga je mrzelo da vuče gajbu piva peške
13.07.2025.•
2
Stariji muškarac ušao je vozilom u supermarket "Karfur" u toskanskom gradu Albinija, rekavši da je to uradio jer ga "mrzi da vuče gajbu piva" iz prodavnice do automobila, preneli su italijanski mediji.
Na današnji dan: Održani Live Aid koncerti, rođen Cezar, počelo prvo Svetsko prvenstvo u fudbalu
13.07.2025.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jul, u svetu i kod nas.
Pet ljudi povređeno danas u trci s bikovima u Pamploni
12.07.2025.•
0
Pet ljudi je povređeno u subotu tokom šeste trke s bikovima na ovogodišnjem festivalu San Fermin u Pamploni, u Španiji.
Saveti MUP-a pred godišnje odmore: Nemojte olakšavati lopovima
12.07.2025.•
9
MUP je apelovao da građani u sezoni godišnjih odmora posebnu pažnju posvete zaštiti svoje imovine.
Na današnji dan: Umro Erazmo Roterdamski, rođeni Neruda i Modiljani
12.07.2025.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 12. jul, u svetu i kod nas.
Makedonija sačuvala status Ohrida na listi Uneska
10.07.2025.•
2
Status Ohridskog jezera kao svetskog prirodnog i kulturnog nasleđa je sačuvan na današnjoj sednici Komiteta za svetsku baštinu Uneska u Parizu.
Gorska služba spasavanja objavila konkurs za nove spasioce volontere
10.07.2025.•
0
Gorska služba spasavanja Srbije (GSS) otvorila je konkurs za nove spasioce volontere, a rok za podnošenje prijava je 10. avgust.
Lopatice na Mulen Ružu će se večeras ponovo zavrteti
10.07.2025.•
0
Lopatice na Crvenoj vetrenjači - Mulen ružu - u Parizu ponovo će početi da radi večeras u 22.45 časova, nakon više od 14 meseci pauze zbog incidenta u aprilu 2024. godine, saopštila je uprava.
Na današnji dan: Rođeni Tesla, Prust i Karl Orf, umro Omar Šarif
10.07.2025.•
1
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 10. jul, u svetu i kod nas.
Topljenje glečera moglo bi da pokrene vulkanske erupcije
09.07.2025.•
0
Topljenje glečera širom sveta moglo bi da pokrene dugo uspavane vulkane koji se možda bude ispod leda, ocenili su naučnici na Goldschmidt 2025 konferenciji u Pragu.
VIDEO: Matel napravio Barbiku sa dijabetesom tipa 1
09.07.2025.•
0
Kompanija Matel lansirala je prvu Barbiku s dijabetesom tipa 1 u nastojanju da podstakne veći osećaj uključenosti i empatije među decom, izjavila je potpredsednica kompanije.
Na današnji dan: Umro tvorac žileta, Tajson protivnika ugrizao za uvo, EP osudio zločin u Srebrenici
09.07.2025.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 9. jul, u svetu i kod nas.
Velika brzina uzrok nesreće u kojoj je poginuo Diogo Žota
08.07.2025.•
1
Prvi rezultati istrage saobraćajne nesreće u kojoj su prošle sedmice u Španiji život izgubili napadač Liverpula Diogo Žota i njegov brat ukazuju na "veliko prekoračenje brzine", saopštila je španska Civilna garda.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar