Dva policijska oka u glavi

Pitanje je u kojoj državi vlast više obožava "uniformisana lica", u Srbiji, gde su najbolje plaćeni, ili u Crnoj Gori, gde ih je ubedljivo najviše od svih evropskih zemalja. Dilemu nije lako razrešiti, pa je uputno pogledati šta o "sektorima bezbednosti" u državama ne tako davno doživljavanim kao "dva oka u glavi" pokazuju studije urađene poslednjih godina.
Dva policijska oka u glavi
Foto: 021.rs

Piše: Živan Lazić

Prema analizi plata u javnom sektoru Fiskalnog saveta, policija je u Srbiji nagrađena bolje nego ijedna druga delatnost. Tako je zaposlen u ovom sektoru tokom 2017. godine u proseku mesečno primao 73.000 dinara neto.

Za policijom kaska sektor odbrane sa prosečnom neto platom u iznosu od 62.000 dinara. Slede zaposleni u obrazovanju (58.000), zdravstvu (55.000) i upravi (52.000).

Koliko su "uniformisana lica"dobro nagrađena, govori podatak da je prosečna zarada za oko 50 odsto iznad republičkog proseka. Posebna privilegija radnika iz ovog segmenta je mogućnost da do vlastitog stana dođu po povlašćenoj ceni, otprilike za polovinu tržišne.

Istovremeno je plata zaposlenih u srpskom sistemu zdravstvene zaštite tek 22 odsto iznad državnog proseka.

Suprotno evropskim vrednostima

Poređenje za zemljama Srednjeistočne Evrope nam pokazuje da je u tim državama, a sve odreda beleže ubrzan razvoj unazad četvrt veka, sistem vrednovanja javnih službi bitno drugačiji.

Tamo je zarada zaposlenog u policiji i srodnim službama cirka 25 odsto, a zaposlenog u zdravstvu za 40 odsto veća od državnog proseka. Očito, prioriteti u Češkoj, Sloveniji ili Slovačkoj su drugačiji u odnosu na srpske.

Međutim, "drugo oko u glavi" se pobrinulo da Srbija u pogledu obožavanja policije ne bude usamljena među evropskim državama.

Mnogo policije, kriminala još više

Prema studiji Instituta "Alternativa" i Regionalne mreže Polisplus, u Crnoj Gori je ekstremno velik broj zaposlenih u policiji. Dok je u evropskim zemljama na svakih 100.000 stanovnika pod uniformom od 185 do 249 osoba, prosečno 216, u Crnoj Gori je čak 792, odnosno 5.240 ukupno. 

Prema broju stanovnika, policajaca je skoro tri puta više nego u Srbiji. Istovremeno je sudija duplo, a tužilaca za pedeset odsto više.

Pomisao da je brojan i razgranat policijski aparat, sa veoma proširenim pravosuđem, doprineo sigurnosti i bezbednosti brzo iščezava. Studija pokazuje da je broj krivičnih dela po glavi stanovnika za 70 odsto veći od broja istovrsnih prekršaja u Srbiji, dok je broj teških ubistava u najmanjoj republici nekadašnje zajedničke države dvostruko više.

Cena prebukirane policije

Brojan i dobro nagrađivan policijski aparat košta. Odvajanja za policiju su svake godine velika stavka i u srpskom i, naročito, u crnogorskom budžetu. Tako je prošle godine u malenoj Crnoj Gori u ove namene izdvojeno čak 85 miliona evra, odnosno 136 evra po svakom građaninu.

Poređenja radi, u Bosni i Hercegovini svaki građanin za policiju izdvaja 63, a u Makedoniji 84 evra.

I preplaćenost srpske i prekobrojnost crnogorske policije imaju isto, političko ishodište. Relativno visokim primanjima, politička scena Srbije pokazuje jasnu naklonost prema policiji i, naravno, očekuje uzvrat.

Politički koreni

Do prebukiranosti policije došlo je u samom začetku stvaranja crnogorske državnosti, kada se unutar Demokratske partije socijalista vodila borba dve struje, tadašnjeg predsednika države Momira Bulatovića, odnosno premijera Mila Đukanovića.

Prvi čovek crnogorske vlade je operativno kontrolisao policiju i položaj je iskoristio da je brojčano ojača i snabde modernom opremom. Naravno, zapošljavao je svoje kadrove, a podrška policije i službe bezbednosti, koje su predvodili Đukanovićevi ljudi Vukašin Maraš i Duško Marković, bila je od presudnog uticaja pri sukobu dve struje.

Bulatović je svrgnut sa vlasti i politički se nikada više nije oporavio. Naprotiv, tonuo je sve niže i niže, dok je pobednik jačao sopstveni oslonac, policiju ponajviše.

Vlast čuva policijske privilegije

Studije pokazuju da je suludo očekivati da će se, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori, lako odustati od podrške uniformisanima.

Fiskalni savet jasno kaže da aktuelna vlast nije spremna da uvede sistem platnih razreda u javni sektor, već na sve moguće načine zadržava postojeći zakonski okvir utemeljen na uredbama vlade, sa mogućnošću da se plate uvećavaju na osnovu 500 postojećih koeficijenata.

Analiza Instituta "Alternativa" ističe da u Crnoj Gori nikada nije urađena ozbiljna sistematizacija radnih mesta u policiji, već se svaka analiza svodi na primeravanje postojećoj situaciji.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • N.Sad

    21.06.2018 20:56
    Lepo mi je mati rekla,, sine idi u policiju oni imaju naj bolje plate u Evropi , reseno stambeno pitanje ". Odbili me zbog ravnih tabana. Postavljam sebi pitanje,, zasto onda strajkuju"?
  • Savamala

    21.06.2018 19:47
    "Tako je zaposlen u ovom sektoru tokom 2017. godine u proseku mesečno primao 73.000 dinara neto."

    Da bi imali za pivo u kaficu.
  • Zox

    21.06.2018 18:31
    Crveno-crni užas
    Puno toga se u svemu pa i u državi vidi iz brojčica.. Matematika je majka ..


    Zašto neko stvara vojno- policijsku državu pri čemu se bezbednost neprekidno pogoršava, nije preterano teško shvatiti..

    Pohvale autoru na kvalitetnom članku. Ovo bi trebalo svi mediji da citiraju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Samo vozi

Na svakom bilbordu, u svakom televizijskom obraćanju, i u svakom kadru snimljenom iz drona koji klizi iznad prazne trake, ponavlja se ista rečenica kao zavet: Srbija je postala gradilište.

Kupi mi, tata, jedan mali rat

Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.

Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU

Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.

Psihodrama

Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.

"Sudija koja tuži"

Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.

Majne ćazzi, ko je naci?

Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.

Kraj rata (ni)je blizu

Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.

Imate li kutiju?

Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.

Sto kila krivice

Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.

Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom

Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.

Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje

Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.

Sistemski mikrodozing

U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.