Tako je, bre, studenti i studentkinje
"Oko dve trećine ljudi iz 31 zemlje smatra da je 2024. bila loša godina za njihovu zemlju."
Foto: 021.rs
Kad se onomad mlađahni novinar Radio Beograda ušunjao u Andrićevu zgradu, neposredno nakon što je Nobelov komitet objavio ko su laureati za 1961, pa pokucao našem nobelovcu na vrata i na prepad ga naivno upitao je li srećan zbog zlatnog odličja, povelje i jedanaest miliona kruna, ovaj mu je jednostavno izdeklamovao u mikrofon (i to i dan-danas stoji u Fonoteci Radija): "Ima nekih stvari koje se same po sebi razumeju."
Tako je i sa ovim tekstom i njegovim naslovom; o podršci studentima je valjda sve rečeno i ona se, bre, podrazumeva u bilo kom poslovnom, društvenom, ekonomskom, političkom, ma - ljudskom kontekstu, pa i ovde i sad. Naravno!
A sad da popričamo o tome kakva nam je bila godina na izmaku.
Oko dve trećine ljudi iz 31 zemlje smatra da je 2024. bila loša godina za njihovu zemlju. Mislim, ne cvetaju nam baš ruže kad se o tome da je stanje dosta loše slažu ljudi iz Sjedinjenih Država, Brazila, Italije, Japana, Južne Afrike, Indije, Kanade, Australije, Rusije, Nemačke, Argentine i još 20 zemalja.
Iako je ovaj postotak niži za pet procentnih poena u odnosu na prošlu godinu, ipak se krećemo u donjim lagama optimizma, možda i najgrđe ocenjenim od 2019. A možda ova promena sugeriše postepeni povratak nekog mlakog pozitivnog pogleda na budućnost, ali ko u to da poveruje kad je globalni kontekst i dalje ispunjen ekonomskim, društvenim i ekološkim izazovima.
Najnovije izdanje Ipsosovog svetskog istraživanja "Predictions 2025", sprovedenog u 31 zemlji na reprezentativnom uzorku od 23.000 ispitanika, pruža redak uvid kako pola planete ocenjuje prethodnih 12 meseci, ali daje i neka predviđanja za narednu godinu. Uvidi su podjednako intrigantni i kontradiktorni i obuhvataju niz globalnih tema koje oblikuju naše kolektivno raspoloženje. Ključna poruka ovog istraživanja nije samo u brojkama, već i u onome što one otkrivaju o strahovima, nadama i očekivanjima ljudi širom sveta.
Ekonomija ostaje ključni izvor strepnje, ali s nijansama. Skoro 79% ispitanika očekuje da će cene rasti brže od prihoda, dok 74% veruje da će porezi biti viši. Gotovo dve trećine strahuje od rasta nezaposlenosti, što odražava duboko ukorenjen strah od ekonomske nestabilnosti. Ipak, globalni ekonomski optimizam pokazuje blagi porast, dok evropske zemlje ostaju oprezne i po tom pitanju rezervisane. Ova razlika odražava složenost ekonomskih tokova i percepciju stabilnosti koja varira od regiona do regiona.
Zauzdavanje tehnologije i biznisa koji stoje iza nje postaje centralna tema. Očekivanja da će velike tehnološke kompanije uskoro biti pod strožim nadzorom porasla su sa 38% u 2021. na 47% danas. Ovaj skok odražava sve veću zabrinutost oko uticaja društvenih mreža i digitalnog sveta uopšte na svakodnevni život, kao i potrebu za etičkim okvirom koji bi nas zaštitio od njihove zloupotrebe, a čemu smo izloženi svakodnevno. Društva širom sveta sve glasnije traže odgovornost od tehnoloških giganata, s naglaskom na transparentnost i zaštitu privatnosti.
Ekološke izazove nije potrebno posebno naglašavati – oni su sve prisutniji. Čak 80% ispitanika veruje da će globalne temperature nastaviti da rastu, dok 42% smatra da će delovi njihovih zemalja postati nenastanjivi zbog ekstremnih vremenskih uslova. Iako zabrinutost zbog klimatskih promena ostaje visoka, očekivanja od vlada da preduzmu odlučnije korake nisu na nivou kakav su imala prethodnih godina.
Da li smo se kolektivno pomirili s idejom da je reakcija države spora i neadekvatna, ili smo samo postali ciničniji prema globalnim ekološkim dogovorima? Obe stvari su tačne u isto vreme, čini se, jer ni društvene tenzije ne jenjavaju. Očekivani porast imigracije brine 67% ljudi, dok polovina veruje da će društvena nejednakost ostati nepromenjena. Ovi podaci otkrivaju duboko ukorenjene izazove sa kojima se suočavamo. Migracije, socijalne nejednakosti i neizvesnost na tržištu rada sada su već trajne teme koje oblikuju političke agende i javne rasprave širom sveta.
Globalna bezbednost je i vruća tema globalne zabrinutosti. Gotovo polovina ispitanika smatra da je nuklearni sukob realna mogućnost, dok 47% strahuje od nove pandemije. Svet se nalazi na klizavoj putanji gde se pretnje prepliću, a onaj neki topli osećaj sigurnosti deluje kao daleki san. Postoji jasna potreba za globalnom saradnjom i jačanjem domaćih i međunarodnih institucija koje bi garantovale stabilnost.
Ostaje možda najvažnije pitanje: kako pomiriti strahove i nade? Ipsosovo istraživanje nas podseća da je potka kolektivnog optimizma krhka, ali neophodna osnova za stvaranje bolje budućnosti. Ta se budućnost neće dogoditi sama od sebe – mi smo ti koji je oblikujemo, uprkos svim preprekama. Na kraju, samo od nas zavisi hoće li 2025. biti godina u kojoj se globalna izvesnost konačno vraća ili ćemo nastaviti da živimo u svetu stalnog nemira.
Ili, bolje, da vam za kraj to kažem Andrićevim rečima, jer nemam "epsku snagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje", a za šta je dobio Nobela: "Sve su Drine ovog sveta krive i nikada se neće moći svekolike ni potpuno ispraviti, ali nikad ne smemo da prestanemo da ih ispravljamo."
Baš nikad, dodaću. Tako je, bre, studenti i studentkinje!
Autor je član Odbora Propulsion Fonda.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
8
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
9
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
5
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Komentari 1
SKODA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar