Znate li šta je emocionalna glad?
Emocionalno prejedanje podrazumeva konzumiranje hrane koje ne prati fiziološke i biološke potrebe.
Foto: Pixabay
Dakle, radi se o nezdravom obrasacu ishrane koji u širem smislu jeste klasifikovan u psihijatrijske poremećaje iz grupe poremećaja ishrane, piše dr Marija Đurović za Stetoskop.info.
U slučaju da postoji i poremećaj raspoloženja ili anksiozni poremećaj, radi se o dva poremećaja kod jedne osobe - poremećaju ishrane i poremećaju iz grupe afektivnih i/ili anksioznih poremećaja. Emocionalna glad je u osnovi svih poremećaja ishrane, i kliničkih i subkliničkih oblika.
Šta je glad?
Postoji razlika između fiziološke gladi i uzimanja hrane iz nekih drugih razloga - emocionalne gladi. Obrasci ponašanja koji karakterišu fiziološku glad jesu sledeći:
- Javlja se postepeno i pojačava se vremenom.
- Postoji potreba za različitim namirnicama.
- Ne postoji žudnja o nekoj konkretnoj namirnici.
- Tokom obroka se javlja osećaj sitosti koji je signal da treba da se prestane sa konzumiranjem hrane.
- Posle obroka nema osećanja kajanja.
- Emocionalnu glad karakterišu sledeći obrasci ponašanja:
- Osećanje gladi koje se mora utoliti iznenada.
- Postoji potreba za određenom vrstom hrane.
- Osoba se prejeda i ne oseća sitost i punoću.
- Posle obroka postoji osećanje krivice ili stida.
Kako se uspostavlja odnos prema hrani?
Odnos prema hrani, prema osećanju gladi i sitosti i način na koji se hrana konzumira uspostavlja se još od rođenja. U odnosu prema hrani, važnu ulogu ima veza između majke i deteta, zato što predstavlja prvi značajan odnos, odnos koji formira model za kasnija iskustva. Osnova te primarne veze je hranjenje.
Hrana i prijatnost
Hranjenje i prijatnost su blisko povezani od najranijih dana života. Sa druge strane, teškoće hranjenja i glad su povezani sa neprijatnošću i neugodnošću. Najranije emocije su prvo ispoljene i doživljene u ovom odnosu.
Neke bebe imaju veću potrebu za kontaktom, dodirom, a neke ne mogu da tolerišu frustraciju koju osećaju. Majke, s druge strane, zbog sopstvenih poteškoća (npr. depresivnosti), nude hranu umesto da zbrinu druge potrebe deteta. Rezultat ove interakcije je da dete ne tumači tačno svoje unutrašnje stanje i ne može da odgovori na to na adekvatan način, da se samo umiri.
Za one koji nisu uspeli da nauče da postignu samoumirenje u situacijama kada je potrebna uteha, okretanje hrani ima smisla, jer je to delovalo ranije tokom života. Skoro svaki nerešeni psihodinamički konflikt koji se javlja u svakoj fazi psihoseksualnog razvoja može se povezati sa prejedanjem. Jasno je da konzumiranje hrane može biti povezano sa neutralizacijom neprijatnih osećanja, ali je jasno i da se radi o neprilagođenom obliku samolečenja.
Hranom se najčešće neutrališu osećanja kao što su: tuga, usamljenost, nezadovoljstvo, nervoza, frustracija, unutrašnji pritisak, anksioznost, krivica, nesigurnost.
Međutim, do prejedanja dolazi i u stanjima dosade ili umora. Dosadu možemo nazvati "kišobranom emocija", jer pokriva druga emocionalna stanja - usamljenost, prazninu, tugu. U stanju dosade može se javiti žudnja za nečim vrlo slatkim ili vrlo slanim, odnosno za nečim što će naglo podići nivo šećera u krvi i izazvati nagli skok neurotransmitera zbog kojih ćemo se na kratko osećati bolje. Unošenje ugljenih hidrata podiže nivo triptofana u mozgu, čime se ubrzava sinteza i oslobađanje serotonina što ima antidepresivne efekte.
Studije su pokazale da gojazni ljudi koji žude za ugljenim hidratima prijavljuju da se osećaju manje depresivno, smirenije i opuštenije nakon uzimanja obroka bogatih ugljenim hidratima. Zbog toga, određene osobe, slično zavisnicima od droga, biraju hranu bogatu ugljenim hidratima kako bi neutralisali bolna osećanja. Međutim, uprkos kratkotrajnom osećanju prijatnosti posle prejedanja, posebno ukoliko se radi o većim količinama hrane, osoba oseća krivicu ili stid.
Emotivno prejedanje i gojaznost
Emotivno prejedanje može dovesti do pojave drugih poremećaja ishrane, gojaznosti, dismorfofobčnih teogoba, depresivnosti. Emotivno prejedanje i gojaznost na neki način uslovljavaju jedno drugo: osoba se prejeda iz emocionalnih razloga i vremenom postane gojazna, a onda nezadovoljstvo zbog gojaznosti postane jedan od uzroka prejedanja.
Svako zna da ako iščupate korov na površini, on će ponovo izrasti. Da biste ga zauvek eliminisali, morate iščupati koren. Slično tome, naše skrivene emocije i misli koje su van našeg svesnog, motivišu mnoge naše akcije. Emocionalno prejedanje možda nema smisla razmatrano sa površnog aspekta, ali uvek postoji osnovno objašnjenje za to ponašanje.
Važno je da osobu koja ima ovaj problem pregleda psihijatar kako bi se postavila prava dijagnoza i kako bi se adekvatno moglo pristupiti lečenju. U inicijalnoj fazi lečenja, fokus je na tome da se prekine kompulzivno prejedanje, te se uključuje i nutricionista u lečenje.
Nutritivna edukacija je važan deo ranog tretmana i tretmana uopšte. Redukcijom konzumiranja hrane koje ima neku od funkcija koje smo gore naveli, može da dođe do ispoljavanja izrazitije depresivne i anksiozne simptomatologije. Važno je da psihijatar proceni depresivnost pacijenta te da u slučaju potrebe ordinira i odgovarajuću farmakoterapiju. Pomoć potražiti kod stručnih i edukovanih lica.
U međuvremenu dok se ne započne psihijatrijski i/ili psihoterapijski tretman svetujem sledeće:
- Prestanite sa dijetom. Mnogi pacijenti pokušavaju da reše emocionalnu ishranu tako što sprovode redukcionu dijetu. Sa psihološke tačke gledišta, dijeta uključuje deprivaciju što zauzvrat, dovodi do prejedanja i stvara se začarani krug.
- Utvrdite vezu između vaših emocija i vaše ishrane. Pacijenti često opisuju iskustvo "zombiranja" dok jedu, da su u stanju bez misli ili emocija. To prazno stanje je privremena zaštita od bola i misli.
- Razmislite koja su to specifična osećanja koja pokušavate da izbegnete. Mislite o sledećem: Šta vam je više potrebno u životu? U kojim oblastima se osećate uskraćeno?
- Razmislite da li jedete radi utehe. Jesti za utehu može značiti da želimo da o nama brine neko drugi, pa tako i ne čude izrazi "gladan ljubavi i gladan pažnje".
- Promenite način na koji razgovarate sa sobom. Kada počnete da kritikujete sebe, zamislite da kažete te reči nekom drugom. Da li biste ih izgovorili? Šta bi rekli drugoj, bliskoj osobi da se požali kako povremeno jede i prejeda se? Ponašajte se kao svoj najbolji prijatelj.
- Pronađite alternative za hranu. To može biti druženje, šetnja, sport, čitanje knjiga. Kada se osećate dobro smislite alternativne aktivnosti u kojima uživate i pokušajte da se njima prepustite a ne nekom ukusom zalogaju.
O "emocionalnom prejedanju" danas govori skoro svako - počev od nutricionista, trenera, zatim i ljudi koji se u svojoj svakodnevnoj praksi bave emocijama - psihijatri i psiholozi, pa sve do onih koji se sami bore sa ovim problemom i oni koji su se lečili od nekog oblika poremećaja ishrane. Termin emocionalno prejedanje je svakodnevnom govoru potpuno prihvaćen.
Ukoliko sumnjate na imate poremećaj ishrane, obratite se edukovanom licu.
Tekst je prvobitno objavljen na sajtu Stetoskop.info.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zdrava priča uživo sa Dolores Milošev Erdeg: Mentalno zdravlje dece i roditelja
18.03.2026.•
0
Nakon godina rada sa stručnjacima kroz podkast Zdrava priča, kreativna direktorka i producentkinja Dolores Milošev Erdeg pokreće novi format uživo edukacija.
Potvrđeni novi slučajevi meningitisa u Velikoj Britaniji
18.03.2026.•
1
Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) potvrdila je pet novih slučajeva invazivne meningokokne bolesti u Kentu.
Origano - moćan saveznik u borbi protiv kandide
18.03.2026.•
0
Kandida je gljivica koja je prirodno prisutna u organizmu, ali kada se naruši ravnoteža crevne mikrobiote može doći do njenog prekomernog razmnožavanja i razvoja kandidijaze.
U Srbiji svakog dana oko 50 srčanih udara: Rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 odsto
17.03.2026.•
0
U Srbiji godišnje oko 20.000 osoba ima srčani udar. To znači da svakog dana ima oko 50 srčanih udara, od toga skoro 15.000 ljudi ne preživi infarkt.
Velika studija o Parkinsonovoj bolesti otkrila razlike u simptomima kod muškaraca i žena
17.03.2026.•
0
Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurološki poremećaj, sa više od 10 miliona slučajeva širom sveta.
Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
17.03.2026.•
3
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Ugradnja intraokularnih sočiva: Savremena rešenja u korekciji vida i lečenju katarakte
17.03.2026.•
0
Savremena oftalmologija danas nudi pacijentima znatno više mogućnosti nego ikada ranije kada je u pitanju korekcija vida i rešavanje problema zamućenja sočiva - katarakte.
Lekari u Hrvatskoj pacijentkinji uklonili tumor od 36 kilograma
17.03.2026.•
0
Tim lekara Opšte bolnice Gospić prošle nedelje je 81-godišnjoj pacijentkinji uklonio tumor težak čak 36 kilograma.
Slušanje posebno dizajnirane muzike 24 minuta može značajno da smanji anksioznost
16.03.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje posebno dizajnirane muzike može značajno da smanji anksioznost, i to za relativno kratko vreme.
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
3
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Udruženje pacijenata: Bolest bubrega ima 700.000 ljudi u Srbiji, bitno rano otkrivanje i lečenje
12.03.2026.•
0
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Fotografija vaše ruke mogla bi otkriti redak zdravstveni poremećaj
12.03.2026.•
0
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar