FOTO: Selo za normalan život obolelih od demencije

Zamislite mesto na svetu u kom pacijenti oboleli od demencije mogu da vode sasvim normalan život – kuvaju, čiste, odlaze u kupovinu i restorane...
Zamislite mesto na svetu u kom pacijenti oboleli od demencije mogu da vode sasvim normalan život – kuvaju, čiste, odlaze u kupovinu i restorane...

Takvo mesto postoji i to u gradiću Vesp u Holandiji. Nazivaju ga Selo Demencije ili Hogevej, a svi zaposleni u njemu su zdravstveni radnici koji stanovnicima omogućavaju negu na svakom koraku.

Ideja je nastala pre dvadeset godina, ali su prve zgrade sagrađene 2009.

Hogevej iz određene perspektive liči na tvrđavu: okružen je sigurnosnim ogradama i kapijama. Međutim, unutar njih nalazi se samoodrživ prostor – restorani, kafići, supermarketi, vrtovi, pešačka zona i još mnogo toga.

Ideja je bila da se dizajnira svet koji će obolelima od demencije pružiti normalan život, koliko god je to moguće.

U svakom stanu živi od šest do osam ljudi, uključujući i zdravstvene radnike, koji nose običnu garderobu i razvijaju poseban odnos s pacijentima. Stanovnici učestvuju u svim aktivnostima. Mogu kupiti šta požele u supermarketu, ili otići kod frizera. Sasvim obične aktivnosti čine život ovih ljudi kvalitetnijim.

Osobe obolele od demencije često imaju teškoće s nepoznatim prostorima, bojama, pa čak i dizajnom nameštaja. U Hogevejku stanovi su dizajnirani tako da se svaki uklapa u neki od šest osnovnih "žanrova": staromodni, ušuškani, hrišćanski, umetnički, indonežanski i kulturni. Svaki stan je drugačiji i neguje određen način života.

Selo su dizajnirali holandski arhitekti Molenaar&Bol&VanDillen, ali je ideja potekla od Ivon van Amerongen, gerontološke sestre koja je decenijama radila sa pacijentima koji pate od demencije. Početkom devedesetih ona je s timom ljudi počela da radi na razvijanju ove ideje. Hogevej, koji je otvoren 2009. je kulminacija tog rada, ali su se za taj projekat zainteresovale i mnoge druge zemlje. Zapravo, u Švajcarskoj već postoji jedno takvo "selo" i to napravljeno u stilu pedesetih.

Tretirajući svoje stanovnike kao normalne ljude, kako i dolikuje, Hogevej kao da sugeriše da je jedino što nas razlikuje od njih jesu različite potrebe. U okruženju koje odgovara njihovim potrebama, stanovnici ne moraju biti izloženi dehumanizaciji koja je česta u drugim vrstama boravaka za obolele od demencije.

  • mila

    26.02.2014 20:03
    super
    super , svaka cast
  • Annie

    25.02.2014 07:57
    Kolika je cena!
    Super stvar ali verujem da mnogo košta. To mogu samo oni koji imaju para.
  • 24.02.2014 08:12
    To je država! U Švedskoj, na primer, postoje slična naselja za decu bez roditelja. U jednom domaćinstvu, sa vaspitačem i njegovom porodicom, živi četvoro-petoro klinaca. Tako imaju porodicu i mogu da uče međuljudsker odnose. Ovo sa selom za dementne osobe je takođe sjajno. Ne smem da pomislim kako žive naše starine po selima...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?