Prvi veštački jednjak uspešno presađen svinji

Naučnici iz Velike Britanije prvi put su razvili veštački jednjak u laboratoriji i uspešno ga presadili svinjama, koje su nakon toga normalno mogle da gutaju hranu.
Prvi veštački jednjak uspešno presađen svinji
Foto: Pixabay
U istraživanju sprovedenom u bolnici "Grejt Ormond strit" (GOSH) i Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), pokazano je da jednjak donora može da bude "očišćen" od ćelija, zatim "naseljen" ćelijama primaoca i implantiran tako da obnovi funkciju organa, prenosi Sky News.
 
"Ovo je značajan korak ka personalizovanim regenerativnim tretmanima za decu rođenu sa životno ugrožavajućim problemima jednjaka", izjavio je doktor Marko Pelegrini, viši istraživač na Institutu za zdravlje dece UCL-a.
On je dodao da tehnologija omogućava "izgradnju novog jednjaka za dete koristeći njegove sopstvene ćelije, kombinovane sa pripremljenom podlogom od svinjskog tkiva".
 
U eksperimentu je osam životinja dobro prihvatilo transplantat, razvijajući funkcionalne mišiće za gutanje u roku od tri meseca. Zbog upotrebe sopstvenih ćelija životinja, imunodepresivna terapija nije bila potrebna, a tkivo je raslo zajedno sa životinjama.
Proces se sastoji od nekoliko koraka: prvo se pravi matrica, odnosno osnova u obliku cevi, korišćenjem jednjaka donora svinje.
 
Kroz proces decelularizacije donorovo tkivo se oslobađa ćelija dok se čuva struktura.
 
Zatim se matrica popunjava ćelijama primaoca, uzetim iz male biopsije, koje se laboratorijski umnožavaju pre nego što se ubrizgaju u matricu.
 
Transplantat se potom smešta u bioreaktor na jednu nedelju, kako bi se ćelije adaptirale na novo tkivo.
 
Ukupno trajanje procesa je oko dva meseca.
 
Ova tehnologija posebno je značajna za decu sa LGOA, retkom urođenom anomalijom jednjaka kod koje postoji širok prekid između gornjeg i donjeg segmenta.
 
U Velikoj Britaniji godišnje se rodi oko 180 beba sa ovom anomalijom, a 10 odsto njih ima LGOA.
 
Trenutno se takva deca hrane putem sonde dok se ne razvije plan za hirurško lečenje, koje je složeno i invazivno.
Rezultati istraživanja kod svinja su ohrabrujući: sve životinje su preživele kritičnih prvih 30 dana, a nakon šest meseci transplantati su razvili funkcionalne mišiće, nerve i krvne sudove, omogućavajući normalno gutanje i rast životinja.
 
Naučnici su prvi put mapirali i gene u tkivu implantata, pokazujući da aktivnost gena odgovara prirodnom tkivu.
 
Ako se tehnologija prilagodi za ljude, matrice različitih veličina mogle bi da budu unapred pripremljene i personalizovane za novorođenčad ili decu različitih starosnih grupa, po potrebi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Studija: Krv pitona možda krije lek protiv gojaznosti

Naučnici su identifikovali molekul iz krvi burmanskih pitona koji smanjuje apetit kod gojaznih miševa, a koji bi mogao da posluži kao osnova za razvoj novih lekova protiv gojaznosti, navodi se u najnovijoj studiji.

Neočekivane posledice života bez seksa

Period bez polnih odnosa, poznato kao apstinencija ili celibat, neće trajno naštetiti vašem zdravlju, ali može dovesti do nekih neočekivanih telesnih i psihičkih promena.