Da li članice NATO-a mogu da prestanu da kupuju rusku naftu kako traži Tramp?
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da članice NATO-a treba da prestanu da kupuju rusku naftu ako žele da Vašington pooštri sankcije Moskvi – ali bi ostvarivanje tog zahteva moglo biti dugotrajno i izazovno.
Foto: Pixabay
Samo tri članice NATO-a trenutno uvoze sirovu rusku naftu: Mađarska, Slovačka i Turska. Od te tri, Turska najviše.
"Prema našim podacima, Turska je treći po veličini najveći uvoznik ruske nafte u svetu", rekao je 15. septembra za RSE Petras Kanitas, analitičar Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA) sa sedištem u Viljnusu.
"Turska kupuje rusku naftu uglavnom zato što je po veoma sniženim cenama. Takođe ima koristi od prerade ruske sirove nafte i prodaje goriva Evropi", dodao je on.
Tramp već neko vreme govori o sekundarnim carinama za zemalje koje uvoze rusku naftu i već ih je najavio za Indiju. U objavi na Truth Social od 13. septembra, pozvao je sve zemlje NATO-a da zaustave takav uvoz, podseća Radio Slobodna Evropa.
"Trampove pretnje dosad su uglavnom bile usmerene ka Indiji i donekle Kini. Turska nikada nije bila u tome. Dakle, ovo je zanimljiv novi razvoj događaja", rekao je Benjamin Hilgenštok, viši ekonomista u tink-tenku KSE institut iz Kijeva.
Ideja je da se nanese udarac ruskoj ekonomiji prekidom jednog od njenih ključnih izvoznih proizvoda, primoravajući Kremlj na pregovore o okončanju rata koji je pokrenuo protiv Ukrajine 2022. godine.
Hilgenštok, koji je takođe saradnik u Nemačkom savetu za spoljne odnose, rekao je da bi gubitak izvoza u Tursku bio veliki problem za Moskvu.
"To bi verovatno značilo da mora da daje veće popuste drugim kupcima kako bi preusmerila tu količinu", rekao je za RSE.
Međutim, turski apetit za ruskom naftom zavisi od moćnih ekonomskih sila koje Ankara neće lako ignorisati. Neke od njenih rafinerija uzimaju 90 odsto svoje sirove nafte iz Rusije; prelazak na druge izvore se ne može dogoditi preko noći. Turska je takođe, za razliku od Indije i Kine, veliki uvoznik rafinisanih ruskih naftnih proizvoda.
"Naravno, za Tursku će prekid uvoza biti donekle izazov, kao što bi bio i za Mađarsku i Slovačku, koje nisu preduzele nikakve korake da diverzifikuju svoje snabdevanje“, rekao je Hilgenštok.
Pored ekonomije, politika takođe komplikuje pritisak na Tursku da smanji snabdevanje iz Rusije. Pošto nije članica Evropske unije, ne suočava se s istim pritiscima kao Mađarska ili Slovačka.
I Budimpešta i Bratislava su više puta navele da zavise od ruske nafte preko cevovoda Družba.
U avgustu, kada su ukrajinski vazdušni napadi više puta onemogućili rad tog naftovoda, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je rekao: "Ako isporuke preko cevovoda Družba ne bude moguće na duže vreme, onda i snabdevanje naftom Mađarske i Slovačke takođe neće biti moguće.“
Evropska unija je postavila cilj da prestane uvoza ruskih energenata do 2027. koristeći pravila unutrašnjeg tržišta EU, što znači da Mađarska ili Slovačka ne bi mogle da stave veto na tu odluku.
Analitičari kažu da bi obe zemlje mogle da uvoze naftu preko Adrija gasovoda, preko Hrvatske.
"Diverzifikacija nije nerešiv tehnički problem, već pitanje političke i ekonomske volje", rekao je početkom ovog meseca za mađarski servis RSE-a Tamaš Plecer, analitičar za naftu i gas u Erste banci.
"To bi gorivo učinilo skupljim, ali sve dok postoji slobodno tržište, nema nestašice“, dodao je on.
Energetski analitičar CREA-e Kanitas istakao je da je Češka ranije ove godine uspela da se potpuno odrekne snabdevana nafte iz Rusije, na šta se obavezala ubrzo posle početka opšte invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
"Održali su obećanje", rekao je, ali je dodao da mađarski premijer Viktor Orban ima dobre odnose sa predsednikom Trampom i da bi moglo doći do neke vrste izuzeća.
Tramp je takođe pozvao članice NATO-a da razmotre carine od 50 do 100 odtso za Kinu kako bi je kaznile zbog podrške ruskoj ratnoj mašineriji.
Taj poziv je upućen u trenutku dok je i Vašington u zategnutom trgovinskom sukobu s Kinom. Tramp je više puta pomerao svoj rok za Kinu da prihvati nove trgovinske uslove ili će se suočiti s ogromnim novim carinama, ali Kina nije pokazala spremnost da popusti.
Trampovu izjavu je podržao republikanski senator Lindzi Grem, koji se zalaže za zakon o ogromnim sekundarnim carinama kako bi ugušio ruske trgovinske partnere.
"Sada je vreme da Evropljani slede primer predsednika Trampa i krenu na Kinu i Indiju. Kina i Indija će promeniti svoje prakse prema Putinu. Ovaj rat će se završiti", rekao je on za televiziju NBC.
Međutim, pošto je Evropa prihvatila naglo povećanje carina kao cenu za poslovanje sa SAD, ima još veću potrebu da održi trgovinu s Kinom.
Ministarstvo spoljnih poslova Kine je 15. septembra upozorilo na čvrste kontramere ako članice NATO-a uvedu carine Kini.
Nijedan evropski lider nije nagovestio da je povećanje carina na pomolu. Niti je bilo naznaka u pogledu smanjenja uvoza nafte.
Hilgenštok je rekao da bi, da bi do toga došlo, Tramp možda morao lično da interveniše kod lidera Mađarske, Slovačke i Turske: "To je zaista razgovor koji gospodin Tramp mora da obavi sa svojim prijateljima Orbanom, Ficom i Erdoganom.“
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
21
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
5
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
1
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
2
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
0
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
ChatGPT troši struju koliko i 35.000 domaćinstava
07.02.2026.•
0
Jedan upit ChatGPT-u putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje.
Gugl objavio: Ovo je bio prihod Jutjuba u 2025. godini
07.02.2026.•
2
Kompanija Gugl je saopštila da je Jutjub u 2025. godini ostvario prihod veći od 60 milijardi dolara i istakla da je stalni cilj povećanje broja pretplatnika.
RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava za upis bespravnih objekata
07.02.2026.•
12
Skoro 2,3 miliona građana prijavilo se za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Narodna banka Srbije skratila menjačima rok za povraćaj efektivnog stranog novca bankama
06.02.2026.•
7
Narodna banka Srbije (NBS) produžila je danas važenje mere donete u decembru kojom se obezbeđuje povećana dostupnost efektivnog stranog novca ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru.
EU i SAD najavile Memorandum o razumevanju o kritičnim sirovinama
06.02.2026.•
1
Evropska unija i SAD su se dogovorile da u narednih mesec dana potpišu Memorandum o razumevanju radi jačanja sigurnosti lanaca snabdevanja kritičnim mineralima.
Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan
06.02.2026.•
30
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
06.02.2026.•
21
Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
25
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
16
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Komentari 3
Plaćač poreza
kako ste dosadni
TAZ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar