Znate li šta je emocionalna glad?
Emocionalno prejedanje podrazumeva konzumiranje hrane koje ne prati fiziološke i biološke potrebe.
Dakle, radi se o nezdravom obrasacu ishrane koji u širem smislu jeste klasifikovan u psihijatrijske poremećaje iz grupe poremećaja ishrane, piše dr Marija Đurović za Stetoskop.info.
U slučaju da postoji i poremećaj raspoloženja ili anksiozni poremećaj, radi se o dva poremećaja kod jedne osobe - poremećaju ishrane i poremećaju iz grupe afektivnih i/ili anksioznih poremećaja. Emocionalna glad je u osnovi svih poremećaja ishrane, i kliničkih i subkliničkih oblika.
Šta je glad?
Postoji razlika između fiziološke gladi i uzimanja hrane iz nekih drugih razloga - emocionalne gladi. Obrasci ponašanja koji karakterišu fiziološku glad jesu sledeći:
- Javlja se postepeno i pojačava se vremenom.
- Postoji potreba za različitim namirnicama.
- Ne postoji žudnja o nekoj konkretnoj namirnici.
- Tokom obroka se javlja osećaj sitosti koji je signal da treba da se prestane sa konzumiranjem hrane.
- Posle obroka nema osećanja kajanja.
- Emocionalnu glad karakterišu sledeći obrasci ponašanja:
- Osećanje gladi koje se mora utoliti iznenada.
- Postoji potreba za određenom vrstom hrane.
- Osoba se prejeda i ne oseća sitost i punoću.
- Posle obroka postoji osećanje krivice ili stida.
Kako se uspostavlja odnos prema hrani?
Odnos prema hrani, prema osećanju gladi i sitosti i način na koji se hrana konzumira uspostavlja se još od rođenja. U odnosu prema hrani, važnu ulogu ima veza između majke i deteta, zato što predstavlja prvi značajan odnos, odnos koji formira model za kasnija iskustva. Osnova te primarne veze je hranjenje.
Hrana i prijatnost
Hranjenje i prijatnost su blisko povezani od najranijih dana života. Sa druge strane, teškoće hranjenja i glad su povezani sa neprijatnošću i neugodnošću. Najranije emocije su prvo ispoljene i doživljene u ovom odnosu.
Neke bebe imaju veću potrebu za kontaktom, dodirom, a neke ne mogu da tolerišu frustraciju koju osećaju. Majke, s druge strane, zbog sopstvenih poteškoća (npr. depresivnosti), nude hranu umesto da zbrinu druge potrebe deteta. Rezultat ove interakcije je da dete ne tumači tačno svoje unutrašnje stanje i ne može da odgovori na to na adekvatan način, da se samo umiri.
Za one koji nisu uspeli da nauče da postignu samoumirenje u situacijama kada je potrebna uteha, okretanje hrani ima smisla, jer je to delovalo ranije tokom života. Skoro svaki nerešeni psihodinamički konflikt koji se javlja u svakoj fazi psihoseksualnog razvoja može se povezati sa prejedanjem. Jasno je da konzumiranje hrane može biti povezano sa neutralizacijom neprijatnih osećanja, ali je jasno i da se radi o neprilagođenom obliku samolečenja.
Hranom se najčešće neutrališu osećanja kao što su: tuga, usamljenost, nezadovoljstvo, nervoza, frustracija, unutrašnji pritisak, anksioznost, krivica, nesigurnost.
Međutim, do prejedanja dolazi i u stanjima dosade ili umora. Dosadu možemo nazvati "kišobranom emocija", jer pokriva druga emocionalna stanja - usamljenost, prazninu, tugu. U stanju dosade može se javiti žudnja za nečim vrlo slatkim ili vrlo slanim, odnosno za nečim što će naglo podići nivo šećera u krvi i izazvati nagli skok neurotransmitera zbog kojih ćemo se na kratko osećati bolje. Unošenje ugljenih hidrata podiže nivo triptofana u mozgu, čime se ubrzava sinteza i oslobađanje serotonina što ima antidepresivne efekte.
Studije su pokazale da gojazni ljudi koji žude za ugljenim hidratima prijavljuju da se osećaju manje depresivno, smirenije i opuštenije nakon uzimanja obroka bogatih ugljenim hidratima. Zbog toga, određene osobe, slično zavisnicima od droga, biraju hranu bogatu ugljenim hidratima kako bi neutralisali bolna osećanja. Međutim, uprkos kratkotrajnom osećanju prijatnosti posle prejedanja, posebno ukoliko se radi o većim količinama hrane, osoba oseća krivicu ili stid.
Emotivno prejedanje i gojaznost
Emotivno prejedanje može dovesti do pojave drugih poremećaja ishrane, gojaznosti, dismorfofobčnih teogoba, depresivnosti. Emotivno prejedanje i gojaznost na neki način uslovljavaju jedno drugo: osoba se prejeda iz emocionalnih razloga i vremenom postane gojazna, a onda nezadovoljstvo zbog gojaznosti postane jedan od uzroka prejedanja.
Svako zna da ako iščupate korov na površini, on će ponovo izrasti. Da biste ga zauvek eliminisali, morate iščupati koren. Slično tome, naše skrivene emocije i misli koje su van našeg svesnog, motivišu mnoge naše akcije. Emocionalno prejedanje možda nema smisla razmatrano sa površnog aspekta, ali uvek postoji osnovno objašnjenje za to ponašanje.
Važno je da osobu koja ima ovaj problem pregleda psihijatar kako bi se postavila prava dijagnoza i kako bi se adekvatno moglo pristupiti lečenju. U inicijalnoj fazi lečenja, fokus je na tome da se prekine kompulzivno prejedanje, te se uključuje i nutricionista u lečenje.
Nutritivna edukacija je važan deo ranog tretmana i tretmana uopšte. Redukcijom konzumiranja hrane koje ima neku od funkcija koje smo gore naveli, može da dođe do ispoljavanja izrazitije depresivne i anksiozne simptomatologije. Važno je da psihijatar proceni depresivnost pacijenta te da u slučaju potrebe ordinira i odgovarajuću farmakoterapiju. Pomoć potražiti kod stručnih i edukovanih lica.
U međuvremenu dok se ne započne psihijatrijski i/ili psihoterapijski tretman svetujem sledeće:
- Prestanite sa dijetom. Mnogi pacijenti pokušavaju da reše emocionalnu ishranu tako što sprovode redukcionu dijetu. Sa psihološke tačke gledišta, dijeta uključuje deprivaciju što zauzvrat, dovodi do prejedanja i stvara se začarani krug.
- Utvrdite vezu između vaših emocija i vaše ishrane. Pacijenti često opisuju iskustvo "zombiranja" dok jedu, da su u stanju bez misli ili emocija. To prazno stanje je privremena zaštita od bola i misli.
- Razmislite koja su to specifična osećanja koja pokušavate da izbegnete. Mislite o sledećem: Šta vam je više potrebno u životu? U kojim oblastima se osećate uskraćeno?
- Razmislite da li jedete radi utehe. Jesti za utehu može značiti da želimo da o nama brine neko drugi, pa tako i ne čude izrazi "gladan ljubavi i gladan pažnje".
- Promenite način na koji razgovarate sa sobom. Kada počnete da kritikujete sebe, zamislite da kažete te reči nekom drugom. Da li biste ih izgovorili? Šta bi rekli drugoj, bliskoj osobi da se požali kako povremeno jede i prejeda se? Ponašajte se kao svoj najbolji prijatelj.
- Pronađite alternative za hranu. To može biti druženje, šetnja, sport, čitanje knjiga. Kada se osećate dobro smislite alternativne aktivnosti u kojima uživate i pokušajte da se njima prepustite a ne nekom ukusom zalogaju.
O "emocionalnom prejedanju" danas govori skoro svako - počev od nutricionista, trenera, zatim i ljudi koji se u svojoj svakodnevnoj praksi bave emocijama - psihijatri i psiholozi, pa sve do onih koji se sami bore sa ovim problemom i oni koji su se lečili od nekog oblika poremećaja ishrane. Termin emocionalno prejedanje je svakodnevnom govoru potpuno prihvaćen.
Ukoliko sumnjate na imate poremećaj ishrane, obratite se edukovanom licu.
Tekst je prvobitno objavljen na sajtu Stetoskop.info.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar