Klimatske promene ruše zgrade

Intenzivni letnji porast temperuture i vlage naročito loše utiče na beton, podstičući ubrzano rđanje i širenje metala, pa dolazi do raspada sirovine koja se nezaobilazno koristi u građevinarstvu.
Nedavno iznenadno rušenje zrgade u Majamiju je podstaklo rasprave o kvalitetu kuća i stanova u najmoćnijoj i najbogatijoj državi na svetu. Mada je odavno primećeno da kvalitet građevinskih objekata u SAD ne samo da ne odgovara standardima kakav se očekuje od najbogatijih, već je i kvalitet niskogradnje, puteva, mostova, pruga iznenađujuće nizak. 
 
Sa padom zgrade u toploj Floridi i desetinama žrtava intenzivirane su i rasprave o razlozima iznenadnog rušenja "samog od sebe", čega je, istina sa neuporedivo blažim posledicama, bilo gotovo svake godine unazad tri decenije.
 
Manjak peska
 
Svakako da je kod iznenadnog urušavanja čest razlog loš kvalitet gradnje, ali i loše održavanje objekta. I jedno i drugo je uobičajeno u SAD, naročito kada su u pitanje objekti podizani u okviru različitih socijalnih programa. Međutim, pad zgrade u Majamiju otvorio je i pitanje o uticaju klimatskih promena na građevinarstvo, posebno na kvalitet objekata, počevši od višespratnica do brojnih mostova i tunela čije delimično urušavanje poslednjih godina zadaje sve veće nevolje saobraćaju.
 
Prvo je ukazano da duže vreme postoji tendencija da se umanji količina peska pri proizvodnji cementa. Naime, mada je u javnosti raširena predstava da peska ima svuda, takoreći u bezgraničnim količinama, već dve decenije primećuje se sve veći deficit ove sirovine. Bojazan od velike nestašice je realna tim više što je tokom poslednjih decenija, uglavnom kao posledica nagle urbanizacije, korišćenje peska utrostručeno.
 
Kako do sirovine
 
Potrošnja ove sirovine meri se indirektno, preko upotrebe cementa, čija je godišnja globalna produkcija oko 4,2 milijardi tona. Kako je za proizvodnju tone cementa potrebno oko deset tona peska, procenjuje se da je potrošnja osnovne građevinske sirovine najmanje 45 milijardi tona, svake sezone. To je dovoljno da se godišnje podiže zid visok 27 metara koji bi po ekvatoru opasivao ceo globus.
 
Nestašica peska je uzročila praksu pravljenja nesolidnog cementa što se odražava i na kvalitet stambenih i infrastrukturnih objekata. Nevolja je tim veća što je u pojedinim regionima, recimo Kambodži, Vijetnamu, Sijera Leoneu, nestašica toliko izražena da se organizovala "peščana mafija", sastavljena od privrednika, građevinara i krminalaca, koja je u potpunosti preuzela upravljanje nad resursima najvažnije građevinske sirovine.
 
 
Foto: Beta (AP)
 
Kako se pesak troši neuporedivo brže nego što se prirodno, dejstvom vetra i visoke temperature na stene, obnavlja, otvoreno je pitanje kako doći do novih količina nezamenjive sirovine. Za sada se najviše očekuje od tehnologija kojima bi se pustnjski pesak, sada, kao suviše gladak, beskoristan za građevinarstvo, učinio upotrebljivim.
 
Neugodni insekti
 
Dodatni problem je uticaj klimatskih promena na kvalitet građevina. Reč je, pre svega o povećanoj temperaturi i učestalim nevremenima kada padne neobično velika količina kiše koja dovodi do povećanja vlažnosti u dužem periodu. Visoka temperatura i vlažnost ubrzano ruiniraju fasade što je mali ali siguran prvi korak ka opadanju kvaliteta objekta. 
 
Kako promene traju tokom više letnjih meseci, deformacija fasada je kontiniran proces Što je još gore, sa toplim i vlažnim vremenom stvaraju se uslovi za pojavu insekata ranije neuobičajenih a koji konzumiraju građevinski materijala, posebno ako je prethodno načet urušavanjem fasade.
 
U novim klimatskim uslovima predviđa se intenzivnije i brže spuštanje tla, pa će mnogi objekti na delovima tla gde se gubi visina za koju deceniju biti nedovoljno bezbedni. Zapravo, prilikom gradnje arhitekte i izvođači radova vode računa o lokalnoj klimi i biraju način gradnje i građevinski materijal tako da izdrži određene vremenske nepogode, kao i trusteve. Međutim, sa klimatskim promenama, menja se lokalni ambijent, pojavljuju se pojave koje nisu uočavane ranije i za koje objekti nisu dovoljno dobro ni projektovani, ni sagrađeni.
 
Armirani beton kilav
 
Možda je za industriju građevinskih radova najneugodnije što se armirani beton pokazao neadaptivnim na promene izazvane povećanom temperaturom i vlažnošću. Reč je o materijalu koji se izuzetno mnogo upotrebljava i do sada je predstavljao osnov upravo za stabilnost i bezbednost najvećih i najviših zgrada.
 
No, pokazalo se da se čelik na povećanoj temperaturi širi, čak i iskrivljuje, što "iznutra" razara sam beton. Posebno je intenzivan proces širenja metala ako je reč i primorskim sredinama, gde so ubrzava ovaj proces. Takođe, na uvećanoj toploti uglendioksid iz okruženja u sjedinjenju sa cementom gradi kalcijum-karbonat, što dodatno razara beton.
 
Do sada se o uticaju novih okolnosti sporadično razmatralo. Sve se svodilo na opisanje po specijalizovanim časopisima. Ipak, klimatske promene su toliko prisutne da nove okolnosti, a sa njim i nevolje, postaju naša svakodnevnica, te je na građevinskoj i srodnim strukama da iznađu rešenja za neočekivane probleme.
  • Mitrans

    11.08.2021 17:28
    A jeste klimatske promene...
    A to što su zgrade stare i neodržavane, to nije razlog.

    Sledeća zgrada će vrv biti urušena zbog korone?!
  • Anonimus

    11.08.2021 14:30
    Ajde što su gradovi satkani od betona, ali i ljudi su se zabetonirali u sami sebe. Sve je manje druženja, ne ide na dobro...
  • NS boy

    11.08.2021 11:39
    Kod nas..
    ..će se prvo srušiti sve što Galens zida..malo jači vetrić će samo da pripomogne.. Mi

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.

Reko mi Saša sa interneta

Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.

Valuta pokazuje čije je Kosovo

Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.

Vidite da može drugačije

Nedavno sam pisao da je potpuno normalno da poslodavac koji smatra da ne posluje zadovoljavajuće i nema dovoljan obim posla, može da otpusti deo radnika koje smatra za višak.

Ginekološka apstrakcija

Nije prošlo ni nedelju dana od događaja u Sremskoj Mitrovici kada je jedna "mala" Marica svojim statusom na Fejsu viknula usred snežno zavejane doline i pokrenula lavinu.