FOTO, VIDEO: Jazak - od moštiju poslednjeg srpskog cara do ukrajinskog baroka

Na južnim padinama Fruške gore smešten je manastir Jazak.
FOTO, VIDEO: Jazak - od moštiju poslednjeg srpskog cara do ukrajinskog baroka
Foto: 021.rs

Manastir je smešten u blizini istoimenog mesta, u iriškoj opštini, na nekih četrdesetak minuta vožnje od Novog Sada.

Do manastira Jazka možete da stignete idući kroz Sremsku Kamenicu, Ledince i Rakovac, gde možete posetiti i manastir Rakovac. 

Bez obzira na to da li odabere ovaj put ili onaj preko Iriškog venca, na putu ćete moći da posetite Vrdničku kulu, manastir Ravanicu, ali i da se odmorite u samom Vrdniku. 
 
Kada već stignete do Vrdnika, Partizanska ulica će vas voditi do Cara Uroše, iz koje skreće desno u Manastirsku, koja vas vodi do manastira Jazak. 
 
 
Manastir Jazak pripada Eparhiji sremskoj i predstavlja spomenik kulture. Kako se navodi na sajtu eparhije, gradnja je započela davne 1736. godine, nedaleko od zapustelog i urušenog manastira Stari Jazak. 
 
Novi Jazak, koji je izgubio to "novi" u međuvremenu, sačinjen crkve Svete Trojice, koja je okružena sa tri strane konacima i visokim zidom. 
 
  
 
Veliki trospratni zvonik izgrađen je početkom 19. veka. Posebnost ovog manastira čini i slikarska celina. 
 
Visoke barokne oltarske pregrade radio je u drugoj polovini 18. veka Dimitrije Bačević, a nastala je u tradiciji ukrajinskog baroka, "neujednačenim stilskim osobenostima koje ukazuju na uticaje srpskog slikarstva prelaznog perioda 18. veka", navodi se na sajtu eparhije.
 
 
U ovom ženskom manastiru čuvaju se i tri trona ukrašena ikonama, koja su sama po sebi raskošno dekorisana u baroknom stilu. To su tronovi cara Uroša, Bogorodičn tron i arhijerejski tron, sva tri nastala u drugoj polovini 18. veka.
 
Nije čudo da se u ovom manastiru nalazi tron cara Uroša, kojeg istorija pamti pod nadimkom Nejaki. Još tokom Velike seoba Srba mošti poslednjem srpskog cara iz dinastije Nemanjića prenete su u ovaj fruškogorski manastir. 
 
 
Ovde se čuvaju i danas, premda su mogle biti izgubljene zauvek tokom Drugog svetskog rata. Ipak, monasi su uspeli da ih prikupe natrag i zbrinu u Beograd. Mošti su vraćene u manastir početkom ovog veka. 
Kao i mnogi fruškogorski manastiri, i Jazak je takođe pretrpeo velika oštećenja tokom Drugog svetskog rata. Bio je više puta pljačkan, zapaljen, dragocenosti su bile pokradene. 
 
 
Nakon Drugog svetskog rata krenula je obnova manastira, a poslednji veliki radovi na arhitekturi su izvedeni u poslednjoj deceniji prošlog veka. 
 
Od starog manastira i danas su ostali tragovi - ruševine. 
 
 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Andjelka Govedarovic

    03.12.2022 08:51
    Manastir Jazak
    Manastir gde se može videti pravoslavni život naših vrednih monahinja. Na mnogaja ljeta očuvajte nasu pravoslavnu veru, BOG VAS blagoslovio u miru i zdravlju živeli!
  • Mirka

    02.12.2022 17:12
    Veoma posebno mesto, i za srce i za dusu. Oseti se neverojatna radost i blagost.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče

Ko su princeze i vitezovi iz centra Novog Sada?

Ako ste proteklih meseci prošetali centrom Novog Sada, naročito oko Zmaj Jovine i Dunavske ulice, verovatno ste naišli na neobičnu scenu – mlade ljude obučene kao princeze, prinčevi i vitezovi.

Nestali Novi Sad

Pred sam kraj kalendarske godine, vredan događaj obogatio je kulturnu scenu ove ravnice i u narednom periodu biće stalna tema u najvećem gradu juga Panonije.