VIDEO: Koliko soli treba dodati u vodu za pastu? Naučnici imaju odgovor
Trebalo bi da bude jednostavan proces. Samo uključite šporet, stavite šerpu sa vodom i ubacite malo paste. Voilà, večera je spremna. No, prema nauci, postoji precizniji način da se stvari rade.
Foto: Pixabay
Istraživački tim iz cele Evrope objavio je nalaze u časopisu "Food Hydrocolloids" o tome kako vreme kuvanja i nivo soli oblikuju unutrašnju strukturu paste - i, na kraju, njenu teksturu. Kako se ispostavlja, odgovor se svodi na fiziku, piše Food and Wine.
Kako je viši predavač fizičke hemije na švedskom Univerzitetu Lund i koautor studije Andrea Skoti objasnio, njihov rad je imao za cilj da razume "koliko vode i soli vam zaista treba i koliko dugo kuvate pastu ako želite optimalne rezultate". Takođe su želeli da otkriju kako kuvari kod kuće treba da "izmene svoj proces kuvanja kada koriste pastu bez glutena".
Da bi prikupili ove informacije, tim je koristio naprednu tehnologiju, proučavajući rasipanje X-zraka od paste (pod malim uglovima) da bi otkrili njenu unutrašnju strukturu. Zatim su koristili neutrone (koji su, ako ste zaboravili, deo atomskog jezgra) da bi bolje pogledali mikrostrukturu običnih i bezglutenskih špageta pod različitim uslovima kuvanja.
Jednostavnije rečeno, uz svu ovu tehnologiju, tim je mogao da uporedi transformaciju koja se dešava u običnoj i bezglutenskoj pasti dok se kuvaju u različitim uslovima, kao što je predugo kuvanje ili kuvanje bez soli, objasnio je Skoti.
Istraživači su otkrili da gluten u običnoj pasti deluje kao "skela" koja drži granule skroba zajedno tokom ključanja, omogućavajući joj da ostane čvršća duže vreme. Međutim, u pasti bez glutena, ta degradacija se dešava mnogo brže, zbog čega ona često može postati, kako je Skoti rekao, kašasta.
Tim je takođe istraživao kako soljenje vode u kojoj se kuva pasta menja jednačinu, otkrivši da to snažno utiče na mikrostrukturu špageta, pomažući da strukturalna skela u običnoj pasti ostane duže netaknuta.
Drugim rečima - da, zaista treba da solite vodu za pastu. Što se tiče količine, istraživači su otkrili da oko sedam grama po litru vode najbolje očuva unutrašnju strukturu paste, posebno kod običnih špageta.
Iako tim nije krenuo sa ciljem da odredi tačno vreme kuvanja, testirali su i običnu i bezglutensku pastu u više faza - vadeći neke ranije od vremena koje preporučuje proizvođač i kuvajući druge malo duže od toga. Pojavio se jasan obrazac: bezglutenski rezanci počeli su da se raspadaju mnogo brže kada pređu granicu od 11 minuta, što je tipična preporuka proizvođača paste. Nalazi sugerišu da je pasta bez glutena posebno osetljiva na prekuvavanje. Generalno, pasta treba da se kuva oko deset ili 11 minuta u slučaju običnih i bezglutenskih alternativa.
Ipak, Skoti napominje da se tim nada da će bolje razumevanje strukture paste na kraju pomoći u dizajniranju boljih bezglutenskih namirnica. Konkretno, cilj je razviti bezglutenske alternative koje su otpornije na manje nego idealne uslove kuvanja i koje više liče na teksturu tradicionalnih špageta.
Nauka objašnjava: Šta se dešava u šerpi sa pastom?
Može delovati kao da pasta samo omekšava u vrućoj vodi, ali zapravo se mnogo više toga odvija ispod površine. Dok ključa, njena unutrašnja struktura se menja - i to je ono što na kraju određuje da li ćete dobiti savršene al dente rezance ili lepljivu, kašastu gomilu. Ono što se dešava je:
- Skrob upija vodu i bubri. To je ono što omekšava pastu dok se kuva.
- U običnoj pasti, gluten formira mrežu. Zamislite to kao fleksibilnu skelu koja drži te nabubrele granule skroba na mestu.
- So pomaže da se ta struktura ojača. Ona ne samo da začinjava pastu - već takođe pomaže da mreža glutena duže ostane netaknuta.
- Pasta bez glutena nema taj isti sistem podrške. Bez glutena, skrob se brže razgrađuje, zbog čega može postati kašasta ako se prekuva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
2
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
2
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
0
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Objavljena lista 20 najboljih picerija u Evropi
12.07.2026.•
4
Od Londona do Zagreba, nagrade Top Pica Evropa 2026 otkrivaju najbolja mesta za pojesti picu.
VIDEO: Postali hit jer prodaju "dlakave" kroasane
12.07.2026.•
0
Jedna pekara u Pataji postala je hit na društvenim mrežama nakon što je predstavila kroasan sa crnim vlaknima nalik dlakama, koja treba da podsećaju na stidne dlake, izazvavši podeljene reakcije javnosti.
VIDEO: Ova supa se krčka već 52 godine
12.07.2026.•
1
Italijani prodaju sir koji sazreva i do 18 godina. Jedan francuski mesar nudi odreske dovoljno stare da mogu da podnesu zahtev za vozačku dozvolu.
Španske jagode među najčistijima u Evropi: Imaju najmanje pesticida u sebi
12.07.2026.•
0
Jagode uzgojene u Španiji spadaju među najmanje kontaminirane pesticidima u celoj Evropskoj uniji.
Karađorđeva šnicla slavi skoro 70 godina: Od beogradskog lokala do simbola kuhinje
11.07.2026.•
4
Pre skoro 70 godina u jednom beogradskom lokalu nastalo je jelo koje je ubrzo postalo simbol jugoslovenske kuhinje.
Ovo su razlozi zašto je bolje i bezbednije kupiti celu lubenicu nego već isečenu
08.07.2026.•
1
Već isečena lubenica koja se prodaje u marketima i na pijacama može predstavljati veći rizik od bakterijske kontaminacije nego cela lubenica.
Komentari 2
Pera Kojot
Bata
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar