Klimatske promene ruše zgrade
Intenzivni letnji porast temperuture i vlage naročito loše utiče na beton, podstičući ubrzano rđanje i širenje metala, pa dolazi do raspada sirovine koja se nezaobilazno koristi u građevinarstvu.
Nedavno iznenadno rušenje zrgade u Majamiju je podstaklo rasprave o kvalitetu kuća i stanova u najmoćnijoj i najbogatijoj državi na svetu. Mada je odavno primećeno da kvalitet građevinskih objekata u SAD ne samo da ne odgovara standardima kakav se očekuje od najbogatijih, već je i kvalitet niskogradnje, puteva, mostova, pruga iznenađujuće nizak.
Sa padom zgrade u toploj Floridi i desetinama žrtava intenzivirane su i rasprave o razlozima iznenadnog rušenja "samog od sebe", čega je, istina sa neuporedivo blažim posledicama, bilo gotovo svake godine unazad tri decenije.
Manjak peska
Svakako da je kod iznenadnog urušavanja čest razlog loš kvalitet gradnje, ali i loše održavanje objekta. I jedno i drugo je uobičajeno u SAD, naročito kada su u pitanje objekti podizani u okviru različitih socijalnih programa. Međutim, pad zgrade u Majamiju otvorio je i pitanje o uticaju klimatskih promena na građevinarstvo, posebno na kvalitet objekata, počevši od višespratnica do brojnih mostova i tunela čije delimično urušavanje poslednjih godina zadaje sve veće nevolje saobraćaju.
Prvo je ukazano da duže vreme postoji tendencija da se umanji količina peska pri proizvodnji cementa. Naime, mada je u javnosti raširena predstava da peska ima svuda, takoreći u bezgraničnim količinama, već dve decenije primećuje se sve veći deficit ove sirovine. Bojazan od velike nestašice je realna tim više što je tokom poslednjih decenija, uglavnom kao posledica nagle urbanizacije, korišćenje peska utrostručeno.
Kako do sirovine
Potrošnja ove sirovine meri se indirektno, preko upotrebe cementa, čija je godišnja globalna produkcija oko 4,2 milijardi tona. Kako je za proizvodnju tone cementa potrebno oko deset tona peska, procenjuje se da je potrošnja osnovne građevinske sirovine najmanje 45 milijardi tona, svake sezone. To je dovoljno da se godišnje podiže zid visok 27 metara koji bi po ekvatoru opasivao ceo globus.
Nestašica peska je uzročila praksu pravljenja nesolidnog cementa što se odražava i na kvalitet stambenih i infrastrukturnih objekata. Nevolja je tim veća što je u pojedinim regionima, recimo Kambodži, Vijetnamu, Sijera Leoneu, nestašica toliko izražena da se organizovala "peščana mafija", sastavljena od privrednika, građevinara i krminalaca, koja je u potpunosti preuzela upravljanje nad resursima najvažnije građevinske sirovine.
Foto: Beta (AP)
Kako se pesak troši neuporedivo brže nego što se prirodno, dejstvom vetra i visoke temperature na stene, obnavlja, otvoreno je pitanje kako doći do novih količina nezamenjive sirovine. Za sada se najviše očekuje od tehnologija kojima bi se pustnjski pesak, sada, kao suviše gladak, beskoristan za građevinarstvo, učinio upotrebljivim.
Neugodni insekti
Dodatni problem je uticaj klimatskih promena na kvalitet građevina. Reč je, pre svega o povećanoj temperaturi i učestalim nevremenima kada padne neobično velika količina kiše koja dovodi do povećanja vlažnosti u dužem periodu. Visoka temperatura i vlažnost ubrzano ruiniraju fasade što je mali ali siguran prvi korak ka opadanju kvaliteta objekta.
Kako promene traju tokom više letnjih meseci, deformacija fasada je kontiniran proces Što je još gore, sa toplim i vlažnim vremenom stvaraju se uslovi za pojavu insekata ranije neuobičajenih a koji konzumiraju građevinski materijala, posebno ako je prethodno načet urušavanjem fasade.
U novim klimatskim uslovima predviđa se intenzivnije i brže spuštanje tla, pa će mnogi objekti na delovima tla gde se gubi visina za koju deceniju biti nedovoljno bezbedni. Zapravo, prilikom gradnje arhitekte i izvođači radova vode računa o lokalnoj klimi i biraju način gradnje i građevinski materijal tako da izdrži određene vremenske nepogode, kao i trusteve. Međutim, sa klimatskim promenama, menja se lokalni ambijent, pojavljuju se pojave koje nisu uočavane ranije i za koje objekti nisu dovoljno dobro ni projektovani, ni sagrađeni.
Armirani beton kilav
Možda je za industriju građevinskih radova najneugodnije što se armirani beton pokazao neadaptivnim na promene izazvane povećanom temperaturom i vlažnošću. Reč je o materijalu koji se izuzetno mnogo upotrebljava i do sada je predstavljao osnov upravo za stabilnost i bezbednost najvećih i najviših zgrada.
No, pokazalo se da se čelik na povećanoj temperaturi širi, čak i iskrivljuje, što "iznutra" razara sam beton. Posebno je intenzivan proces širenja metala ako je reč i primorskim sredinama, gde so ubrzava ovaj proces. Takođe, na uvećanoj toploti uglendioksid iz okruženja u sjedinjenju sa cementom gradi kalcijum-karbonat, što dodatno razara beton.
Do sada se o uticaju novih okolnosti sporadično razmatralo. Sve se svodilo na opisanje po specijalizovanim časopisima. Ipak, klimatske promene su toliko prisutne da nove okolnosti, a sa njim i nevolje, postaju naša svakodnevnica, te je na građevinskoj i srodnim strukama da iznađu rešenja za neočekivane probleme.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 6
Mitrans
Sledeća zgrada će vrv biti urušena zbog korone?!
Anonimus
NS boy
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar