Klimatske promene ruše zgrade
Intenzivni letnji porast temperuture i vlage naročito loše utiče na beton, podstičući ubrzano rđanje i širenje metala, pa dolazi do raspada sirovine koja se nezaobilazno koristi u građevinarstvu.
Nedavno iznenadno rušenje zrgade u Majamiju je podstaklo rasprave o kvalitetu kuća i stanova u najmoćnijoj i najbogatijoj državi na svetu. Mada je odavno primećeno da kvalitet građevinskih objekata u SAD ne samo da ne odgovara standardima kakav se očekuje od najbogatijih, već je i kvalitet niskogradnje, puteva, mostova, pruga iznenađujuće nizak.
Sa padom zgrade u toploj Floridi i desetinama žrtava intenzivirane su i rasprave o razlozima iznenadnog rušenja "samog od sebe", čega je, istina sa neuporedivo blažim posledicama, bilo gotovo svake godine unazad tri decenije.
Manjak peska
Svakako da je kod iznenadnog urušavanja čest razlog loš kvalitet gradnje, ali i loše održavanje objekta. I jedno i drugo je uobičajeno u SAD, naročito kada su u pitanje objekti podizani u okviru različitih socijalnih programa. Međutim, pad zgrade u Majamiju otvorio je i pitanje o uticaju klimatskih promena na građevinarstvo, posebno na kvalitet objekata, počevši od višespratnica do brojnih mostova i tunela čije delimično urušavanje poslednjih godina zadaje sve veće nevolje saobraćaju.
Prvo je ukazano da duže vreme postoji tendencija da se umanji količina peska pri proizvodnji cementa. Naime, mada je u javnosti raširena predstava da peska ima svuda, takoreći u bezgraničnim količinama, već dve decenije primećuje se sve veći deficit ove sirovine. Bojazan od velike nestašice je realna tim više što je tokom poslednjih decenija, uglavnom kao posledica nagle urbanizacije, korišćenje peska utrostručeno.
Kako do sirovine
Potrošnja ove sirovine meri se indirektno, preko upotrebe cementa, čija je godišnja globalna produkcija oko 4,2 milijardi tona. Kako je za proizvodnju tone cementa potrebno oko deset tona peska, procenjuje se da je potrošnja osnovne građevinske sirovine najmanje 45 milijardi tona, svake sezone. To je dovoljno da se godišnje podiže zid visok 27 metara koji bi po ekvatoru opasivao ceo globus.
Nestašica peska je uzročila praksu pravljenja nesolidnog cementa što se odražava i na kvalitet stambenih i infrastrukturnih objekata. Nevolja je tim veća što je u pojedinim regionima, recimo Kambodži, Vijetnamu, Sijera Leoneu, nestašica toliko izražena da se organizovala "peščana mafija", sastavljena od privrednika, građevinara i krminalaca, koja je u potpunosti preuzela upravljanje nad resursima najvažnije građevinske sirovine.
Foto: Beta (AP)
Kako se pesak troši neuporedivo brže nego što se prirodno, dejstvom vetra i visoke temperature na stene, obnavlja, otvoreno je pitanje kako doći do novih količina nezamenjive sirovine. Za sada se najviše očekuje od tehnologija kojima bi se pustnjski pesak, sada, kao suviše gladak, beskoristan za građevinarstvo, učinio upotrebljivim.
Neugodni insekti
Dodatni problem je uticaj klimatskih promena na kvalitet građevina. Reč je, pre svega o povećanoj temperaturi i učestalim nevremenima kada padne neobično velika količina kiše koja dovodi do povećanja vlažnosti u dužem periodu. Visoka temperatura i vlažnost ubrzano ruiniraju fasade što je mali ali siguran prvi korak ka opadanju kvaliteta objekta.
Kako promene traju tokom više letnjih meseci, deformacija fasada je kontiniran proces Što je još gore, sa toplim i vlažnim vremenom stvaraju se uslovi za pojavu insekata ranije neuobičajenih a koji konzumiraju građevinski materijala, posebno ako je prethodno načet urušavanjem fasade.
U novim klimatskim uslovima predviđa se intenzivnije i brže spuštanje tla, pa će mnogi objekti na delovima tla gde se gubi visina za koju deceniju biti nedovoljno bezbedni. Zapravo, prilikom gradnje arhitekte i izvođači radova vode računa o lokalnoj klimi i biraju način gradnje i građevinski materijal tako da izdrži određene vremenske nepogode, kao i trusteve. Međutim, sa klimatskim promenama, menja se lokalni ambijent, pojavljuju se pojave koje nisu uočavane ranije i za koje objekti nisu dovoljno dobro ni projektovani, ni sagrađeni.
Armirani beton kilav
Možda je za industriju građevinskih radova najneugodnije što se armirani beton pokazao neadaptivnim na promene izazvane povećanom temperaturom i vlažnošću. Reč je o materijalu koji se izuzetno mnogo upotrebljava i do sada je predstavljao osnov upravo za stabilnost i bezbednost najvećih i najviših zgrada.
No, pokazalo se da se čelik na povećanoj temperaturi širi, čak i iskrivljuje, što "iznutra" razara sam beton. Posebno je intenzivan proces širenja metala ako je reč i primorskim sredinama, gde so ubrzava ovaj proces. Takođe, na uvećanoj toploti uglendioksid iz okruženja u sjedinjenju sa cementom gradi kalcijum-karbonat, što dodatno razara beton.
Do sada se o uticaju novih okolnosti sporadično razmatralo. Sve se svodilo na opisanje po specijalizovanim časopisima. Ipak, klimatske promene su toliko prisutne da nove okolnosti, a sa njim i nevolje, postaju naša svakodnevnica, te je na građevinskoj i srodnim strukama da iznađu rešenja za neočekivane probleme.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Komentari 6
Mitrans
Sledeća zgrada će vrv biti urušena zbog korone?!
Anonimus
NS boy
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar