Pored reke, u hladu krošnji izrastaju deca
Tipičnost jednog grada ogleda se u odnosu na dominantnu kulturnu matricu koja je vladala na ovom prostoru, i koja se formirala kroz istoriju od tri stoleća.
Foto: 021.rs
Osnovno obeležje ili uporište gradskog, po čemu se ono bitnije izdvaja od ostalih, jeste genius loci (duh mesta), tipičnost vremenom nastala kao osobenost ili specifikum.
Istorijske pojave i događaji, predstavljaju osmišljeni hronološki okvir, ličnu kartu naseobine nastale u senci Petrovaradinskog grebena uz dunavski tok.
Jasno je da gradove na reci čine ljudi koji ga stvaraju, menjaju, unapređuju ili ruše. Napori i neminovnosti istorijskog trenutka, ipak ne mogu do kraja da izbrišu osnovni (prirodni) "regulativ višeg reda" koga pronalazimo i u gradovima širom sveta. Ujedno, i toliko puta čuvena konstatacija da Novi Sad čine građani različitih veroispovesti posve je prirodna.
Isušene močvare dunavskog priobalja vremenom su postale centar trgovačke i zanatske umešnosti, stecišta duhovne i materijalne moći mnogih nacionalnih zajednica, brojnijih i malobrojnih jednako, u ravni tolerancije i uzajamnog poštovanja – građanske strukture koja je i danas ideal demokratskog društva.
Elibertacija grada, čin statusa samostalnosti otkupljen slogom građana, preseljenje Matice srpske iz Pešte u Novi Sad, sve do prodiranja saobraćajnica kroz jezgro novosadsko, preko pojave univerzitetskog, industrijskog i sportskog epiteta, pa do epicentra alternativne umetnosti i muzike, uz prisećanje na mostove kojih više nema - presečenih žila komunikacije između bačke i sremske strane. Sve to bivalo je u stalnoj municipalnosti, pravu da Novi Sad sam donosi propise i odluke radi unapređenja života svojih građana.
Stabla na Šodrošu crpla su snagu Dunava do trenutka seče, u času brisanja njihovih senki u ogledalu reke koja toliko pamti. Nova staništa neće se sećati jednog od najmlađih gradova u ovom delu Evrope koji je oduzimajući od nepregledne ravnice uspeo da iznedri grad koji danas nestaje.
Mi, opet, mislimo da znamo za tezu o tome kako jednakost između kosmosa i stvaranja, treba trojno shvatiti, i to na relaciji kosmos – polis – čovek.
Jer, grad Novi Sad je za svakog Novosađanina centar sveta, ali često i mnogo, mnogo više. Svako drvo u njemu, simbol je večite borbe u odbrani trajanja, na mestu gde je Dunav prešao granicu i poplavio ga, sada već davne 1965. godine.
A to mu nije bilo prvi put.
***
Tekst Danila Vuksanović preuzet je, uz dozvolu autora, sa njegovog Fejsbuk profila. Danilo Vuksanović je novosadski slikar, konzervator i grafičar, samostalno je izlagao u brojnim gradovima Srbije, kao i u Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Učestvovao je na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Neke od njegovih radova možete da pogledate na OVOM LINKU.
Tekst Danila Vuksanović preuzet je, uz dozvolu autora, sa njegovog Fejsbuk profila. Danilo Vuksanović je novosadski slikar, konzervator i grafičar, samostalno je izlagao u brojnim gradovima Srbije, kao i u Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Učestvovao je na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Neke od njegovih radova možete da pogledate na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 7
Trt
Tvoj komentar kad neko čita pomisli da si prepotentna neznalica kome je "šikara" sve što nije stoletna šuma. Takođe nemaš pojma da razna novosadska udruženja već godinama unazad čiste Šodroš, za razliku od grada koji bi sad da ga uništi. Inače, ta tvoja ideja da mi kao građani treba baš sve poslove grada sami da odradimo da bi smeli da se oko nečeg bunimo je ono, samo za šamarčinu.
Zebra
@mirko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar