Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Foto: Pixabay
Međutim, bacanjem tog dela možete propustiti vredne hranljive materije. Evo zašto zadržavanje belog sloja na pomorandži zapravo može biti korisno.
Šta je zapravo srž pomorandže?
Ako ste ikada jeli pomorandžu, verovatno ste primetili beli sloj ispod kore. Ovaj deo ploda se često zanemaruje zbog svoje gorčine, blede boje i blago sunđeraste teksture.
Srž pomorandže, poznata i kao albedo, jeste sunđerasti, beličasti deo pomorandže odmah ispod kore i između segmenata pomorandže. Taj sloj čini oko 25 odsto pomorandže i uglavnom se sastoji od vlakana, kao što su celuloza i pektin.
Srž nije jedinstvena za pomorandže. I drugi citrusi, poput limuna, limete, pomela i grejpfruta, takođe imaju srž. Ono što mnogi ljudi ne shvataju jeste da ovaj često odbačeni deo citrusnog voća sadrži vlakna i jedinstvena biljna jedinjenja koja mogu pružiti dodatne zdravstvene koristi, piše Health.
Zašto stručnjaci za ishranu kažu da biste možda želeli da je jedete
Srž pomorandže je deo kore, koja se obično uklanja pre jela. Međutim, za razliku od spoljne kore, mali delovi srži često ostaju pričvršćeni za segmente pomorandže.
Iako većina ljudi skida srž sa segmenata pomorandže pre jela, ostavljanje tog sloja može učiniti voće još zdravijim.
Srž pomorandže je prilično zdrava, jer obezbeđuje vlakna, antioksidanse i vitamin C. Čak je bogatija nekim hranljivim materijama nego samo meso ploda.
Iznenađujuće hranljive materije u tom belom sloju
Srž pomorandže je iznenađujuće hranljiva. Evo šta pruža.
1. Vlakna
Srž je bogata vlaknima, koja su dobra za probavni trakt i srce. Srž pomorandže sadrži i rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna.
Nerastvorljiva vlakna povećavaju zapreminu stolice, pomažući kretanje otpada kroz digestivni trakt i podržavaju redovno pražnjenje creva.
S druge strane, rastvorljiva vlakna mogu pomoći u snižavanju holesterola tako što se vezuju za njega u digestivnom traktu i podstiču njegovo izbacivanje. Takođe formiraju supstancu nalik gelu koja usporava varenje i apsorpciju glukoze, što može pomoći u ublažavanju skokova šećera u krvi posle obroka.
Pektin, komponenta srži pomorandže, rastvorljivo je vlakno koje privlači vodu u digestivnom traktu i formira supstancu nalik gelu u crevima.
2. Antioksidansi
Srž pomorandže je bogata flavonoidima, poput hesperidina, i karotenoidima, poput beta-karotena. Studije pokazuju da flavedo (spoljašnji sloj kore) i srž sadrže više flavonoida nego sam plod.
Citrusni flavonoidi, poput hesperidina, i beta-karoten imaju snažne antioksidativne i protivupalne efekte. Hesperidin može poboljšati zdravlje srca podržavajući funkciju krvnih sudova i smanjujući upalu, dok povećan unos beta-karotena može zaštititi od zdravstvenih stanja poput starosne makularne degeneracije (ARMD) i određenih vrsta raka.
3. Vitamin C i drugi mikronutrijenti
Dok se većina vitamina C u pomorandži nalazi u sočnom mesu ploda, srž takođe sadrži ovaj esencijalni nutrijent.
Iako nije jasno koliko vitamina C srž tačno sadrži, ostavljanje tog sloja pružiće dodatnu količinu ovog nutrijenta, koji ima važne uloge u opštem zdravlju. Vitamin C funkcioniše kao snažan antioksidans u telu, štiteći ćelije od oksidativnog oštećenja, i potreban je za proizvodnju kolagena, funkciju imunog sistema i mnoge druge ključne procese.
Srž pomorandže takođe sadrži male količine drugih mikronutrijenata, uključujući kalijum, mineral koji igra važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Međutim, kao i kod vitamina C, tačna količina koju pruža jedna porcija srži nije jasna i verovatno varira od ploda do ploda.
Da li postoje neki nedostaci?
Srž pomorandže ima gorak ukus, koji je posebno primetan kada se jede zajedno sa slatkim mesom pomorandže. Postoji i povećan rizik od izloženosti pesticidima. Citrusno voće se često prska pesticidima i fungicidima kako bi se zaštitilo od štetočina i bolesti.
Ostaci pesticida imaju tendenciju da se nakupljaju u kori, a ne u pulpi.
Srećom, istraživanja sugerišu da uklanjanje kore može smanjiti nivo pesticida za otprilike 82 do 100 odsto, u zavisnosti od konkretnog jedinjenja.
Da li zapravo morate da je jedete?
Ne morate jesti srž da biste dobili zdravstvene koristi pomorandži.
Iako srž sadrži vlakna poput hemiceluloze, pektina i celuloze, zajedno sa flavonoidima poput hesperidina, sočna unutrašnjost ploda i dalje ima značajnu nutritivnu vrednost čak i kada su kora i srž uklonjene.
Ipak, ako vam ukus ne smeta, možete ostaviti srž.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 1
Dr. Bosiljcic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar