Prinudna vakcinacija - hiljadu puta ponovljena laž
Taster za paniku je konačno pritisnut. Narodna skupština je usvojila izmene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Čaršijom se pročulo - Srbija će svoje građane "prinudno vakcinisati".
Piše: Sofija Mandić
Građani se pitaju, zovu pravnike i lekare: šta ćemo sada? Kako se odbraniti od državnog nasilja? To možemo tek ako prvo utvrdimo pravo stanje stvari.
Naime, Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti je i pre izmena zakona propisivao obaveznu imunizaciju (ili vakcinaciju) za određene bolesti. Čitav antivakcinalni pokret je zasnovan na protivljenju obaveznoj vakcinaciji. Obavezna vakcinacija je u međuvremenu u razgovornom jeziku, verovatno ne slučajno, preimenovana u prinudnu vakcinaciju, piše pravnica Sofija Mandić za Peščanik.
Zapravo, stvari stoje ovako. Član 32 zakona, koji propisuje obaveznu vakcinaciju izmenama od prošle nedelje nije promenjen. Obaveza vakcinacije se ne odnosi na sve građane, već na one koji su posebno ranjivi u odnosu na uzrast, zanimanje (zdravstveni radnici) ili druge okolnosti (kontakt sa zaraženim, putovanje u određene zemlje). Neke od bolesti i uzročnika bolesti koje su obuhvaćene obavezom vakcinacije su tuberkuloza, difterija, tetanus, veliki kašalj, dečija paraliza, male boginje, rubele, zauške, virusni hepatitis B. Zahvaljujući opštoj kulturi, znamo kakve posledice ove bolesti mogu imati po život i zdravlje.
Član 32 zakona propisuje i listu bolesti i uzročnika bolesti za koje vakcinacija nije obavezna, već preporučena. Neke od njih su varičele, HPV infekcija, hepatitis A i B, grip, oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije. Ni ovaj deo zakona nije promenjen prošle nedelje.
Zaključimo još jednom, jer je vrlo važno – i pre nedavnih promena zakona, domaći zdravstveni sistem prepoznavao je obaveznu, a uz nju i preporučenu vakcinaciju. Obavezna vakcinacija se ni tada ni danas nije odnosila na sve građane Srbije, već samo na pojedine kategorije stanovništva, u posebnom riziku od bolesti.
Svemu ovome bismo mogli dodati i informaciju o praktičnoj obaveznosti vakcinacije. Iako zakon koristi ovaj termin, on ne može biti dalje od termina prinudna vakcinacija. Ukoliko ste obuhvaćeni obaveznom vakcinacijom od određene bolesti, a ne vakcinišete se (ili dete za koje ste odgovorni), možete platiti novčanu kaznu ili trpeti neke druge negativne posledice. Navedimo kao primer negativne posledice nemogućnost upisa deteta u predškolsko obrazovanje. (Možete i sasvim legitimno, na osnovu zakona, izuzeti sebe ili dete od vakcinacije, bez posledica, zbog postojanja privremene ili trajne medicinske kontraindikacije, o čemu protivnici vakcinacije već dovoljno znaju.)
Foto: Artem Podrez/ Pexel
Međutim, u koji god slučaj da spadate, obaveznost vakcinacije ne podrazumeva fizičku prinudu. Niko vas ne može lišiti slobode i prinudno vakcinisati. Zbog toga ovaj termin nije samo netačan, već i opasan u vreme povišene pandemijske zabrinutosti.
U čemu je onda problem i odakle tolika buka oko promene zakona? Radi se o članu 33 koji prepoznaje vanrednu vakcinaciju. Već pomenute obavezna i preporučena vakcinacija mogu biti redovne (član 32) i vanredne (član 33). Redovna vakcinacija se odvija u redovnim uslovima – recimo uobičajena vakcinacija dece od bolesti koje smo već pomenuli. Do vanredne vakcinacije (bilo obavezne, bilo preporučene) dolazi u slučaju pojave epidemije zarazne bolesti. Drugim rečima, redovna vakcinacija se odvija i van epidemije, a vanredna tokom epidemije. Ova pravila su važila i pre izmena zakona.
Jedina izmena koja je prošle nedelje učinjena u članu 33, a koja apsolutno ne zavređuje nivo panike koji nam je priređen, kaže sledeće: da se vanredna vakcinacija može odrediti i za druge bolesti, a ne samo one taksativno određene u članu 32 zakona. Ovo je razumna i gotovo tehnička izmena. Bez nje, u slučaju pojave vakcine protiv bolesti Covid-19, vakcinacija protiv ove bolesti ne bi mogla biti čak ni preporučena. Za to ne bi postojao pravni osnov, jer se bolest ne nalazi na zaokruženoj zakonskoj listi ranije poznatih zaraznih bolesti.
Kakva će biti vakcinacija protiv Covid-19, jednom kada bude bila moguća? Ovo je svakako važno i legitimno pitanje. Možda će biti preporučena i onda će se njom vakcinisati samo onaj ko želi. Možda će biti i obavezna, ali tako da se ova obaveza (kao što je to slučaj i kod drugih bolesti) odnosi samo na pojedine grupe lica. Možda će se odnositi i na opštu populaciju, od čega postoji najveći strah. Mogućnost vanredne vakcinacije opšte populacije nije novina.
Međutim, verovatnoća da će vanredna obavezna vakcinacija vakcinom protiv Covid-19 biti određena za celokupnu populaciju je mala iz najmanje dva razloga. Prvo, i za mnogo smrtonosnije bolesti trenutno je određena obavezna vakcinacija samo delova populacije. I drugo, vakcine neće biti u dovoljnim količinama da bi čitava populacija (bilo koje zemlje) bila vakcinisana. Bilo da je to preporučeno ili obavezno.
Pretpostavimo za trenutak da će se ostvariti najcrnja predviđanja uplašenih: nadležni organi propisuju obaveznu vanrednu vakcinaciju za sve građane od bolesti Covid-19. Koliko god ovo lično smatram nerealnim, strah od toga je realan i svuda oko nas. Odluka pojedinca da se u tom slučaju ne vakciniše može voditi određenoj vrsti odgovornosti, ali ne i prinudi, onako kako je danas zamišlja prosečni zabrinuti građanin.
Na kraju, ali ne i najmanje važno – vakcinacija bilo koje vrste je moguća samo vakcinom čiji je proizvođač dobio dozvolu za korišćenje imunološkog leka, a koju izdaje isključivo domaća Agencija za lekove i medicinska sredstva, na osnovu posebnog zakona. Ukoliko vakcina nema dozvolu za korišćenje, svaki pojedinac može biti učesnik u medicinskom istraživanju, ali samo na osnovu informisanog i slobodno datog pristanka, o čemu smo takođe već pisali na Peščaniku. Nametanje vakcinacije vakcinom koja nema dozvolu za korišćenje nije vakcinacija, već medicinsko istraživanje, koje država ne može nametnuti, niti propisati zakonom. Zbog toga niko ne treba da brine.
Ukoliko nas sve zajedno brine mogućnost da Agencija za lekove i medicinska sredstva dozvolu za korišćenje izda vakcini koja za to ne ispunjava zakonske i medicinske uslove, onda smo na nekom sasvim drugom terenu. Brine nas autoritarno, centralizovano i partijsko upravljanje institucijama, pa i zdravstvenim institucijama. Tu leži koren nasilja koje nas toliko plaši.
Kada stvari tako postavimo, onda ključno pitanje nije da li će nas prinudno vakcinisati, jer neće. Pitanje nije ni da li moramo da učestvujemo u medicinskom istraživanju, jer ne moramo. Pitanje nije čak ni da li moramo da se vakcinišemo odobrenom vakcinom u čiji kvalitet sumnjamo. Ne moramo – po najgorem slučaju ćemo za to uplatiti kazneni iznos u budžet Republike Srbije.
Ključno pitanje zapravo glasi: koji model upravljanja podržavamo i šta svakoga dana radimo kako bismo ponovo svi zajedno verovali medicini i naučnim podacima. I još konkretnije – za koga glasamo? Ukoliko sebi ne budemo dovoljno puta postavili ovo pitanje i ukoliko na njega ne nađemo valjan odgovor, možemo da očekujemo ne samo osnaživanje modela upravljanja koji pripadaju 19. veku, već i povratak oboljenjima i uzročnicima smrtnosti koji bi trebalo da su odavno iza nas.
Tekst Sofije Mandić prvobitno je objavljen na sajtu Peščanika, koji možete da pročitate na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 22
@Primitivizam
Dušan
Dušan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar