Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)

Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
Foto: 021.rs
Međutim, sada je, uostalom kao i svagda, zgodno odgovornost ograničiti samo na neke članove društva, naveo je profesor Čučković.
 
"Ekonomski fakultet u Subotici danas okončava nastavu u drugom semestru, a sutra započinje realizaciju ispita. Nijedna od ovih aktivnosti ni u Subotici ni na odeljenju fakulteta u Novom Sadu ne odvija se u prostorijama ustanove, kao što je to uobičajeno, nego ili u virtuelnom prostoru platforme za učenje ili u prostorijama novouspostavljenih 'naučnih baza' fakulteta u lokalnim srednjim školama", istakao je profesor Čučković u ličnom stavu za portal Magločistač.
Zvuči kao fantazmagorija, ali to je u Srbiji realnost, naveo je on.
 
"Valja se odmah zapitati: da li uzimanje učešća u tako iščašenoj stvarnosti čini učesnike lično odgovornim? Da, bez ikakve sumnje. Ali nemojmo da stanemo kod te konstatacije, nego se zapitajmo: da li je ta iščašenost svojstvo današnjeg trenutka ili je ona u našem društvu prisutna već duže vreme? I, shodno tome, nisu li za takvo stanje odgovorni svi akteri društva, a ne samo neki, u ovom slučaju univerzitetski profesori?", upitao je profesor Čučković.
On objašnjava i razloge.
 
"U najkraćem, postoje dva razloga za tako neobično postupanje: jedan je što su studenti u protestu blokirali fakultetske zgrade, a drugi je što su vlasti preko nadležnih organa naložile održavanje nastavnih aktivnosti van tog, sada nepristupačnog, prostora", pojasnio je on.
 
Studenti, dakle, istrajavaju u blokiranju fakulteta, kao jedinih institucija koje su prethodno solidno radile, da bi ukazali na činjenicu da druge državne institucije (vlada, parlament, sudstvo, zdravstvo, školstvo, policija i sl.) u još manjoj meri ispunjavaju svoju društvenu ulogu, naveo je dekan.
 
"Možda zvuči besmisleno blokirati nešto što koliko toliko radi da bi se ukazalo na problematičnost rada skoro svega drugog, ali je očigledno upravo to jedan od retkih preostalih mehanizama da se ukaže na razorenost države i bespomoćnosti njenih građana", istakao je profesor Čučković.
On ističe da su se profesori fakulteta našli u situaciji da su im uskraćene zarade, njihove uprave su se našle pod vanrednim inspekcijskim nadzorom, fakulteti pred opasnošću da ostanu bez novih studenata, a svima njima zajedno preti donošenje novog zakona o visokom obrazovanju, koji bi, prema izjavama zvaničnika, bio neuporedivo restriktivniji, jer bi, po svoj prilici, dokinuo autonomiju fakulteta.
 
"U takvim okolnostima i pred takvim pretnjama, pre ili kasnije, poklekli su svi fakulteti u Srbiji. Iako nije nevažan trenutak kada je ko poklekao, očigledno je strah od ugrožavanja lične egzistencije profesora i ubrzanog urušavanja visokoobrazovnih institucija nadjačao ideju o otporu po svaku cenu", ističe on.
 
On je upitao i da li je takvo postupanje tek rezultat kukavičluka aktera visokog obrazovanja i da li bi smelost nepokolebljivog istrajavanja brže dovela do priželjkivanih promena? 
 
"Verovatno, ali ne bez posledica. Ipak, znamo kako izgubljene bitke ne znače nužno i izgubljeni rat, ma koliko to štetilo moralu boraca. Utoliko i ovo balansiranje između kukavičluka i smelosti ima šanse da ipak bude izraz hrabrosti. Uprkos osudama javnosti i pritiscima vlasti. Kako je to davno postavio Aristotel: vrlina je ontička sredina (između krajnosti), ali je ona u vrednosnom smislu - maksimum", naglašava profesor.
 
Svi smo mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo, istakao je Čučković. 
 
"Međutim, sada je, uostalom kao i svagda, zgodno odgovornost ograničiti samo na neke članove društva. Da budem jasan: vlast je odabrala profesore kao metu svog napada da bi umanjila kapacitet otpora, a nisu profesori ničim izazvani pokazali pokornost i sebičnost time što su svoju egzistenciju i opstanak institucija kojima pripadaju pretpostavili očekivanoj spirali samožrtvovanja", ocenio je on.
 
Ipak, ko bi uopšte i pomislio kako popustljivost ne bi trebalo da bude kažnjena prezirom? Mogao bi to, na primer, da učini onaj ko ne bi shvatao da je popustljivost rezultat dugogodišnjeg razaranja društvenog tkiva, a ne izraz trenutne slabosti pojedinaca, naveo je profesor etike.
 
"Ukoliko budemo razumeli da je ovo o čemu govorimo samo konkretan simptom mnogo opštije društvene krize, bićemo sposobniji da zacelimo pokidane društvene veze. Bez razvoja osećanja solidarnosti nema nam oporavka, jer je upravo solidarnost njegova mera. Ako sve bude kako treba, naposletku će se među nama pojaviti i poverenje. Ali kako je ono izrazito krhko, valjalo bi da u njegovom negovanju istrajemo. Zauvek", zaključuje profesor etike i dekan Ekonomskog Fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Milica

    21.07.2025 21:29
    Komentar
    Kao profesor UNSa, u potpunosti se slazem sa komentarom profesora pod sifrom Pancevac.
  • БСК

    20.07.2025 17:06
    Шта рећи
    о професорима и деканима који су дозволили да им нелегални пленуми воде факултете... По мом мишљењу су они веома допринијели колапсу високог образовања. Ни динар им држава не треба дати због неодржавања наставе. Осим тога, треба кривично да одговарају због узурпације државне имовине.
  • Neko svesniji

    20.07.2025 16:04
    Postovani profesore
    Kao što većina lajavih, a neutralnih ne razume Vas, ne razume ni trenutak u kome smo. Zato i jesmo tu gde smo...zato i jeste tu gde ste, dragi univerzitetski udarnici...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Grenland je srce Amerike

Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.

Ogled(anje): (Ne)sportska priča

Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.

Mister Dolar

Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.

Nezgodna pitanja

Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"

Autoimuna bolest

Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".

Mangupi u Nemanjinoj

Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.

Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva

Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.

Možemo li bolje?

Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.