Vrele letnje noći i problemi sa spavanjem: Kako da se naspavamo?
Spavanje u vrelim letnjim noćima često se pretvara u noćnu moru. Po celu noć vrtimo se u krevetu i kad nekako i zaspimo vrućina nas ponovno sustigne i probudi.
Foto: Pixabay
Kako vrućine utiču na naš san, objašnjava fiziolog prof. dr Dragan Hrnčić sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, piše RTS.
Ovih dana većina se žali da lošije spava, što zbog promenljivog vremena, što zbog vrućina. Profesor Dragan Hrnčić priznaje da i sam slabije spava nego obično.
"U letu smo i očekuju nas još i veće temperature, tako da zapravo moramo biti spremni da će takve vremenske prilike, pre svega visoke temperature i vrućine, uticati na naše spavanje. U smislu da ćemo kraće da spavamo, da će nam biti teže da zaspimo i da ćemo se češće buditi tokom noći", navodi profesor.
Napominje da vrućine ne pogoduju spavanju tokom noći, jer da bismo spavali kvalitetno, poželjno je da prostorija u kojoj boravimo bude rashlađenija u odnosu na prostoriju u kojoj boravimo tokom dana.
Naše telo tokom spavanja spušta temperaturu za nekih dva do tri stepena, kada počne da se luči hormon spavanja, melatonin.
"S obzirom na to da teže zaspimo i da teže dolazimo do dubokih faza spavanja, a za kvalitetan i zdrav san je neophodno da imamo određenu količinu dubokog spavanja. E, upravo to duboko spavanje jako teško ostvarujemo u toku vrelih letnjih noći, a pospešujemo i produžavamo nešto duže trajanje onih REM faza u kojima se zapravo dešavaju snovi", objašnjava dr Hrnčić.
Zato su nam tokom letnjih noći snovi življi, vividni, puni boja, čak i nekih noćnih mora.
Ko je osetljiviji na poremećaj sna
Hronični bolesnici su obično podložniji svim promenama vemenskih prilika koje zahtevaju od našeg organizma da se na njih adaptira, što podrazumeva i povećanu potrošnju energije.
Hronični bolesnici imaju smanjen "fiziološki rezervoar", što je za njih dodatni stres.
"Zbog toga je jako bitno da prilagode svoju terapiju. Hronični bolesnici koji dugo vremena uzimaju određenu terapiju, otprilike znaju kako da te stvari nivelišu", napominje doktor.
Tokom hladnijih noći ćemo bolje spavati jer tokom letnjih dana imamo jedan paradoks, a to je da smo pospani tokom dana, a lošije spavamo tokom noći.
To nas uvodi u začarani krug da jedna loša noć traži da nadoknadimo tokom dana taj san, a vrelina tokom dana nas dodatno iscrpljuje, širi krvne sudove, dovodi do pada krvnog pritiska i generalno zbog povećane fizičke aktivnosti nas čini dodatno umornim.
"Hladno vreme, s druge strane, pospešuje kvalitet spavanja i zapravo možemo da kažemo da ovih nekoliko dana ćemo nešto bolje spavati", dodaje dr Hrnčić.
Šta je potrebno za kvalitetan san
Preporuke Svetske zdravstvene organizacije i lekara su da je neophodno sedam do osam sati dnevno spavanja, u zavisnosti od starosne grupe naravno, ili hroniciteta koji osoba ima.
Međutim, jako je važno da spavanje bude usklađeno sa biološkim ritmovima, tim cirkadijalnim ritmom i da pokušamo da oko 11-12 sati uveče odemo na spavanje i da se trudimo da u prostoriji stvorimo uslove za spavanje – da zamračimo prostoriju i da je rashladomo, preporučuje profesor Hrnčić.
"Postoje ljudi koji dobro funkcionišu i sa kraćom količinom spavanja, ali onda ćemo imati posledice u toku dana da ćemo biti pospani, gubitak koncentracije, manja radna učinkovitost. Tako da ukoliko se hronično izlažemo smanjenoj količini spavanja tokom noći, ona nam predstavlja faktor rizika za brojne oboljenja", ističe on.
Deci je potrebno više sna jer, kao što se obično kaže, deca rastu dok spavaju, što je tačno jer se hormon rasta luči tokom sna.
Uticaj nedostatka sna
Nema organskog sistema koji ne zahteva određeni period odmora koji dobije tokom spavanja i određeni period oporavka.
Nedostatak spavanja narušava funkcionisanje svih organskih sistema u tom fizičkom smislu.
"U mentalnom smislu postajemo razdražljiviji, može da dovede do brojnih psihijatrijskih manifestacija, a s druge strane utiče i na našu percepciju sveta oko nas", napominje dr Hrnčić.
Studije su pokazale upravo da ukoliko imate loš kvalitet spavanja ili jednu neprospavanu noć, broj nesreća na radu značajno raste posle takve noći. To se vidi i posle naglih vremenskih promena i svega onoga što može da utiče na kvalitet spavanja.
"Radni učinak je svakako značajno slabiji i zbog toga neke kompanije zapravo u svetu i dozvoljavaju određen period odmora, čak i spavanje u toku radnog vremena za osobe kojima je to potrebno. Taj smenski rad je nešto što predstavlja jako veliki zdravstveni problem", naglašava profesor.
Šta da radimo da bismo bolje spavali
Postoji dosta toga što možemo da uradimo kako bismo na prirodan način povećali kvalitet sna i da se izborimo sa letnjim temperaturama.
Jako je bitno da smanjimo stepen fizičke aktivnosti neposredno pre spavanja, naročito leti, jer fizička aktivnost podiže temperaturu tela.
Da prostoriju u kojoj spavamo rashladimo što je moguće bolje. Da poseljina bude pamučna i prozračna. Nikako da ne jedemo dva sata pre odlaska na spavanje. Naravno, ne treba piti kafu u večernjim časovima i mogu se piti određene vrste čaja.
"Naročito je važno da prostorija u kojoj budemo, bude zamračena. Ipak u gradskoj sredini kakva je i Beograd, ali i u drugim sredinama, zapravo postoji nešto što se zove zagađenje svetlošću. Jako velika količina svetlosti noću ulazi u naše prostorije u kojima spavamo i smanjuje količinu melatonina koja je neophodna za kvalitetno spavanje", napominje dr Dragan Hrnčić.
Dobro je i da prostorije budu klimatizovane, ali preporučljivo je da klima ne bude u prostoriji u kojoj spavamo i da nema direktnog uticaja hladnog vazduha, zaključuje prof. dr Dragan Hrnčić.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Muškarcu iz Ljubljane greškom izvadili testis, sada traži pola miliona evra odštete
28.04.2024.•
0
Okružni sudija u Ljubljani je presudio da je osnovana tužba muškarca kome je u mladosti nepotrebno odstranjen testis, pošto tumor na njemu nije bio maligan.
Institut "Torlak" deo projekta proizvodnje vakcina na osnovu mRNK tehnologije
27.04.2024.•
0
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" i desetak svetskih kompanija učestvuju u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Stručnjaci ističu: Timski rad ključan za postavljanje dijagnoze nervoznih creva
25.04.2024.•
0
Probiotic Excellence Center je 24. aprila organizovao stručni panel posvećen sindromu nervoznog stomaka.
Drugi pacijent dobio bubreg genetski modifikovane svinje
25.04.2024.•
0
Američki lekari obavili su transplantaciju svinjskog bubrega Lizi Pizano iz Nju Džersija, koja je imala i srčanih problema.
Doktorka savetuje: Izbegnite "cistitis medenog meseca" - infekciju posle intimnih odnosa
24.04.2024.•
0
Infekcije mokraćne bešike su problem koji se može sprečiti.
Mučite se sa podočnjacima? Ovo je pet grešaka u ishrani koje uzrokuju natečenost
22.04.2024.•
1
Taman kada ste mislili da imate pod kontrolom raspored spavanja, vaše područje ispod očiju još uvek ne može ili ne želi sarađivati.
Studija: Jako veštačko osvetljenje tokom noći može da poveća rizik od moždanog udara
21.04.2024.•
2
Neprekidno izlaganje veštačkoj svetlosti noću može dovesti ljude u povećan rizik od moždanog udara, upozorava novo istraživanje.
Osmomesečna beba završila u britanskoj klinici za gojaznost
21.04.2024.•
1
Osmomesečna beba primljena je u Splash, kliniku za gojaznu decu u Somersetu, u jugozapadnoj Engleskoj.
Istraživanje pokazalo: Pacijenti sami donose bakterije kojima se inficiraju u bolnicama
21.04.2024.•
3
Uvreženo mišljenje lekara i pacijenata je da su infekcije koje pacijenti zakače u bolnicama izazvane "superbakterijama" kojima su izloženi dok su na lečenju.
Umro muškarac koji je bio zaražen kovidom 613 dana i razvio 50 mutacija
21.04.2024.•
0
Pacijent oslabljenog imuniteta koji je bio zaražen kovidom19 ukupno 613 dana, tokom kojih je razvio novi, viskomutirani soj, preminuo je od posledica hematoloških problema.
Torlak pozvao Beograđane da besplatno provere vakcinalni i imunološki status
18.04.2024.•
4
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" pozvao je građane da provere vakcinalni i imunološki status.
Kojim redosledom se gase čula kada osoba umire?
17.04.2024.•
6
U poslednjim satima pre očekivane prirodne smrti, mnogi ljudi ulaze u period nereagovanja tokom kog više ne percipiraju svoje spoljašnje okruženje.
Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku
16.04.2024.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.
Do danas registrovano 59 slučajeva malih boginja
16.04.2024.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je u Srbiji do 14. aprila registrovano 59 slučajeva malih boginja, od kojih su 44 u Beogradu.
Produženi menstrualni ciklusi stvaraju probleme - evo šta može da pomogne
16.04.2024.•
0
Obilni i produženi menstrualni ciklusi značajno utiču na kvalitet života žene.
Svake godine od sepse umre oko 11 miliona ljudi
14.04.2024.•
0
Svake godine od sepse život izgubi oko 11 miliona ljudi širom sveta.
.
Evropska agencija za lekove: Nema veze između lekova za dijabetes i samoubilačkih misli
14.04.2024.•
1
Komitet za procenu rizika u oblasti farmakovigilance Evropske agencije za lekove (EMA) nije pronašao dokaze da je klasa lekova za dijabetes i mršavljenje povezana sa "samoubilačkim mislima".
SZO: Nigerija prva u svetu uvodi novu vakcinu protiv meningitisa
13.04.2024.•
0
Nigerija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela "revolucionarnu" novu vakcinu Men5CV protiv meningitisa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Zašto je Alchajmer češći kod žena i šta su glavni okidači?
13.04.2024.•
1
Alchajmerova bolest u proseku više pogađa žene.
Pacijentu iz Srbije uspešno transplantirana pluća u Budimpešti, troškove pokrio RFZO
10.04.2024.•
1
Muškarcu iz Srbije uspešno su o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje transplantirana pluća u bolnici u Budimpešti gde se trenutno oporavlja od zahvata koji je trajao 10 sati.
Postporođajna depresija kao tema stigmatizovana, porodilje nailaze na nerazumevanje i osudu
09.04.2024.•
1
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Komentari 5
Žile Vinjak
Realista
Niki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar