Dva policijska oka u glavi

Pitanje je u kojoj državi vlast više obožava "uniformisana lica", u Srbiji, gde su najbolje plaćeni, ili u Crnoj Gori, gde ih je ubedljivo najviše od svih evropskih zemalja. Dilemu nije lako razrešiti, pa je uputno pogledati šta o "sektorima bezbednosti" u državama ne tako davno doživljavanim kao "dva oka u glavi" pokazuju studije urađene poslednjih godina.
Dva policijska oka u glavi
Foto: 021.rs

Piše: Živan Lazić

Prema analizi plata u javnom sektoru Fiskalnog saveta, policija je u Srbiji nagrađena bolje nego ijedna druga delatnost. Tako je zaposlen u ovom sektoru tokom 2017. godine u proseku mesečno primao 73.000 dinara neto.

Za policijom kaska sektor odbrane sa prosečnom neto platom u iznosu od 62.000 dinara. Slede zaposleni u obrazovanju (58.000), zdravstvu (55.000) i upravi (52.000).

Koliko su "uniformisana lica"dobro nagrađena, govori podatak da je prosečna zarada za oko 50 odsto iznad republičkog proseka. Posebna privilegija radnika iz ovog segmenta je mogućnost da do vlastitog stana dođu po povlašćenoj ceni, otprilike za polovinu tržišne.

Istovremeno je plata zaposlenih u srpskom sistemu zdravstvene zaštite tek 22 odsto iznad državnog proseka.

Suprotno evropskim vrednostima

Poređenje za zemljama Srednjeistočne Evrope nam pokazuje da je u tim državama, a sve odreda beleže ubrzan razvoj unazad četvrt veka, sistem vrednovanja javnih službi bitno drugačiji.

Tamo je zarada zaposlenog u policiji i srodnim službama cirka 25 odsto, a zaposlenog u zdravstvu za 40 odsto veća od državnog proseka. Očito, prioriteti u Češkoj, Sloveniji ili Slovačkoj su drugačiji u odnosu na srpske.

Međutim, "drugo oko u glavi" se pobrinulo da Srbija u pogledu obožavanja policije ne bude usamljena među evropskim državama.

Mnogo policije, kriminala još više

Prema studiji Instituta "Alternativa" i Regionalne mreže Polisplus, u Crnoj Gori je ekstremno velik broj zaposlenih u policiji. Dok je u evropskim zemljama na svakih 100.000 stanovnika pod uniformom od 185 do 249 osoba, prosečno 216, u Crnoj Gori je čak 792, odnosno 5.240 ukupno. 

Prema broju stanovnika, policajaca je skoro tri puta više nego u Srbiji. Istovremeno je sudija duplo, a tužilaca za pedeset odsto više.

Pomisao da je brojan i razgranat policijski aparat, sa veoma proširenim pravosuđem, doprineo sigurnosti i bezbednosti brzo iščezava. Studija pokazuje da je broj krivičnih dela po glavi stanovnika za 70 odsto veći od broja istovrsnih prekršaja u Srbiji, dok je broj teških ubistava u najmanjoj republici nekadašnje zajedničke države dvostruko više.

Cena prebukirane policije

Brojan i dobro nagrađivan policijski aparat košta. Odvajanja za policiju su svake godine velika stavka i u srpskom i, naročito, u crnogorskom budžetu. Tako je prošle godine u malenoj Crnoj Gori u ove namene izdvojeno čak 85 miliona evra, odnosno 136 evra po svakom građaninu.

Poređenja radi, u Bosni i Hercegovini svaki građanin za policiju izdvaja 63, a u Makedoniji 84 evra.

I preplaćenost srpske i prekobrojnost crnogorske policije imaju isto, političko ishodište. Relativno visokim primanjima, politička scena Srbije pokazuje jasnu naklonost prema policiji i, naravno, očekuje uzvrat.

Politički koreni

Do prebukiranosti policije došlo je u samom začetku stvaranja crnogorske državnosti, kada se unutar Demokratske partije socijalista vodila borba dve struje, tadašnjeg predsednika države Momira Bulatovića, odnosno premijera Mila Đukanovića.

Prvi čovek crnogorske vlade je operativno kontrolisao policiju i položaj je iskoristio da je brojčano ojača i snabde modernom opremom. Naravno, zapošljavao je svoje kadrove, a podrška policije i službe bezbednosti, koje su predvodili Đukanovićevi ljudi Vukašin Maraš i Duško Marković, bila je od presudnog uticaja pri sukobu dve struje.

Bulatović je svrgnut sa vlasti i politički se nikada više nije oporavio. Naprotiv, tonuo je sve niže i niže, dok je pobednik jačao sopstveni oslonac, policiju ponajviše.

Vlast čuva policijske privilegije

Studije pokazuju da je suludo očekivati da će se, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori, lako odustati od podrške uniformisanima.

Fiskalni savet jasno kaže da aktuelna vlast nije spremna da uvede sistem platnih razreda u javni sektor, već na sve moguće načine zadržava postojeći zakonski okvir utemeljen na uredbama vlade, sa mogućnošću da se plate uvećavaju na osnovu 500 postojećih koeficijenata.

Analiza Instituta "Alternativa" ističe da u Crnoj Gori nikada nije urađena ozbiljna sistematizacija radnih mesta u policiji, već se svaka analiza svodi na primeravanje postojećoj situaciji.

  • N.Sad

    21.06.2018 20:56
    Lepo mi je mati rekla,, sine idi u policiju oni imaju naj bolje plate u Evropi , reseno stambeno pitanje ". Odbili me zbog ravnih tabana. Postavljam sebi pitanje,, zasto onda strajkuju"?
  • Savamala

    21.06.2018 19:47
    "Tako je zaposlen u ovom sektoru tokom 2017. godine u proseku mesečno primao 73.000 dinara neto."

    Da bi imali za pivo u kaficu.
  • Zox

    21.06.2018 18:31
    Crveno-crni užas
    Puno toga se u svemu pa i u državi vidi iz brojčica.. Matematika je majka ..


    Zašto neko stvara vojno- policijsku državu pri čemu se bezbednost neprekidno pogoršava, nije preterano teško shvatiti..

    Pohvale autoru na kvalitetnom članku. Ovo bi trebalo svi mediji da citiraju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Novosadska parking balvan revolucija

Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.

Sistem trovačnice

Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.

Legija na Filozofskom

Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.