Tagatoza - prirodan šećer sa manje kalorija i bez naglog skoka insulina
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Jedna prirodna alternativa u usponu mogla bi jednog dana da se proizvodi u mnogo većim razmerama, uz pomoć enzima iz plesni, piše Science alert.
Ovaj prirodni šećer zove se tagatoza i ne samo da ima 92 odsto slatkoće saharoze (odnosno običnog, stonog šećera), već sadrži i samo oko trećinu kalorija.
Još važnije, tagatoza ne izaziva nagli porast nivoa insulina kao saharoza ili visokointenzivni veštački zaslađivači, što je čini potencijalno privlačnom opcijom za osobe sa dijabetesom ili problemima sa nivoom glukoze u krvi.
Istraživači sa Univerziteta Tafts, u partnerstvu sa biotehnološkim kompanijama "Manus Bio" (SAD) i "Kcat Enzymatic" (Indija), sproveli su studiju koja dokazuje princip, pokazujući da se tagatoza može proizvoditi održivo i efikasno, što je izazov koji je do sada kočio razvoj tržišta.
Tagatoza je redak prirodni zaslađivač, koji se u malim količinama nalazi u nekim mlečnim proizvodima i voću. Ona nudi potencijalno zdraviju alternativu i saharozi i veštačkim zaslađivačima, koji oba mogu da izazovu snažne skokove insulina.
Jedan od ključnih razloga zašto tagatoza nema isti efekat jeste to što se veliki deo fermentiše u debelom crevu. Ona se samo delimično apsorbuje u krvotok preko tankog creva.
U crevima se ovaj redak šećer metaboliše na sličan način kao voćni šećer fruktoza - što znači da bi osobe sa intolerancijom na fruktozu trebalo da budu oprezne – ali tagatoza je priznata kao bezbedna za upotrebu od strane Američke agencije za hranu i lekove i Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Tagatoza se takođe smatra "prijateljskom za zube" i može imati čak i prebiotičke koristi za oralni mikrobiom. Za razliku od saharoze, koja hrani određene bakterije u ustima koje doprinose karijesu, prva istraživanja ukazuju na to da tagatoza ograničava rast štetnih mikroorganizama u usnoj duplji.
Potencijal postoji, ali je tržište tagatoze do sada bilo ograničeno malim obimom proizvodnje.
"Postoje utvrđeni procesi za proizvodnju tagatoze, ali su oni neefikasni i skupi. Razvili smo način da proizvodimo tagatozu tako što smo genetički izmenili bakteriju ešerihiju koli da deluje kao minijaturna fabrika, opremljena pravim enzimima za preradu velikih količina glukoze u tagatozu", objašnjava bioinženjer Nik Nair sa Univerziteta Tafts.
Konkretno, istraživači su u ove bakterije ubacili novootkriveni enzim iz plesni, nazvan galaktoza-1-fosfat-selektivna fosfataza (Gal1P). Ovaj enzim pretvara glukozu u galaktozu, a taj proizvod se zatim drugim enzimom pretvara u tagatozu.
Koristeći ovaj novi niz reakcija, Nair i njegove kolege pokazali su da prinos u proizvodnji tagatoze može dostići i do 95 odsto, što je znatno bolje od približno 40 do 77 odsto koliko je trenutno moguće postići.
"Ključna inovacija u biosintezi tagatoze bila je u pronalaženju Gal1P enzima iz sluzave plesni i njegovom ubacivanju u naše proizvodne bakterije. To nam je omogućilo da preokrenemo prirodni biološki put koji metaboliše galaktozu u glukozu i umesto toga dobijemo galaktozu iz glukoze koja se koristi kao sirovina. Od tog trenutka mogu se sintetisati tagatoza i potencijalno drugi retki šećeri", ističe Nair.
Tim i dalje mora dodatno da optimizuje proizvodni proces tagatoze, ali se nadaju da njihova strategija predstavlja koristan okvir za buduću proizvodnju retkih šećera.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Prva pacijentkinja iz Srbije u avgustu na lečenju vakcinom protiv raka u Rusiji
26.07.2026.•
0
Prva pacijentkinja iz Srbije trebalo bi da započne lečenje ruskom personalizovanom vakcinom protiv raka u drugoj polovini avgusta, najavio je profesor dr Vladimir Jakovljević, sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.
Deset promena na jeziku koje nikada ne bi trebalo da ignorišete
26.07.2026.•
0
Verovatno ne provodite mnogo vremena gledajući svoj jezik, ali lekari kažu da on može da otkrije iznenađujuće mnogo o vašem zdravstvenom stanju.
Naučnici otkrili koliko bi ljudi najduže mogli da žive ukoliko se zaustavi starenje
26.07.2026.•
1
Čak i ako budu razvijene napredne terapije koje bi jednog dana mogle da zaustave gotovo sve procese starenja, ljudski životni vek verovatno neće moći da premaši oko 200 godina, pokazuje novo istraživanje.
Lekari objašnjavaju zašto su moždani udari češći ujutru
26.07.2026.•
0
Moždani udar nastaje kada se u organizmu formira krvni ugrušak ili dođe do začepljenja krvnog suda, zbog čega mozak ne dobija dovoljnu količinu krvi.
Svrab možda ima sopstveni čulni organ
26.07.2026.•
0
Ako vas nešto svrbi, to je najčešće znak da vas telo upozorava da se na koži nalazi nešto što tu ne pripada.
VIDEO: Simulacija pokazuje šta se događa u telu kada se primi injekcija za mršavljenje
26.07.2026.•
0
Lekovi za mršavljenje poslednjih godina postali su izuzetno popularni, ali mnogi ih koriste bez pravog razumevanja procesa koje pokreću u organizmu.
Ljudi žive duže, ali ne i zdravije
26.07.2026.•
2
Ljudi danas žive duže nego ikada ranije, ali veliko novo globalno istraživanje sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve češće provode u lošem zdravstvenom stanju.
Lubenica ili dinja: Koja je bolja za nivo šećera u krvi?
26.07.2026.•
3
Lubenica i dinja dve su omiljene letnje voćke. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obezbeđuju važne hranljive materije koje doprinose metaboličkom zdravlju i opštem stanju organizma.
U svemiru mozak nastavlja da se ponaša kao da je pod Zemljinom gravitacijom
25.07.2026.•
0
Tim naučnika Univerziteta u Luvenu bacio je novo svetlo na to kako ljudski mozak prilagođava svoje pokrete u bestežinskom stanju, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Kako broj dece utiče na starenje?
25.07.2026.•
1
Novo istraživanje pokazuje da na brzinu starenja može uticati i broj dece, posebno kod žena.
Gledanje televizije satima može biti povezano sa većim rizikom od demencije
22.07.2026.•
0
Često gledanje televizije u srednjem životnom dobu moglo bi da bude povezano sa promenama u mozgu koje se javljaju decenijama kasnije, pokazuje nova studija.
Pet razloga zbog kojih je jod važan tokom leta
22.07.2026.•
0
Leto donosi više kretanja, putovanja i boravka napolju, ali često i promene u ishrani.
Španija još oštrije protiv pušenja: Proširuje zone bez duvanskog dima
22.07.2026.•
4
Vlada Španije usvojila je predlog zakona kojim se proširuju zone bez duvanskog dima, zabranjuje pušenje i upotreba srodnih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
Oboleli od dijabetesa od četvrtka dobijaju veći izbor pomagala za kontrolu bolesti
21.07.2026.•
0
Osobe s dijabetesom tipa jedan moći će od četvrtka, 23. jula o trošku države da imaju veći izbor pomagala radi bolje regulacije šećerne bolesti.
SZO: Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži
20.07.2026.•
0
Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži promenom određenih faktora kao što su pušenje, fizička neaktivnost i zagađenje vazduha, ocenila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno zbog problema sa gojaznošću
20.07.2026.•
2
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno je zbog problema sa gojaznošću, što predstavlja ogroman ekonomski udar na produktivnost zemlje, pokazalo je najnovije istraživanje Univerziteta u Jorku.
Časovi salse mogu da poboljšaju mentalno zdravlje
20.07.2026.•
0
Pohađanje časova salse moglo bi da doprinese poboljšanju mentalnog zdravlja i smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, pokazala je studija istraživača Univerziteta u Oksfordu i Nacionalne zdravstvene službe Oksforda.
Preminula druga osoba od legionarske bolesti na Menhetnu
19.07.2026.•
1
Druga osoba preminula je od legionarske bolesti u žarištu zaraze na njujorškom Menhetnu, saopštile su zdravstvene vlasti i navode da pad broja novih slučajeva ukazuje na to da je izvor epidemije najverovatnije uklonjen.
Ovih pet vrsta voća svaka trudnica treba da uvrsti u ishranu
19.07.2026.•
0
Tokom trudnoće ishrana više nije važna samo za zdravlje majke, već i za pravilan razvoj bebe.
Određene grupe ljudi treba da budu oprezne ili potpuno izbegavaju breskve
19.07.2026.•
0
Breskve su mnogima omiljeno letnje voće. Sočne su, slatke i mirisne, a uz to sadrže vitamine, minerale i antioksidanse, pa se često nalaze na jelovniku tokom toplijih meseci.
Šta je celulit i kako nastaje?
19.07.2026.•
0
Od strija i bora do pega i mladeža, naša koža je jedinstvena i priča priču o našem životu.
Komentari 2
Поп
А тај здрав шећер, пре ће Србија стићи на месец.
Lović
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar