Depeša iz Vašingtona
Tokom vladavine Aleksandra Vučića dosad se nije desilo da je neki pojedinačni lider srpske opozicije primljen sam, nenajavljeno u medijima, ali zvanično u Stejt departmentu.
Foto: 021.rs (Stranka slobode i pravde)
I to odvojeno od bilo kog međunarodnog skupa ili događaja, u sklopu koga bi se takav susret mogao odigrati.
Takvi susreti su se odigravali po pravilu u Beogradu, tako što je pozivano više predstavnika opozicije, ali i nevladinih organizacija. Eskobarov prethodnik na funkciji Metju Palmer se recimo, u junu susreo u srpskoj prestonici sa Pavlom Grbovićem, Dobricom Veselinovićem, Marinikom Tepić, Zdravkom Ponošem i Nebojšom Zelenovićem.
Bilo je i susreta na "višem nivou", na primer, kada se tadašnji pomoćnik državnog sekretara Ves Mičel u američkoj rezidenciji u Beogradu, u aprilu 2018. susreo sa Đilasom, Sašom Jankovićem, Vukom Jeremićem i Draganom Šutanovcem.
(U sadašnjoj administraciji pomoćnik i istovremeno formalno nadređeni službenik Gabrijelu Eskobaru kao zameniku pomoćnika je Karen Donfrid. Njeno imenovanje za pomoćnicu državnog sekretara Entonija Blinkena, nedavno je potvrđeno.)
Ono što daje na važnosti Đilasovom susretu sa Eskobarom, jeste okolnost da je on izdvojeno primljen u svojstvu lidera srpske opozicije, da se to dogodilo uoči Eskobarove zvanične posete Bosni i Hercegovini, i da predstavlja potvrdu onog što je američki zvaničnik nedavno izjavio.
Ova administracija će pokušati da stvari na Balkanu rešava izborima, a ne sankcijama kao glavnim alatom, tako glasi ta Eskobarova važna izjava. Izrečena je u video uključenju tokom jedne od tribina, održanih u sklopu Beogradskog bezbednosnog foruma, krajem oktobra. Podsetimo da je američki predsednik Džozef Bajden, ubrzo po stupanju na dužnost, obnovio važenje sankcione uredbe iz 2001.
Po toj uredbi oni koji su označeni kao neprijatelji demokratije mogu dospeti na crne liste i podleći pod zaleđivanje imovine u inostranstvu. Deo političke scene u regionu očekuje da nešto od tih mera bude primenjeno u "zauzdavanju" Beograda i Banjaluke. Eskobar nije podgrejao ta očekivanja zasad.
"Sjedinjene Države nemaju u planu da biraju lidere na Balkanu. Ne želim da razočaram neke, ali sankcije neće biti naš glavni alat, to nije rešenje za Balkan. Rešenje su izbori i motivisanje građana i javnosti da učestvuje u političkom prostoru. Mora da se otvori veći prostor za dijalog sa civilnim društvom. Bez obzira da li političari razumeju moje poruke, verujem da ih javnost razume", rekao je međutim, Eskobar.
Dakle "izbori su rešenje", pre nego sankcije koje bi mogle stvar pogurati u, po Ameriku pogrešnom pravcu, ka Rusiji i Kini. Pri tome jeste tačno da Vašington "neće birati lidere" na Balkanu, već će to učiniti građani Balkana, ali uz "motivisanje". A korak u "motivisanju" jeste bez daljnjeg prijem za lidera opozicije.
To je ta "depeša" i otvorena i jasna poruka visoke zainteresovanosti za izborni postupak. Tolika zainteresovanost nije postojala ni 2017. prilikom predsedničkih izbora u Srbiji, kao ni za one koji su usledili potom i na kojima su Vučić i njegova SNS dospeli do 49 odsto izlaznosti i 60 odsto podrške.
Ali, jeste postojala pre 2017. Na primer, medijima u Srbiji bilo je intrigantno prisustvo američkog ambasadora Kajla Skota, u štabu opozicione Demokratske stranke, u izbornoj noći 2016. kada su održani redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori. Vučić je kasnije izjavljivao da je to uobičajeno prisustvo diplomatskog predstavnika, da je ambasador Skot hteo da obiđe i štab SNS, ali da do toga nije došlo zato što je Vučić zbog "ličnih problema" morao ranije da napusti sedište stranke.
Ta Vučićeva tvrdnja trebalo je da zaustavi bujanje spekulacija o toj noći. I to kako o "ličnim problemima", budući da se tada dogodilo nezakonito noćno rušenje nelegalnih objekata u Savamali, gde je posle nikao građevinski kompleks Beograd na vodi, tako i o tome kako je koalicija Dveri-DSS prošla cenzus. Spekulisalo se da je tadašnji predsednik DS Bojan Pajtić, na podsticaj američkog diplomate, podržao ponovno prebrojavanje glasova i ponavljanje izbora baš tamo gde je ova desna koalicija dobro stajala, na primer u Nišu.
DS je tada u koaliciji sa Novom bila sigurno iznad cenzusa, kao i udruženje Dosta je bilo Saše Radulovića, dok je ulazak Dveri-DSS za neki mandat spustio koaliciju Borisa Tadića, Čedomira Jovanovića i Nenada Čanka (SDS-LDP-LSV) koja se održala jedva iznad cenzusa.
U svakom slučaju, sva tadašnja opozicija je jedinstveno nastupila oko dodatnog prebrojavanja glasova, koje je "povuklo" DSS-Dveri preko cenzusa. Održan je i zajednički skup ispod tada novog spomenika ruskom caru Romanovu kod zgrade Male skupštine, u kojoj je sedište RIK.
Govorilo se da je američki pristup bio da što više opozicije treba da dospe u parlament.
Pet godina kasnije, kada se obnavlja američka zainteresovanost za izbore, pitanje je koliko to uopšte može da deluje i "motiviše", budući da zatiče potpuno različitu situaciju u Srbiji. Umesto raznolike opozicije, parlament Srbije ima sastav i ritam rada ruske Dume, i veliko je pitanje može li se taj skoro jednostranački sastav vratiti makar u 2016. godinu. Odnosno, da li je to ikako moguće, bez promene vlasti.
I u tom smislu, to jeste onespokojavajuća "depeša" za Vučića i njegovu stranku. U svakom slučaju, ona najavljuje vrlo teške izbore 2022.
Vidljivo je da je u prvim reagovanjima na Đilasov prijem u Stejt departmentu, tabloidna mašinerija Vučićeve vlasti, usmerena na stavove o Kosovu, dok izbore ni ne pominje. U prvom odjeku čak se i ne spekuliše koja bi mogla da bude posrednička uloga u ugovaranju Đilasove posete Vašingtonu potpredsednika SSP Borka Stefanovića.
On je službovao u ambasadi Srbije u Americi u vreme kada je ambasador bio Ivan Vujačić. Stefanović je o tom vremenu 2017. objavio knjigu "Depeša Vašington" u kojoj opisuje nastanak "srpskog kokusa", odnosno grupe za lobiranje u američkoj politici.
I sam tajming Đilasove posete je značajan – nekoliko dana uoči zakazane Eskobarove posete Bosni i Hercegovini, usled razvoja tamošnje krize i odbijanja Republike Srpske da prihvati odluke viskog predstavnika Kristijana Šmita.
Od značaja je i to što je Eskobar na sadašnju poziciju došao sa mesta zamenika ambasadora u Beogradu, što će reći da je vrlo upućen u dešavanja i da izvesno, ne radi nasumično. Naprotiv, vidljiva je jaka politička ambicija, posebno tokom njegovog odlaska u Brisel na ispomoć Miroslavu Lajčaku tokom pregovora Beograda i Prištine u septembru o blokadi zbog stikera – nalepnica preko registarskih oznaka.
Za razliku od diskretnog prisustva Filipa Rikera, koji je bio prethodno vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara, i koji je u Briselu sedeo često, ali diskretno, Eskobar nastupa otvoreno i gromoglasno.
Tekst "Depeša iz Vašingtona" prvobitno je objavljen na sajtu Demostata. Jasmina Lukač je kolumnistkinja Demostata i urednica Političke rubrike lista Danas.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 9
Imre
PurgerNS
nema čuđenja..ni AV nije slučajno došao nego uz blagoslov glavnog igrača i uz obećanje da će biti poslušan
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar