Stanarine i komunalije u EU: Ovo su zemlje u kojima su troškovi stanovanja najviši i najniži
Cene nekretnina u EU porasle su za 48 odsto između 2010. i 2023. godine, dok su troškovi stanovanja, uključujući kirije, naglo porasli u nekim državama članicama.
To, kako prenosi Euronews Srbija, pokazuje najnoviji izveštaj o stanovanju u Evropi koji je objavio Eurostat.
Ljudi u Irskoj su se suočili sa najvišim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i gas, u 2023. godini, što je bilo dvostruko više od proseka EU, prema Eurostatu.
Drugo najskuplje mesto za život bio je Luksemburg (86 odsto iznad proseka EU), a potom Danska (80 odsto iznad) prošle godine.
U međuvremenu, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najjeftinije troškove života u Bloku, ispod proseka EU za 61 i 56 odsto.
Gledajući evoluciju cena, Eurostat primećuje da su između 2010. i 2023. godine troškovi stanovanja u Irskoj porasli 17 odsto iznad proseka EU na 101 odsto, na kraju se udvostručivši.
Troškovi su porasli u 17 država članica tokom istog perioda, dok su opali u devet, uključujući Grčku, Kipar i Španiju. Troškovi stanovanja ostali su nepromenjeni u Poljskoj.
Dok stambene krize muče različite zemlje u Evropi, uključujući Irsku, Portugal i Španiju, trend naglog rasta cena nekretnina je blago pauziran prošle godine, kada su cene nekretnina u Evropi opale u proseku za 0,3 odsto.
Međutim, gledajući širu sliku, primećuje se da su u ukupnom zbiru cene nekretnina porasle 48 odsto između 2010. i 2023. godine u proseku u bloku, a najveći porast zabeležen je u Estoniji (+209 odsto), Mađarskoj (+191 odsto) i Litvaniji (+154 odsto). Cene nekretnina su opale u samo dve države članice (nema podataka za Grčku), u Italiji i na Kipru za -8 odsto i -2 odsto.
U međuvremenu, troškovi zakupa su postepeno porasli, ukupno 22 odsto u periodu od 2010. do 2023. godine, pri čemu su gotovo sve države članice zabeležile porast, osim Grčke. Ukupna inflacija u EU za isti period iznosila je 36 odsto.
Međutim, bile su zemlje u kojima su cene zakupa rasle daleko iznad proseka. U Estoniji, gde je zabeležen najveći porast cena zakupa, trošak je skočio +211 odsto, u Litvaniji je došlo do skoka od +169 odsto, a zakupnina u Irskoj se udvostručila u istom periodu.
Da li su kirije pristupačne u EU?
U proseku, ljudi u EU su prošle godine trošili oko petine (19,7 odsto) svog raspoloživog prihoda na stanovanje, sa najvišim udelima u Grčkoj (35,2 odsto), Luksemburgu (27,6 odsto) i Danskoj (25,9 odsto).
U Norveškoj, Švajcarskoj i Nemačkoj ljudi troše otprilike četvrtinu svog raspoloživog prihoda na stanovanje.
Za one koji se mogu smatrati u riziku od siromaštva u EU ova stopa bila je znatno viša, u proseku 38,2 odsto.
Foto: Pixabay
Ima poboljšanja, ipak, u udelu ljudi koji akumuliraju dugovanja po hipotekama, zakupninama ili računima za komunalne usluge - ova stopa u EU smanjila se na 9,3 odsto u 2023. godini sa 12,4 odsto u 2010. godini, pri čemu je samo pet država članica zabeležilo neki porast. Međutim, jedna zemlja, Grčka, značajno se razlikuje od ovog poboljšavajućeg trenda, gde skoro polovina stanovništva ima neka dugovanja.
Više od dve trećine ljudi koji žive u domaćinstvima u EU posedovalo je svoj dom prošle godine.
Postoje ogromne razlike u bloku kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninom. U Rumuniji, na primer, više od 95 odsto stanovništva poseduje svoju nekretninu. Ova zemlja je rame uz rame sa Slovačkom, Hrvatskom i Mađarskom, gde više od 90 odsto ljudi poseduje svoje domove.
Iznajmljivanje je najčešće u Švajcarskoj i Nemačkoj, gde više od polovine stanovništva čine podstanari.
U bloku, više od dve trećine, 69 odsto stanovništva posedovalo je svoj dom, dok je preostalih 31 odsto živelo u iznajmljenom prostoru u 2023. godini.
Kuća ili stan?
U EU u 2023. godini, više od polovine stanovništva živelo je u kući, dok je gotovo 48 odsto stanovalo u stanu, a mali procenat od 0,6 odsto izabrao je alternativne tipove smeštaja, kao što su kućice na vodi i kamperi.
Iako izbor između kuće i stana može biti u velikoj meri određen time da li je dom u gradu ili na selu, kada se upoređuju zemlje, Irska daleko prednjači, sa 90 odsto stanovništva koje živi u kući.
Zemlja sa drugim najvećim brojem kuća bila je Holandija (79 odsto), dok su Belgija i Hrvatska (obe 77 odsto) delile treće mesto.
U međuvremenu, Španija je imala najveći udeo stanova (66 odsto), dok su je pratili Letonija (65 odsto, podaci iz 2021. godine), Malta (63 odsto) i Nemačka (61 odsto).
Gde su ljudi najviše ulagali u nekretnine?
Ljudi na Kipru su prošle godine investirali ekvivalent od 8,6 odsto BDP-a zemlje u nekretnine, prema Eurostatu. U Italiji, ova stopa je iznosila sedam odsto, što je nešto više nego u Nemačkoj (6,9 odsto) i Francuskoj (6,4 odsto).
Najniža stopa registrovana je u Poljskoj (2,2 odsto BDP-a) i Grčkoj (2,3 odsto).
Prosečno ulaganje u stanovanje u EU iznosilo je 5,8 osto BDP-a u 2023. godini, što je otprilike oko trilion evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
9
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
2
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Đedović Handanović: Cene energenata stvaraju pritisak i na cenu struje
09.09.2026.•
14
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da cene energenata na tržištu stvaraju pritisak i na cenu struje.
Ekonomista o podeli 6.000 dinara građanima: Nema besplatnog novca - ceh će na kraju platiti najsiromašniji
09.09.2026.•
17
Gotovo milijardu evra vredan paket pomoći građanima nije "besplatan novac", jer svaka potrošnja u jednom trenutku mora biti plaćena.
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
12
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
16
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
9
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
4
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar