Hladni plamen koji je nadmudrio sistem
Dok razni eksperti i samoprozvani tumači stvarnosti pokušavaju da uhvate suštinu trenutnih protesta kroz prizmu starih interpretativnih modela, stvarnost im izmiče kroz prste.
Foto: 021.rs
Ako išta danas definiše ovaj novi oblik otpora, to je upravo njegova sposobnost da nadmudri klasične mehanizme represije ne snagom, već lucidnošću koja proizlazi iz kolektivnog iskustva poraza.
Ali tu dolazimo do još jednog fenomena koji izmiče tradicionalnim interpretativnim modelima - pojave onoga što bismo mogli nazvati "pametnim besom". Sociološkinja Zagorka Golubović je svojevremeno pisala o "prerefleksivnom buntu" koji tek treba da preraste u artikulisani otpor.
Današnji protesti pokazuju upravo tu transformaciju - od emotivne reakcije do promišljene akcije. Za razliku od eksplozivnog, neartikulisanog besa, ovde imamo posla s nekom vrstom hladne lucidnosti koja precizno identifikuje neuralgične tačke sistema.
Ni pobeda, ni poraz, nego...
Postoji gotovo matematička preciznost u načinu na koji se ova simetrija moći manifestuje na ulicama. Dok vladar misli da ima monopol na silu, ova generacija je shvatila nešto što je još sociolog Tomas Šeling primetio u svom klasičnom delu "Strategija konflikta" - da se radi o svojevrsnoj simetriji u kojoj obe strane jedna drugoj mogu uskratiti ono što žele.
Vladar može uskratiti narodu pravo na samoupravu, ali narod može vladaru uskratiti ono što mu je najvažnije - priznanje legitimiteta njegove vlasti.
I upravo tu leži genijalna jednostavnost ovog otpora - on ne pokušava da pobedi sistem na terenu gde je sistem najjači (u domenu fizičke sile), već tamo gde je najranjiviji: u domenu legitimiteta. Svaki pokušaj represije samo dodatno ogoljuje nedostatak tog legitimiteta, pretvarajući naizgled moćan sistem u praznu ljušturu koja se održava isključivo putem sile.
I upravo u toj asimetriji između prividne moći sistema i stvarne moći otpora leži možda i najveće iznenađenje za režimske analitičare - činjenica da sistem gubi i kada naizgled pobeđuje.
Svaki čin represije koji ne uspe da uguši otpor (a sve ih je više takvih) postaje dokaz nemoći, a ne moći sistema. To je ona vrsta dijalektike koju establišment ne može da pojmi - što više koristi silu, to više pokazuje svoju suštinsku slabost.
Dok sistem misli u kategorijama pobede i poraza, ova generacija je shvatila da je sama postojanost otpora već pobeda, jer strah više ne deluje kao nekad.
Paradoks dugotrajnog učešća
Ono što posebno zbunjuje režimske analitičare jeste fenomen koji sociolozi nazivaju "paradoksom dugotrajnog učešća" - činjenica da protest često opstaje čak i kad učesnici postanu pesimistični u pogledu ostvarenja konkretnih ciljeva.
Ali upravo tu leži ključna razlika ovog protesta - on nije vezan za pojedinačne zahteve već za fundamentalnu transformaciju društvene svesti.
Dok sistem očekuje da će protest jenjavati ako se ne ostvare konkretni zahtevi, ova generacija je shvatila da je sam čin kolektivnog otpora važniji od pojedinačnih pobeda ili poraza. Time je nadmudrila klasičnu logiku "štapa i šargarepe" kojom se sistem brani od protesta - nije reč o tome šta se može dobiti ili izgubiti, već o tome ko se postaje kroz sam čin otpora.
Establišment je navikao da se bori protiv političkih subjekata koje može da personalizuje, protiv besa koji može da kriminalizuje.
Ali kako se boriti protiv pokreta koji nema centar koji bi se mogao napasti? Kako diskreditovati protest koji je već unapred odbacio potrebu za herojima koje bi sistem mogao da blati po tabloidima?
Možda je upravo to najveća pobeda ove generacije - što je naučila da svoj bes koristi kao precizni instrument društvene promene, a ne kao sirovu energiju destrukcije. Time je nadrasla ne samo potrebu za vođama već i klasične mehanizme sistemske represije.
To više nije romantični otpor koji čeka svog Spartaka - to je lukavi otpor koji razume da je u vremenu umreženog društva svaki pokušaj personalizacije borbe unapred osuđen na poraz.
Nova generacija je shvatila ono što njihovim prethodnicima nije bilo jasno: da sistem može da se pobedi samo ako se igra nadmoćnijim oružjem od onog koje sistem poseduje - kolektivnom lucidnošću koja je jača od svakog pojedinačnog heroizma.
Autor teksta je Dragan Radovančević, klinički psiholog i stručni psihološki savetnik. Autor je tri pesničke knjige. Uvršten u mnoštvo antologija poezije, eseja i kratke proze.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
8
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
9
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
5
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Komentari 22
Roditelj
Pao je i hitler.
Pasce i ovo zlo.
Odlicna analiza.
Bravo deco.
Blokade i Štrajk
boger
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar