Klimatske promene ruše zgrade
Intenzivni letnji porast temperuture i vlage naročito loše utiče na beton, podstičući ubrzano rđanje i širenje metala, pa dolazi do raspada sirovine koja se nezaobilazno koristi u građevinarstvu.
Nedavno iznenadno rušenje zrgade u Majamiju je podstaklo rasprave o kvalitetu kuća i stanova u najmoćnijoj i najbogatijoj državi na svetu. Mada je odavno primećeno da kvalitet građevinskih objekata u SAD ne samo da ne odgovara standardima kakav se očekuje od najbogatijih, već je i kvalitet niskogradnje, puteva, mostova, pruga iznenađujuće nizak.
Sa padom zgrade u toploj Floridi i desetinama žrtava intenzivirane su i rasprave o razlozima iznenadnog rušenja "samog od sebe", čega je, istina sa neuporedivo blažim posledicama, bilo gotovo svake godine unazad tri decenije.
Manjak peska
Svakako da je kod iznenadnog urušavanja čest razlog loš kvalitet gradnje, ali i loše održavanje objekta. I jedno i drugo je uobičajeno u SAD, naročito kada su u pitanje objekti podizani u okviru različitih socijalnih programa. Međutim, pad zgrade u Majamiju otvorio je i pitanje o uticaju klimatskih promena na građevinarstvo, posebno na kvalitet objekata, počevši od višespratnica do brojnih mostova i tunela čije delimično urušavanje poslednjih godina zadaje sve veće nevolje saobraćaju.
Prvo je ukazano da duže vreme postoji tendencija da se umanji količina peska pri proizvodnji cementa. Naime, mada je u javnosti raširena predstava da peska ima svuda, takoreći u bezgraničnim količinama, već dve decenije primećuje se sve veći deficit ove sirovine. Bojazan od velike nestašice je realna tim više što je tokom poslednjih decenija, uglavnom kao posledica nagle urbanizacije, korišćenje peska utrostručeno.
Kako do sirovine
Potrošnja ove sirovine meri se indirektno, preko upotrebe cementa, čija je godišnja globalna produkcija oko 4,2 milijardi tona. Kako je za proizvodnju tone cementa potrebno oko deset tona peska, procenjuje se da je potrošnja osnovne građevinske sirovine najmanje 45 milijardi tona, svake sezone. To je dovoljno da se godišnje podiže zid visok 27 metara koji bi po ekvatoru opasivao ceo globus.
Nestašica peska je uzročila praksu pravljenja nesolidnog cementa što se odražava i na kvalitet stambenih i infrastrukturnih objekata. Nevolja je tim veća što je u pojedinim regionima, recimo Kambodži, Vijetnamu, Sijera Leoneu, nestašica toliko izražena da se organizovala "peščana mafija", sastavljena od privrednika, građevinara i krminalaca, koja je u potpunosti preuzela upravljanje nad resursima najvažnije građevinske sirovine.
Foto: Beta (AP)
Kako se pesak troši neuporedivo brže nego što se prirodno, dejstvom vetra i visoke temperature na stene, obnavlja, otvoreno je pitanje kako doći do novih količina nezamenjive sirovine. Za sada se najviše očekuje od tehnologija kojima bi se pustnjski pesak, sada, kao suviše gladak, beskoristan za građevinarstvo, učinio upotrebljivim.
Neugodni insekti
Dodatni problem je uticaj klimatskih promena na kvalitet građevina. Reč je, pre svega o povećanoj temperaturi i učestalim nevremenima kada padne neobično velika količina kiše koja dovodi do povećanja vlažnosti u dužem periodu. Visoka temperatura i vlažnost ubrzano ruiniraju fasade što je mali ali siguran prvi korak ka opadanju kvaliteta objekta.
Kako promene traju tokom više letnjih meseci, deformacija fasada je kontiniran proces Što je još gore, sa toplim i vlažnim vremenom stvaraju se uslovi za pojavu insekata ranije neuobičajenih a koji konzumiraju građevinski materijala, posebno ako je prethodno načet urušavanjem fasade.
U novim klimatskim uslovima predviđa se intenzivnije i brže spuštanje tla, pa će mnogi objekti na delovima tla gde se gubi visina za koju deceniju biti nedovoljno bezbedni. Zapravo, prilikom gradnje arhitekte i izvođači radova vode računa o lokalnoj klimi i biraju način gradnje i građevinski materijal tako da izdrži određene vremenske nepogode, kao i trusteve. Međutim, sa klimatskim promenama, menja se lokalni ambijent, pojavljuju se pojave koje nisu uočavane ranije i za koje objekti nisu dovoljno dobro ni projektovani, ni sagrađeni.
Armirani beton kilav
Možda je za industriju građevinskih radova najneugodnije što se armirani beton pokazao neadaptivnim na promene izazvane povećanom temperaturom i vlažnošću. Reč je o materijalu koji se izuzetno mnogo upotrebljava i do sada je predstavljao osnov upravo za stabilnost i bezbednost najvećih i najviših zgrada.
No, pokazalo se da se čelik na povećanoj temperaturi širi, čak i iskrivljuje, što "iznutra" razara sam beton. Posebno je intenzivan proces širenja metala ako je reč i primorskim sredinama, gde so ubrzava ovaj proces. Takođe, na uvećanoj toploti uglendioksid iz okruženja u sjedinjenju sa cementom gradi kalcijum-karbonat, što dodatno razara beton.
Do sada se o uticaju novih okolnosti sporadično razmatralo. Sve se svodilo na opisanje po specijalizovanim časopisima. Ipak, klimatske promene su toliko prisutne da nove okolnosti, a sa njim i nevolje, postaju naša svakodnevnica, te je na građevinskoj i srodnim strukama da iznađu rešenja za neočekivane probleme.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Komentari 6
Mitrans
Sledeća zgrada će vrv biti urušena zbog korone?!
Anonimus
NS boy
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar