Svima se s vremena na vreme dogodi da kupe nešto što im nije potrebno, ali pruža osećanje zadovoljstva, tako da je "šoping terapija" postala omiljeni lek za pritiske koje donosi moderan život.
Svima se s vremena na vreme dogodi da kupe nešto što im nije potrebno, ali pruža osećanje zadovoljstva, tako da je "šoping terapija" postala omiljeni lek za pritiske koje donosi moderan život.
Za bogate, granica praktično više i nema - imućni Kinezi nedavno su kupili tri flaše vina šato lafit iz 1869. godine po ceni od preko 200.000 dolara za bocu. Radi se isključivo o statusnom simbolu, pošto ga piti neće, jer ima ukus sirćeta.
Ali, treba li da se stidimo sklonosti da bacamo pare na manje-više nepotrebne stvari?
Tvrdi se da su najbolje stvari u životu - besplatne. A opet, vlade širom sveta nakon udara ekonomske krize pozivaju građane da više troše, jer je to jedini način da se ponovo pokrene ciklus privrednog rasta. Dakle, kupovati ili ne kupovati - teško pitanje, koje je posebno aktuelno u pretprazničnim danima, kada vlada prava šoping-manija.
Kozmetički hirurg Pol Begli za BBC kaže da se ne stidi svoje sklonosti da troši pare na luksuzne predmete - pošteno ih je zaradio, kaže, a time pomaže i britansku ekonomiju.
"Kad sednem za volan mog "aston martina" izgledam kao Bred Pit i visok sam 190 centimetara. Dok sam u tom automobilu, tako se osećam. Mnogo radim, pošteno plaćam porez i smatram da sam zaslužio tu mrvu zadovoljstva. Uz to, osećam da je moja sreća zarazna - kada nasmejan dođem na posao i saradnicima poželim dobro jutro, i oni se odmah oraspolože", kaže on.
Takvo, kratkotrajno zadovoljstvo najviše je što možemo da izvučemo iz posedovanja materijalnih dobara, smatra psihoterapeut Dajan Mekgregor Hepbern.
"Treba razlučiti šta podrazumevamo pod srećom - da li je to kratkotrajno ushićenje zato što smo seli u "aston martin"' ili je sreća nešto drugo - osećanje lakoće i ispunjenja. Ako se osećate dobro u svojoj koži, veća je verovatnoća da će vas materijalna dobra usrećiti. U suprotnom, tu prazninu je teško popuniti", istakla je ona.
Pisac Sara Dinent podseća da moderno potrošačko društvo ne dozvoljava da budemo dugo srećni. Nezajažljiva želja za posedovanjem novih stvari je deo ljudske prirode, na koju potrošačko društvo upravo i računa. Materijalna dobra postaju zamena za ljudski kontakt i ona nas, kaže Hepbern, čine poželjnim i vrednim.
Prisutno je i pogrešno uverenje da je samo sreća poželjno osećanje. "Mi se kao društvo bojimo tuge. Ne želimo nikada da budemo tužni, a ako to jesmo, smatramo da s nama nešto nije u redu. U stvari, potrebno je da ponekad budemo nesrećni, da bismo znali da prepoznamo radost, da bismo se osećali bolje. To se ne postiže gomilanjem materijalnih dobara, nego razumevanjem sopstvenih osećanja", izjavila je ona za BBC.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Naučnici Univerziteta u Kembridžu tvrde da su uspešnim eksperimentima na miševima došli na korak od stvaranja vakcine koja će moći da zašiti ljude od širkog spektra korona virusa.
Više od 60 procenata svetske populacije veruje vakcinama i spremno je da se ponovo vakciniše protiv kovida 19, kao i protiv drugih rasprostranjenih bolesti.
Danska vlada saopštila je da ublažava ograničenja za abortus prvi put u poslednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umesto kao do sada do 12. nedelje.
Demencija je pogubna dijagnoza kako za obolelu osobu tako i za članove porodice i prijatelje. To je stanje koji dolazi sa grupom simptoma koji utiču na kontinuirano slabljenje funkcija mozga.
Generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv buducih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku.
U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.
Hirurzi u Beču od početka godine pacijente operišu pomoću mašine za minimalno invazivnu hirurgiju "Da Vinči". Ovakav robot u Srbiji i dalje ne postoji.
Institut "Batut" upozorio je danas građane koji poste da i nakon posta moraju voditi računa i biti umereni kako se ne bi javile mučnina, nadutost i bol u stomaku.
Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?
Na teritoriji Srbije registrovano je 68 slučajeva mаlih bоginjа (morbila) zaključno sa 26. aprilom, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, od početka godine, prijavljeno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus tokom tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar