 
                                                                                                                Globalna neoliberna žurka: Dovoljno je puko preživljavanje
Svetski dan dostojanstvenog rada prošao je u Srbiji veoma skromno, praktično neprimetno. 
						
																									 
																	Foto: Pexels (Mihail Blagorodov)
															
	To je sasvim u skladu sa neprimetnošću dostojanstvenog rada u praksi: taj rad u ovoj zemlji ne samo što predstavlja nedostižan ideal, nego se o njemu više ni ne govori – dovoljno je izgleda samo puko preživljavanje.
	Nisu stvari, međutim, sjajne ni na globalnom nivou. Nisu bile ni ranije, ali se čini da se sve nepovratno zahuktava u pogrešnom smeru. Svet je trenutno – uz sve manje izuzetke – jedna velika neoliberalna žurka, na koju nisu pozvani oni koji stvaraju višak vrednosti, već samo oni koji u njemu bespoštedno uživaju. 
	Sve to liči na onu "slatku malu izvrnutu tortu" iz crtanog filma, dno je nekako dospelo na vrh. Nije stoga čudno što je Ilon Mask predložen za nagradu za odbranu ljudskih prava, dok Mario Dragi ne baš tako suptilno nagoveštava da socijalna država nema budućnost.
															
                                
                                
                                
                                
							
							
	Najnoviji Izveštaj Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) potvrđuje da nema razloga za zadovoljstvo. Kvalitet uslova rada u svim delovima sveta opada. U odnosu na prethodni izveštaj (o kojem sam pisao ovde) samo su dve države (Brazil i Rumunija) popravile svoj položaj. Imajući u vidu da je Brazil prešao iz (najgore) 5. kategorije u 4, a Rumunija iz 4. u 3. kategoriju država, to i nije neki naročiti napredak. 
	Istovremeno, čak 13 zemalja je pogoršalo svoju kategorizaciju, među njima i neke od kojih to ne bismo do pre par godina očekivali (kao što su Finska i Švajcarska). U rangiranju zemalja inače postoji pet kategorija (i jedna posebna 5+ kategorija). U prvoj su zemlje u kojima dolazi samo do sporadičnih kršenja prava radnika; u drugoj su takva kršenja učestala, a u trećoj konstantna. 
							                                
							
                            
                            
                            
                            
                            
	U četvrtoj kategoriji zemalja postoje sistemska kršenja prava radnika, dok u petoj ne postoje nikakve garancije da će autokratski režimi koji u njima vladaju poštovati bilo koje pravo radnika. U posebnoj 5+ kategoriji nalaze se zemlje u kojima je kršenje prava radnika izazvano drugim okolnostima koje ukazuju na potpuni raspad vladavine prava: građanski rat, spoljna agresija i slično.
	Podaci o kršenju prava radnika, sa naročitim akcentom na kolektivna prava, deluju zaista zabrinjavajuće. Tako se prema Izveštaju pravo na štrajk krši u čak 87 posto posmatranih država, pravo na kolektivno pregovaranje u 79 posto, pravo na udruživanje u sindikat u 75 posto, pravo na delovanje sindikata u 74 posto, dok je pravo na pristup pravdi radnicima uskraćeno u 65 posto država. 
	Najgori region za radnike i dalje su Bliski istok i severna Afrika, ali dugoročno gledano najveći pad u kvalitetu uživanja prava radnika beleži region Evrope. Iz godine u godinu se povećava broj zemalja koje krše osnovna prava radnika – tako je na primer 2015. bilo "samo" 85 zemalja koje su zabranjivale, odnosno ometale, kolektivno pregovaranje. U izveštaju za 2024. taj broj je 119. Isto se odnosi i na mnoga druga osnovna prava.
	Gde se nalazi Srbija? Reklo bi se – na sigurnom mestu, gde se nalazila i prethodnih godina – u 4. kategoriji država. Da podsetim, to su one u kojima se prava krše sistematski, što podrazumeva aktivnu ulogu državnih vlasti u urušavanju prava radnika. U ostatku Izveštaja, za razliku od prethodnog, Srbija se ne ističe nekim novim drastičnim primerima kršenja prava radnika. 
	A mogla bi, podsetimo se samo na – hajde da budem veoma politički korektan – sumnjivo zatvaranje (sada bivšeg) predsednika Vojnog sindikata Novice Antića, ili novi skandal sa trgovinom ljudima vezan za Linglong (pardon, njegove podizvođače). Slični primeri iz drugih zemalja su našli svoj put do ovog izveštaja. 
	Kategorija 4 je ipak sama po sebi dovoljna da se stanje prava radnika prikaže rečito – združenim snagama država i strani lobisti značajno utiču na umanjenje kvaliteta i obima prava koji su garantovani osnovnim međunarodnim standardima rada, a u većini slučajeva i domaćim propisima.
	Kada je o regionu reč, i dalje važi slična priča kao i prethodnih godina. Od evropskih zemalja, Srbiji u kategoriji 4 prave društvo samo "retke i odabrane": Grčka, Mađarska, Severna Makedonija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ništa neočekivano, budući da je svaka od ovih zemalja notorno poznata po degradaciji prava radnika u prethodnih petnaestak godina (videćemo šta će se desiti u Ujedinjenom Kraljevstvu posle nedavne promene vlasti). 
	U kategoriji 5 su od evropskih država Belorusija, Rusija, Turska i Ukrajina. Ako računamo da su Rusija i Ukrajina "zaslužile" svoj status pre svega zbog aktuelnog oružanog sukoba, jasno je da evropske države u velikoj većini još uvek spadaju u sigurnu zonu prve tri kategorije. U 3. kategoriji, u kojoj je nekada bila i Srbija, nalazi se više zemalja regiona: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Rumunija. Hrvatska je u 2. kategoriji, a Slovenija nije obuhvaćena istraživanjem. Lista sa državama iz prve kategorije je kratka i na njoj su samo evropske države, nema nijedne iz drugih regiona: Austrija, Danska, Nemačka, Island, Republika Irska, Italija, Norveška i Švedska.
	Komšije su ove godine pomenute u Izveštaju zbog mnogih negativnih praksi, ali i u ponekom dobrom kontekstu. Tako se Albanija, Mađarska i Crna Gora kritikuju zbog nerazumno širokih definicija službi i delatnosti koje rade u posebnom režimu štrajka (sa obaveznim minimumom procesa rada); Grčka i Severna Makedonija su postale poznate po "žutim sindikatima" kojima se fingira sloboda sindikalnog organizovanja. 
	Makedonija je prozvana i zbog užasne odluke Vrhovnog suda ove zemlje da prenese svojinu zgrade Saveza sindikata Severne Makedonije na državu. Rumunija je, kao što sam već napomenuo, jedina evropska država koja je popravila svoj rejting. Jedan od osnovnih razloga za to je uspeh u dugogodišnjoj borbi sindikata da izmeni Zakon o socijalnom dijalogu iz 2011, koji je prestao da važi usvajanjem novog Zakona o kolektivnom pregovaranju i socijalnom dijalogu 2022, kojim su znatno unapređeni pravo na kolektivno pregovaranje, ali i pravo na štrajk.
	S druge strane, jasno je da su evropske države, a pre svega države-članice EU, uglavnom na prekretnici koju su same kreirale iako tako nije moralo da bude. Razgradnja socijalne države i mitovi o njenoj neodrživosti aktuelni su "problemi". Pitanja niske produktivnosti i gubljenja koraka u tehnološkom napretku očigledno će se rešavati preko smanjenih davanja za one koji nemaju, umesto jačeg oporezivanja onih koji imaju.
                                                            
                                                                    
                                    
                                                                
                            
	Naravno da je socijalna država neodrživa kada milioneri postaju milijarderi, pa bilioneri. Nijedan sistem ne može da izdrži toliku pohlepu, jer pohlepa raste brže od mogućnosti radnika da toliko povećaju produktivnost da bi zadovoljili gazdu. I naravno da će dominantna neoliberalna vlast prvo udariti na socijalna prava, istovremeno i na radna, a o reformi poreskog sistema niko ni ne razmišlja. 
	Nije stoga čudno što radna prava najviše opadaju u Evropi. Ona su u ovom regionu bila na dosta visokom nivou, pa – ako hoćemo da budemo ironični možemo da konstatujemo – da i imaju odakle da padnu. U nekim drugim krajevima sveta, koji se diče visokom profitabilnošću rada, takva situacija je rezultat robovske eksploatacije radnika. I to ne samo u državama Afrike i Azije koje nam nekako logično padnu na pamet, nego i u SAD i Kini, koje Evropa tako bezuspešno "juri".
	Zaključak je jednostavan: crno nam se piše ako se nešto jako brzo ne promeni na obuzdavanju "slobode" nekolicine ljudi da guraju svet u globalno siromaštvo. Račun za raspojasanu neoliberalnu žurku biće ispostavljen siromašnima – kako onima u bogatim državama, tako i onima u državama koje to nisu.
	Tekst Marija Reljanovića prvobitno je objavljen na sajtu "Peščanika".
								
								
							Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
													20.10.2025.•
													
														
														8													
												
												
													Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.												
											Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
													17.10.2025.•
													
														
														3													
												
												
													Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.												
											Jadna SNS maskarada na Detelinari
													14.10.2025.•
													
														
														23													
												
												
													Žandarmerija je u subotu počela da se okuplja malo ispred zgrade, malo pored, malo preko puta, malo tamo niže.												
											Vučićeva loša priča
													07.10.2025.•
													
														
														9													
												
												
													"Vučić jednostavno kaže – promenite ploču ili se ni vi nećete dobro provesti."												
											Roditeljima koji deci tutnu telefon u ruke
													07.10.2025.•
													
														
														8													
												
												
													Snimak mog dvanaestogodišnjeg deteta, koji je napravio njegov vršnjak osvanuo je na jednoj Instagram stranici pod nazivom "Blamovi"...												
											Moldavski scenario u Srbiji: Zašto poruka "raspiši izbore" ne znači mnogo
													30.09.2025.•
													
														
														31													
												
												
													Kada sledeći put kažete u pravedničkom gnevu "Raspiši izbore!", trebalo bi da se setite izbora od nedelje u Moldaviji, da vidite koliko samo raspisivanje izbora - ništa ne znači. 												
											Sankcije NIS-u: Biće loše po nas
													26.09.2025.•
													
														
														37													
												
												
													Posle pola godine neizvesnosti, Srbija će od 1. oktobra biti pod sankcijama. 												
											Drugačije mišljenje
													19.09.2025.•
													
														
														17													
												
												
													Zanimljivo je, i u isto vreme duboko cinično, da je Čarli Kirk postao tema u Srbiji tek onog trenutka kada je ubijen.												
											Današnja lekcija
													12.09.2025.•
													
														
														6													
												
												
													Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek. 												
											Srbiju je neko pozvao i probudio
													04.09.2025.•
													
														
														9													
												
												
													Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.												
											Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
													04.09.2025.•
													
														
														22													
												
												
													Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija. 												
											Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
													02.09.2025.•
													
														
														8													
												
												
													Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.												
											Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
													29.08.2025.•
													
														
														6													
												
												
													U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu. 												
											Osećate li bes?
													28.08.2025.•
													
														
														23													
												
												
													Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda. 												
											Evropa se ubrzano naoružava
													25.08.2025.•
													
														
														16													
												
												
													Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata. 												
											Dogovor stranačkih kolega
													21.08.2025.•
													
														
														17													
												
												
													Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.												
											Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
													18.08.2025.•
													
														
														4													
												
												
													Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja. 												
											Nacionalno onesvešćen
													04.08.2025.•
													
														
														4													
												
												
													Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil. 												
											Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
													28.07.2025.•
													
														
														64													
												
												
													Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni. 
												
											 
                                                                                                                 
                                                                                                                 
						 
						 
						 
														 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													 
													
Komentari 3
@noxa
Потпуно сте у праву. Што год је неко на вишем положају, то мора да више води рачуна о јавном интересу. Џек Ма се мало заиграо и за то платио, ДиДи је хтео да Америма да у посед детаљне мапе Кине, па је фактички угашен, итд. Плате у Кини су ниске, али нема инфлације, цене основних животних потреба су врло ниске (нпр. мени је за месец дана живота 350$ сасвим довољно). Порези на обичне плате су врло мали, а због прогресивног модела опорезивања, врло велики на велике плате. Уместо да чека да "балон" некретнина "пукне", држава га је сама "пробушила" и огроман број фирми је отишао у банкрот. Иста ствар је била са приватним школама; један власник је питао шта ће са 7000 клупа - рекли су му да их донира, не прода. За разлику од Запада, кинески нови милијардери су морали да сву своју имовину, укључујући приватну, дају да се подмире повериоци, па су их тек након тога ухапсили. Правда је сурова и то се људима свиђа. Пре 45 дана један човек је побио колима 35 људи, а јуче је већ осуђен на смрт. Други је пробао да учини исто, али није никог убио, па је добио 20 година. Корумпирани функционери добијају тешке казне скоро на дневној бази; неки су схватили поруку, па пресудили себи пре хапшења.
Saša
Postoji samo iluzija.
noxa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar