Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Rekordan broj bolovanja u britanskoj pošti zbog napada pasa na poštare
07.07.2026.•
0
Poštar Kraljevske pošte bio je odsutan sa posla više od 300 dana nakon što ga je napao pas, dok je ukupan broj dana bolovanja zbog napada pasa na poštare prošle godine dostigao rekordnih 3.442.
Na današnji dan: Umro Artur Konan Dojl, u Beogradu počeli protesti zbog vraćanja policijskog časa
07.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 7. jul, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Pogubljen Tomas Mur, osnovan SSSR, umro Morikone, prikazan prvi zvučni film
06.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 6. jul, u svetu i kod nas.
FBI zaplenio više od 600 dronova blizu lokacija gde se održava Svetsko prvenstvo
05.07.2026.•
0
FBI je saopštio da je od početka Svetskog prvenstva u fudbalu, 11. juna, zaplenio više od 600 dronova u blizini lokacija na kojima se igraju utakmice, nakon što je utvrđeno da su letelice narušile režim zabrane letenja.
Holanđani tokom ekstremnih vrućina posipaju puteve solju - ovo je razlog
05.07.2026.•
0
Tokom toplotnog talasa asfalt je ozbiljno izložen ekstremnim temperaturama.
Bračni par u Nemačkoj u bašti našao više od 1.000 ljudskih kostiju i zuba
05.07.2026.•
0
Porodica iz nemačkog grada Braunšvajga pronašla je više od 1.000 ljudskih kostiju i zuba tokom radova na uređenju dvorišta, a nemačka policija saopštila je da dosadašnja istraga nije pokazala da je reč o krivičnom delu.
Vozilo u Brazilu nije pomereno šest godina sa parkinga, vlasnik duguje 30.000 evra
05.07.2026.•
3
Automobil "honda sivik" parkiran je već šest godina na parkingu aerodroma u Rio de Žaneiru, a njegov vlasnik duguje čak 30.000 evra za parking, prenosi Figaro.
VIDEO: Francuzi se zbog klima tukli u prodavnicama, ima povređenih
05.07.2026.•
0
Produženi toplotni talas u Francuskoj izazvao je pravu kupovnu groznicu širom zemlje, pošto su hiljade građana pohrlile u prodavnice kako bi kupile klima-uređaje i ventilatore po sniženim cenama.
Na današnji dan: Umro Jakov Ignjatović, rođen Tin Ujević, prvo ograničenje brzine - dve milje na sat
05.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 5. jul, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: SAD proglasile nezavisnost, rođen Garibaldi, objavljen "Komunistički manifest"
04.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 4. jul, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Nedelja proglašena danom za odmor, rođen Kafka, osuđen Kasapin iz Liona
03.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 3. jul, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Borislav Pekić i Nostradamus, rođen Herman Hese, počeo Krimski rat
02.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 2. jul, u svetu i kod nas.
Kopernikus: Najveće temperature mora ikada zabeležene
01.07.2026.•
2
Dnevne temperature površine svetskih mora dostigle su najviše vrednosti ikada zabeležene za ovo doba godine, saopštili su danas Služba za klimatske promene Kopernikus (C3S) i Pomorska služba Kopernikus.
Velika Britanija "možda" bude intervenisala u spajanju Vorner Brosa i Paramaunta zbog raznovrstnosti medija
01.07.2026.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da će verovatno intervenisati u slučaju pripajanja Vorner Bros-Diskaverija Paramaunt-Skajednsu, što potencijalno komplikuje ovo spajanje dva holivudska studija.
Sud će odlučivati da li su društvene mreže dizajnirane da izazivaju zavisnost kod dece
01.07.2026.•
0
Sudija Okružnog suda SAD Ivon Gonzalez Rodžers odbacila je zahtev kompanije Meta Platforms da se odbaci tužba koju su podneli državni tužioci više američkih saveznih država.
Na današnji dan: Hrvatska postala članica EU, Železnička stanica u Beogradu prestala da radi
01.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 1. jul, u svetu i kod nas.
Svakog dana 2.600 novih milionera: Globalno bogatstvo oborilo višegodišnji rekord
30.06.2026.•
2
Prema godišnjoj analizi švajcarske banke UBS, globalno bogatstvo je tokom 2025. godine raslo najbržom stopom u poslednjih nekoliko godina, zbog čega se u svetu svakodnevno stvaralo oko 2.600 novih milionera.
Mali vodič kroz muški stil: Kako odabrati košulju koja savršeno pristaje svakoj prilici?
30.06.2026.•
0
Bilo da se pripremate za važan poslovni sastanak, svečani događaj, ili jednostavno želite da izgledate doterano u opuštenoj večernjoj šetnji, jedan komad garderobe igra ključnu ulogu u svakoj kombinaciji - košulja.
Na današnji dan: Huligani nasilno sprečili Prajd u Beogradu, ukinut poslednji paket sankcija SRJ
30.06.2026.•
3
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 30. jun, u svetu i kod nas.
Boostovanje bussiness efficiency-a: Razumete li pidžin jezik?
29.06.2026.•
4
U marketingu, prodaji i IT-ju sve češće se komunicira jezikom koji nije ni engleski, ni srpski, već nešto između. Takav jezik se u lingvistici zove pidžin.
Na današnji dan: Rođeni Petar Kočić i Sent Egziperi, Ana Brnabić postala premijerka
29.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 29. jun, u svetu i kod nas.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar