INTERVJU Ida Sabo: Nacionalizam je prvo oružje buržoazije
Heroina Drugog svetskog rata Ida Sabo napunila je 6. jula 101. godinu, a za 021.rs kaže da se danas ponovo eksploatišu radnici, te da je sve više onih koji lični interes stavljaju ispred zajedničkog.
Za 101. godinu svog života na Balkanu, Ida Sabo je promenila čak osam država, a da nije morala da izađe iz granica Vojvodine. Kako kaže, za jedan vek mnogo stvari se promenilo, neke su nestale, ali ona i dalje traje.
Sa 20 godina se pridružila komunistima, iako je, kako kaže, ideje Karla Marksa usvojila ranije. Zbog političke aktivnosti u Subotici morala je da ode u Sloveniju, gde je bila sekretar Okružnog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije. U razgovoru za naš portal, Ida Sabo akcenat stavlja upravo na mlade koji treba da budu nosioci političkih i društvenih promena.
"Mi smo imali ideju, znali smo za šta se borimo i sve smo radili zajedno. Žrtvovali bismo sebe, jer nismo želeli da izdamo prijatelje. Fašisti su nas tukli, samo da nešto kažemo, ali nismo. Postojala je doza hrabrosti. kao mladi komunisti, odlučili da doprinesemo razvoju države, iako nam se možda državno uređenje nije sviđalo. Stanovništvo je bilo nepismeno i mi smo znali da sa tim ide i nezaposlenost, nema napretka, što je moralo da se menja. Edukovali smo ljude, čitali sa njima Viktora Igoa, Emila Zolu, dakle ni približno šundu koji se nudi danas. Kada se osvrnem na te stvari, shvatim, moj život je lep", priča Ida.
Međutim, sredinom osamdesetih godina prošlog veka dolazi do rasplamsavanja nacionalizama, a ideja o jednoj državi i zajedništvu se polako osipala. Devedesetih je svedočila urušavanju svega što je godinama predano stvarala. Sada, 25 godina nakon razlaza jugoslovenskih republika, kaže da su se takve stvari dogodile jer buržoazija ne može da funkcioniše bez rata.
"Tih godina je došlo do nacionalizma, pojavili su srpski, hrvatski, slovenski, a njegove perjanice su bili oni koji su bili pod uticajem inostranstva. Nacionalizam je prvo oružje buržoazije, potom dolazi imperijalizam i oni se brzo udružuju. Tada nastaju otimačine koje vode ka ratu. To je potrebno kapitalistima, jer ona ne stiče bogatstvo bez rata. Nažalost, ljudima je lako manipulisati i nekad ne mogu da razumeju da nikoga nisu pitali da li želi da bude Srbin, Musliman ili Crnogorac kada se rodi. Nacionalizam nije urođen, tome se ljudi uče. A jedan nacionalizam rađa drugi", objašnjava naša sagovornica.
U takvim situacijama, prema njenim rečima dolazi do stvaranja nesigurnosti i eksploatacije radne snage, što je ovih dana veoma aktuelno.
"To se dešava u celom svetu. Naravno, tome će doći kraj, kao što je svemu došao, ali pitanje je kada, dokle ćemo trpeti ovo mučenje. Život koji mladi žive naziva se mučenje, tu nema slobode. Zato treba ujedini sve snage, a to će, verujem učiniti mladi, koji žele ljudski napredak, a ne ličnu korist. Nažalost mi imamo ljude koji grabe sve za sebe, zato žele sve da prodaju, a šta će biti sutra se ne pitaju. Posledice takvog ponašanja se već sada", ističe Ida i dodaje da se lični interes uviđa u čestom menjanju mišljenja, te da takvih političara danas ima puno.
Ipak, i pored svega, ova učesnica Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je izgubila brata, te robijala u Sloveniji, kaže da će promene doći, i da tome moraju mladi da doprinesu.
"Znate, kada gledam Novi Sad uviđam da je izgubio nešto veliko - toplinu. Ona će se vratiti kada se društvo ponovo uredi, kada najbitnija karakteristika postane ljudskost. Zasuti smo lošim vestima, u takvoj situaciji očekujem da mladi istupe, jer oni moraju znati da ovaj svet kroje za sebe i svoja pokolenja. Ipak, moraju znati da se svest menja polako. Oni bi trebalo da kroz muziku, knjige, kulturu stvaraju novi svet u kojem će čovek, bez obzira na religijsku ili nacionalnu pripadnost, živeti ljudski, dakle dostojanstveno. Ta ideja se, naravno, ne mora zvati ni socijalizam ni komunizam, bitno je da se nešto menja, na bolje", zaključuje Ida.
Biografija
Ida Sabo je rođena 6. jula 1915. godine u Pečuju u Austrougarskoj. U Savez komunističke omladine Jugoslavije primljena je 1934. godine. Pet godina kasnije je otišla u Ljubljanu, gde je pripadala grupi komunista koji su 1941. godine organizovali ustanak i NOB. Nakon rata obavljala je brojne političke dužnosti u partijskim, sindikalnim i državnim organima. Bila je članica Predsedništva SFRJ, Predsedništva Srbije i Saveta federacije. Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena junaka socijalističkog rada, Ordena bratska i jedinstva sa zlatnim vencem i brojnih drugih odlikovanja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 20
Marina
Saša Todorović
ben akiba
Komentar citaoca pod imenom "DENIS" mozda najbolje oslikava kvalitet danasnjeg zivlja u Srbiji koji je nasilan, ljigav, neprosvecen, bez svog misljenja jer za tako nesto je potreban i mozak.....
U prvoj recenici napominje da je rodjen sedamdesetih! Dal bas sedamdesete ili sedamdeset devete ne navodi ali pokazuje svoje znanje i ekspetrizu za period pre njega, jugoslovenski komunizam !!!!
Srbija ili drzavice bivse Jugoslavije a to se isto odnosi i za ostale drzave iz sastava "VARSAVSKOG PAKTA" nikad nisu bolje zivele nego u vreme tog ocrnjenog komunizma.
Poredeci Srbiju ili Jugoslaviju iz bilo kog vremena pre 1945-te nikad ni jedan covek nije imao veca prava i bolji zivot nego posle 45-te. Isto tako i posle tog komunizma u Srbiji ili te Jugoslaviji nema boljitka u zivljenju, to sve statisticke brojke pokazuju.
Onda imamo nekoga ko ustane iz gomile idiota, obicno su to neki zutokljunci kojia je komunizam dao svoje najbolje i najvrednije..... , pa pocnu da kreste i arlaucu kako je taj isti komunizam bio najgori u istoriji covecanstva poput Seselja a gledajuci pazljivije da nebi tog komunizma drug Vojvoda bi nasledio svog oca na nekoj od bokternica jugoslovenske zeljeznice bez mogucnosti da bez dinara sebe skoluje ni blizu onome sta je danas.
Zivot iznedri razne nakaze ali je najgore kad su to umne, tu je tesko naci adekvatnu zastitu i lek....!!!!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar